Međunarodna zajednica mora hitno odgovoriti na zločinačke akcije Kremlja

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko 

Tokom marta ove godine ruske trupe nastavile su masovno granatiranje ukrajinskog energetskog sektora.

Situacija zahtijeva hitno razmatranje i intervenciju međunarodne zajednice.

Moskva je promijenila taktiku, pa za razliku od prethodnih godina, sadašnja kampanja granatiranja uzrokuje mnogo veća razaranja.

Od marta, ukupna šteta ukrajinskom energetskom sistemu od ruskog granatiranja iznosila je više od 11 milijardi eura.

Rusija nastoji ne samo isključiti struju i poremetiti funkcionisanje ukrajinskog odbrambeno-industrijskog kompleksa, već i uništiti postrojenja za proizvodnju toplotne energije kako bi značajno zakomplikovala Ukrajini narednu sezonu grijanja.

Ovo bi moglo dovesti do humanitarne katastrofe sljedeće zime.

Rekonstrukcija porušenih TE iziskuje mnogo sredstava, vremena i novca.

Osim toga, sada je jasno da svaki objekat generacije mora biti pouzdano zaštićen sistemima protivvazdušne i protivraketne odbrane, s obzirom na to da ih ruske snage nakon ili čak tokom rekonstrukcije mogu ponovo napasti.

Nedavno su ruske trupe pokrenule razorni raketni napad na termoelektranu Zmijiv u regiji Harkiv. Kao rezultat toga, elektrana je potpuno uništena.

Istog dana, 22. marta, ruske trupe su napale Dnjepro HE, najveću ukrajinsku hidroelektranu, pri čemu je bila znatno oštećena, a 29. marta su gađali HE Kaniv i Dnjestar.

Pojačavanjem napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine, ruske trupe nastoje stvoriti uslove za humanitarnu katastrofu s ciljem dalje evakuacije stanovništva zbog nemogućih uslova za život.

Ovakve akcije Kremlja mogu se klasifikovati kao genocid prema članu 2. Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Ruske trupe stvaraju osnovu za humanitarne katastrofe kako na privremeno okupiranim teritorijama tako i u regijama koje kontroliše Kijev.

Privremeno okupirani grad Kahovka, u oblasti Herson, doživljava akutnu humanitarnu krizu, budući da je već nekoliko dana bez osnovnih komunalnih usluga.

Nedostatak električne energije, grijanja, plina i ograničenja pristupa pitkoj vodi ugrožavaju živote i zdravlje lokalnog stanovništva.

Eksplozija Kahovske HE izazvala je probleme sa pristupom vodi, sanitarnim i higijenskim uslugama za oko 11 miliona Ukrajinaca.

Predstavnici UN-a i dalje ne mogu doći do okupirane Rusima lijeve obale Dnjepra u Hersonskoj oblasti.

U okupiranom dijelu Donjecke regije dolazi do zaoštravanja humanitarne krize u društvenoj i ekonomskoj sferi.

Neprekidno granatirajući Harkiv, ruske trupe nastoje stvoriti humanitarnu katastrofu u ovom velikom gradu.

Nakon masovnog napada 22. marta, uništena je gotovo sva kritična energetska infrastruktura u gradu.

Tokom napada Rusija je ispalila više od 20 projektila na Harkiv. Njima je uništila sve trafo-stanice, oštetila termoelektranu.

Više od 150.000 stanovnika Harkiva ostaje bez krova nad glavom. Prema podacima UN-a, dvije godine nakon ruske invazije 14,6 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć u Ukrajini, što je skoro 40% stanovništva.

U Ukrajini, kao rezultat rata sa Rusijom, svaka sedma škola je oštećena.

Pogođeno je više od 3.500 obrazovnih institucija na ovaj ili onaj način, skoro 400 je potpuno uništeno. Za obnovu obrazovne infrastrukture potrebno je skoro 14 milijardi dolara.

Vazdušni napad na ukrajinsku energetsku infrastrukturu 22. marta ove godine postao je najveći tokom čitavog rata.

Najviše su pogođene oblasti Harkov, Odesa i Dnjepropetrovsk.

Pogođeno je do 50% proizvodnih objekata DTEK-a, koji su činili 80% proizvodnje električne energije.

Najgora situacija dogodila se u Harkivu. Rusi su uništili najveću termoelektranu u Harkovskoj oblasti. Stotine hiljada potrošača ostalo je bez struje.

Žrtve napada na ukrajinsku energetsku industriju su prvenstveno civili.

Dakle, Rusija namjerno sprovodi terorističku taktiku, zanemarujući međunarodno humanitarno pravo.

Okupacione snage krše Četvrtu Ženevsku konvenciju za zaštitu civilnog stanovništva u vrijeme rata gađajući energetsku infrastrukturu, stambeni fond, obrazovne i medicinske objekte.

Tako Moskva nastoji da napravi humanitarnu katastrofu u Ukrajini, da posije haos i paniku među stanovništvom.

Međunarodna zajednica mora hitno odgovoriti na zločinačke akcije Kremlja.

Savjet bezbjednosti UN-a mora usvojiti odluku kojom osuđuje postupke Moskve, zahtijevajući prestanak granatiranja energetskih objekata i objekata civilne infrastrukture, osiguravajući kompenzaciju za više milijardi dolara štete koju je Moskva prouzrokovala Ukrajini, i izvođenje pred sud onih koji su krivi za izdavanje zločinačkih naredbi za bombardovanje ukrajinskih gradova.