Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg boravio je u nenajavljenoj posjeti Ukrajini.
Generalni sekretar NATO-a razgovarao je o inicijativi za stvaranje Specijalnog fonda savezničkih doprinosa za Ukrajinu u iznosu od 100 milijardi dolara na 5 godina. U međuvremenu, američka pomoć u okviru finansiranja koje je odobrio Kongres već stiže u Ukrajinu.
Istovremeno, američki predsjednički kandidat iz republikanske stranke D. Trump rekao je da Evropa treba pomoći Ukrajini na nivou SAD.
Odnosno, ako SAD pruže 61 milijardu dolara pomoći Ukrajini 2024. godine, onda Evropljani moraju pružiti istu pomoć ove godine, inače će Vašington tada preispitati da li da nastavi pružati pomoć Kijevu. Čini se da su zapadne prijestonice konačno počele da shvataju da je borba Ukrajinaca od velike važnosti za Zapad, jer je to borba ne samo za obnovu teritorijalnog integriteta Ukrajine, već i za odbranu zajedničkih vrijednosti demokratskog svijeta protiv napada diktature Kremlja.
Saveznička podrška Kijevu ima mnogo nižu cijenu od potencijalno razornih posljedica Putinovog vojnog uspjeha u Ukrajini. Stoga Ukrajina ima puno pravo da postane članica NATO-a, a E. Stoltenberg u Kijevu je uvjeravao poslanike Vrhovne Rade da će se to dogoditi.
Očekuje se da će se na samitu u Washingtonu u julu učesnici dogovoriti o većoj ulozi NATO-a u koordinaciji sigurnosne pomoći i obuke za Ukrajinu.
Pored toga, zemlje članice NATO-a jačaju sopstvenu proizvodnju odbrane i rade na zajedničkoj proizvodnji sa Ukrajinom.
Stoltenberg je pozvao predsjednika Ukrajine na jubilarni samit, ističući da dugoročna podrška Ukrajini od strane saveznika zahtijeva ozbiljne višegodišnje finansijske obaveze.
I ovo će biti ozbiljan i jasan signal Moskvi da neće moći da pobijedi i da neće moći da čeka.
Prema njegovim riječima, Ukrajina je zaslužila pravo da bude u NATO-u.
Ovo je način koji garantuje sigurnost na duže vrijeme. Stoltenberg je skrenuo pažnju da, za razliku od poziva u Evropsku uniju, poziv za ulazak u NATO "dolazi na kraju procesa".
A ambicija je da se Ukrajina učini toliko moćnom, operativno kompatibilnom i tako dobro pripremljenom da, kada za to dođe vrijeme, odmah postane članica NATO-a.
Istovremeno, Jens Stoltenberg je rekao da ne može predvidjeti kada će tačno Ukrajina postati članica NATO-a, ali će takav dan doći, a važno je da je u vrijeme takve političke spremnosti saveznika već spremna za članstvo.
Stoltenberg je takođe izrazio poštovanje prema ukrajinskoj vojsci, koja obuzdava rusku agresiju, ističući da je borba Ukrajine veoma važna za cio Zapad, jer se bori za zajedničke vrijednosti demokratskog svijeta, dok su ruski partneri postali igrači kao što je Sjeverna Koreja, Iran i Kina.
Generalni sekretar Alijanse je naglasio da su se svi saveznici izjasnili da će Ukrajina biti članica NATO-a i da je potrebno ići ka tom cilju.
Trenutno je problem što kada postoji poziv da neka država postane članica sporazuma, nije potrebna samo većina od 32 saveznika, već da se svi saveznici slažu s tom odlukom.
A u ovom trenutku takav dogovor još nije postignut i to je realnost.
Tokom sastanka predsjednika Volodimira Zelenskog i Jensa Stoltenberga u Kijevu, razgovaralo se o načinima za odbijanje ruske agresije, daljoj interakciji Ukrajine s NATO-om i stvarnom ujedinjenju snaga.
Zelenski je napomenuo da ruska vojska trenutno pokušava iskoristiti situaciju kada Ukrajina čeka vojne zalihe od partnera, prvenstveno iz Sjedinjenih Država.
Ruska vojska se priprema za dalja ofanzivna dejstva i neophodno je poremetiti rusku ofanzivu.
Na sastanku je bilo riječi i o pripremama za samit NATO-a, koji može, ali i ne mora biti trenutak snage za Alijansu.
“Tamo će biti odlučeno da li će neprijatelj Alijanse imati mogućnost da stavi veto na jačanje NATO-a. A o tome se odlučuje upravo u pitanju Ukrajine, koja zaslužuje da bude pozvana u NATO“, naglasio je ukrajinski predsjednik, napominjući da je takođe uvjeren da Ukrajina neće postati članica NATO-a do pobjede u ratu koji je pokrenut od strane Ruske Federacije.
„Bićemo u NATO-u, tek kada pobijedimo. Tokom rata nećemo biti primljeni u NATO. To je rizik za neke od članica NATO-a, a neki ljudi su jednostavno skeptični zbog toga", rekao je Zelenski.
O pitanju NATO-a odlučuje većina i to je političko pitanje. A da Ukrajina bude politički prihvaćena u Alijansi, za to je potrebna pobjeda, jedan od razloga današnjeg rata je i to što Ukrajina prije mnogo godina nije bila članica NATO-a, a Rusija je jako puno radila sa članicama Alijanse, NATO-om, pa čak i Evropskom unijom, da se Ukrajina jednostavno ne razvija, i da ne bude odvojena od uticaja Ruske Federacije.
Jens Stoltenberg je u intervjuu medijima nakon posjete Kijevu rekao da su kašnjenja u isporuci vojne pomoći članica Alijanse uticala na povjerenje Ukrajine, a jačanje uloge NATO-a u ovom procesu moglo bi riješiti situaciju.
Povjerenje Ukrajine u njene NATO saveznike narušeno je kašnjenjima u nabavci oružja, a takvi propusti ukazuju na potrebu da se preispita koordinacija međunarodne vojne pomoći Kijevu.
A to zahtijeva snažniji, institucionalni okvir za takvu podršku kako bi se osigurala predvidljivost, veća odgovornost i podjela tereta.
Neophodno je napraviti višegodišnji plan, koji će jasno definisati doprinos svake članice Alijanse pomoći Ukrajini.
Ovaj novac će biti "mali djelić" onoga što su Sjedinjene Države i njihovi saveznici potrošili u Iraku i Afganistanu.
"Tada smo tamo potrošili trilione, a u Ukrajini govorimo o milijardama", zaključio je E. Stoltenberg.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR