Sastanak ministara zemalja članica NATO-a postao još jedan dokaz sveobuhvatne podrške Ukrajini

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko 

3-4. aprila ove godine u Briselu je održan sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a povodom 75. godišnjice uspostavljanja Sjevernoatlantske alijanse.

Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba, koji je takođe bio pozvan na ovaj događaj, sastao se sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom, generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, visokim predstavnikom EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Žozepom Boreljom, kao i ministrima vanjskih poslova Velike Britanije, Danske, Španije, Estonije, Bugarske, Grčke, Mađarske, Poljske, Finske, Italije, Švedske i Novog Zelanda.

Strane su razgovarale o širokom spektru različitih pitanja sveobuhvatne podrške Alijanse Ukrajini. Održan je sastanak Savjeta Ukrajina-NATO.

Američki državni sekretar E. Blinken rekao je da će jubilarni samit NATO-a, koji će se održati u Washingtonu, biti fokusiran na izradu mape puta za članstvo Ukrajine u Alijansi.

Ključna pažnja država članica NATO-a će takođe biti posvećena povećanju vojne pomoći Kijevu, jačanju protivvazdušne odbrane i povećanju kapaciteta za proizvodnju oružja, uključujući i zajedničku proizvodnju s Ukrajinom.

Nabavka dodatnih sistema PVO za potrebe ukrajinskih Oružanih snaga postala je jedan od ključnih prioriteta u diskusiji, jer Rusija je u martu ove godine koristila više od 1.000 projektila i dronova za napade tokom udara na razne objekte u Ukrajini.

Vodili se takođe razgovori o Formuli mira predsjednika Zelenskog, korišćenje zamrznutih ruskih sredstava za kompenzaciju štete koju je Ukrajini nanijela Rusija, te vjerovatni prenos Ramstein formata pod kontrolu Alijanse kao važne teme sastanaka.

Generalni sekretar Sjevernoatlantske alijanse Jens Stoltenberg predložio je stvaranje posebne misije NATO-a za Ukrajinu i pristanak na vojnu pomoć Kijevu na petogodišnji period u iznosu od 100 milijardi eura.

Šef Ministarstva spoljnih poslova D. Kuleba podržao je takvu inicijativu, ali je izrazio sumnju u mogućnost njene implementacije, s obzirom na to da NATO već ove godine mora da prikupi pomoć Ukrajini u iznosu od 20 milijardi eura, a do sada ne može da obezbijedi čak ni paket podrške od 500 miliona eura, što je ranije najavljeno.

Što se tiče stvaranja NATO misije za Ukrajinu, ona će koordinirati snabdijevanje Oružanih snaga oružjem i obuku ukrajinske vojske.

Trenutno relevantne poslove vode SAD, organizujući redovne sastanke u tu svrhu u njemačkoj vazduhoplovnoj bazi Ramstein ili u Briselu.

Ideja J. Stoltenberga je da se podrška NATO-a Ukrajini učini nezavisnom od političke situacije u pojedinim državama članicama, što će postati alternativni alat za pružanje pomoći država članica Alijanse i povećati njenu efikasnost bez obzira na bilo kakve političke okolnosti.

Zamišljeno je da ova opcija bude osiguranje od nepredviđenih okolnosti u vezi sa ovogodišnjim predsjedničkim izborima u SAD-u.

Stoga Alijansa razmatra mogućnost preuzimanja operativnih dužnosti kontakt grupe koju predvode SAD za odbranu Ukrajine u formatu Ramstein.

Prema rezultatima sastanka na nivou šefova spoljnopolitičkih resora zemalja članica NATO-a, uz učešće ministra spoljnih poslova D. Kulebe, zemlje Alijanse će Kijevu pružiti novi paket pomoći.

Konkretno, oni su spremni da Ukrajinu opskrbe municijom i dronovima.

Njemačka će obezbijediti oko 600 miliona eura za kupovinu artiljerijske municije u Češkoj; Francuska će snabdijevati rakete i oklopna vozila; Velika Britanija će Ukrajini obezbijediti deset hiljada dronova; Finska će uručiti paket pomoći vrijedan 188 miliona eura, ali još nije precizirano šta će uključivati.

Tako je sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a postao još jedan dokaz sveobuhvatne podrške Ukrajini od strane Alijanse i doprinosa borbenoj sposobnosti Oružanih snaga, koje su jedina prepreka na putu ruske vojne agresije.

U međuvremenu, dan ranije u Hagu tokom konferencije "Vraćanje pravde za Ukrajinu", 44 države potpisale su političku deklaraciju.

Potpisnici deklaracije izrazili su spremnost da zajedno rade na uspostavljanju Specijalnog suda koji bi Rusiju smatrao odgovornom za zločin agresije na Ukrajinu.

Zemlje su pozdravile osnivanje Međunarodnog centra za krivično gonjenje zločina agresije Ruske Federacije protiv Ukrajine (ICPA) 2023. u okviru Eurojusta.

Zemlje potpisnice osudile su tekuću agresiju Rusije na Ukrajinu kao flagrantno kršenje međunarodnog pravnog poretka i podsjetile na odluku suda UN-a još od 16. marta 2022. godine, kojom je Ruska Federacija obavezna da prekine neprijateljstva.

Učesnici konferencije pozdravili su i otvaranje Međunarodnog registra štete zbog ruske agresije na Ukrajinu (RD4U), koji je 2. aprila počeo da prima zahtjeve za nadoknadu štete koju su pričinili ruski agresori.