Dodatni argument zašto Ukrajina treba hitno da obezbijedi dodatne sisteme protivvazdušne odbrane i avione F-16

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko 

U noći 14. aprila ove godine Iran je napao Izrael sa 187 bespilotnih letjelica Shahed, 36 krstarećih projektila i 110 balističkih projektila HVAR.

Teheran je to objavio kao odgovor na ubistvo brojnih iranskih generala i oficira uključenih u organizaciju napada Hamasa i Hezbolaha na Izrael u iranskom konzulatu u Damasku izraelskim raketnim udarom.

Izrael i njegovi saveznici uništili su apsolutnu većinu od 334 iranska vazdušna cilja lansirana ne samo sa teritorije Irana, već i Iraka, Jemena i Libana, i efikasno odbili tako masivan napad.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski prokomentarisao je iranski napad velikih razmjera na Izrael, rekavši da Ukrajina osuđuje napad Irana na Izrael korištenjem bespilotnih letjelica i projektila Shahed.

Uostalom, Ukrajina vrlo dobro zna užas sličnih napada Rusije, koja koristi iste dronove Shahed i ruske rakete, istu taktiku masivnih vazdušnih napada.

Akcije Irana prijete cijelom regionu i svijetu, kao što ruske akcije predstavljaju rizik od eskalacije rata.

A očito saučesništvo dva režima u širenju terora mora dobiti odlučan i jedinstven odgovor svijeta.

Za samo 3,5 mjeseca 2024. godine, Rusi su lansirali skoro 1.000 projektila, oko 2.800 bespilotnih letjelica i skoro 7.000 vođenih avionskih bombi iznad Ukrajine.

Tokom ruskih napada na Ukrajinu, izgleda da su Iranci vježbali kako da napadnu Izrael.

Moskva i Teheran blisko sarađuju, posebno koriste slične modele bespilotnih letjelica "Shahed"/"Gheran".

Uspješno odbijanje iranskog napada pokazalo je važnost efikasne pomoći saveznika: Izraelu su pomogli da obori vazdušne ciljeve Sjedinjene Države, Velika Britanija, Francuska i Jordan.

Samo su SAD oborile više od 80 bespilotnih letjelica i najmanje 6 balističkih projektila.

Kijev sada takođe očekuje da će susjedi Ukrajine, prvenstveno Poljska i Rumunija, uzeti primjer iz akcija Izraela i njegovih saveznika.

Pogotovo što ruske rakete i dronovi redovno narušavaju njihov vazdušni prostor.

Iskustvo odbijanja iranskog napada od strane Izraela i njegovih saveznika pokazuje da se zahvaljujući dovoljnom broju modernog naoružanja, posebno borbenih aviona i najnovijih protivvazdušnih i protivraketnih sistema, svaki masovni raketni napad može efikasno odbiti.

Ovo je dodatni argument zašto Ukrajina treba hitno da obezbijedi dodatne sisteme protivvazdušne odbrane i avione F-16.

Zanimljivo je da polovina iranskih balističkih projektila uopšte nije dostigla željene ciljeve zbog kvarova proizvodnje.

Druge je oborila uglavnom izraelska protivraketna odbrana, koja ima efikasan sistem za suprotstavljanje iranskoj balistici.

Međutim, Teheran je zadovoljan rezultatima granatiranja Izraela, koji je koristio sredstva protivvazdušne i protivraketne odbrane vrijedne više od milijardu dolara, dok su troškovi lansiranih iranskih projektila i jurišnih dronova manji od deset puta više nego što je Izrael potrošio na odbranu protiv ovog napada, ne uzimajući u obzir troškove saveznika: SAD, Velike Britanije, Francuske i Jordana.

Predsjednik Izraela I. Herzog nazvao je raketni napad Teherana na tu zemlju objavom rata od strane Irana.

Zvanični Jerusalim je polagao pravo na odmazdu, ne precizirajući kada će to biti izvedeno.

Očigledno je da će biti napadnuti važni vojni objekti u Iranu, posebno oni sa kojih je bombardovana izraelska teritorija i eventualno objekti iranskog nuklearnog programa.

Washington je izjavio da neće sudjelovati u odmazdi na strani Izraela, pozivajući ga na suzdržanost, istovremeno podržavajući ideju održavanja posebnog sastanka Savjeta bezbjednosti UN-a povodom iranskog terorističkog napada na Izrael.

Velika Britanija i Francuska su takođe podržale ovu manifestaciju. Istovremeno, Nebenzia, stalni predstavnik Ruske Federacije pri UN, opravdao je postupke Irana i za sve okrivio Izrael, čime je potvrdio postojanje osovine zla Moskva-Teheran.

S tim u vezi, u američkom Kongresu počeli su se čuti snažni pozivi da se Iran kazni za tako masivan raketni napad. Kongresmeni su hitno odlučili da razmotre pitanje pružanja finansijske podrške Izraelu.

Tokom sedmice, Predstavnički dom američkog Kongresa razmatraće pitanje vojne pomoći. 

Dakle, masovni napad Irana na Izrael pokazuje važnost mobilizacije svih snaga slobodnog svijeta da zaštite globalne granice demokratije.

Vrijeme je da se okonča višemjesečno odlaganje razmatranja vitalnog pitanja vojne pomoći u američkom Kongresu.

Dok demokratije posustaju, samopouzdanje diktatura i terorista raste.

Izraelu je potrebna podrška, ali ništa manje je potrebna i Ukrajini, koja stalno pati od ruskog raketnog terora i daje sve od sebe da obuzda neprijateljski nalet na frontu.

Postaje očigledno da treba sačuvati paket zajedničke pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu, koji je već izglasan u Senatu. Rusija svakodnevno pravi značajnu štetu Ukrajini. Troškovi odlaganja pomoći stalno rastu.

Ukrajinski narod očekuje da će o ključnom paketu pomoći Kongres glasati u naredne dvije sedmice.