Piše Oleksandr Levčenko
Danas, 20. maja, ističe petogodišnji mandat predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog. U međuvremenu, vlada Ukrajine ostaje legalna i legitimna. Ona će vršiti ovlašćenja za ukidanje vanrednog stanja i održavanje novih izbora, u skladu sa zakonom. Izbori za vrijeme vanrednog stanja su zakonom zabranjeni i tehnički nemogući. Međutim s dolaskom 20. maja 2024. godine, sve je više sporova oko pitanja mogućnosti održavanja novih predsjedničkih izbora u Ukrajini i legitimiteta V. Zelenskog.
Iako ovo pitanje nije problematično unutar zemlje jer apsolutna većina predstavnika političkih elita i običnih građana razumije praktičnu nemogućnost održavanja izbora tokom krvavih borbi, golim okom se uočavaju pokušaji predstavnika Rusije i pojedinih stranih zemalja da naduvaju ovo pitanje u veliki problem. Posebno aktivno podgrijava situaciju ruska propaganda, koja je već unaprijed počela da izvještava o nelegitimnosti sadašnjeg predsjednika Volodimira Zelenskog.
Sličan stav izjavljuju i pojedini političari iz satelitskih zemalja Rusije, poput A. Lukašenka. U međuvremenu, uticajno britansko izdanje The Economist slaže se da je ključna odredba u trenutnom utvrđivanju legitimiteta predsjednika Ukrajine član 108. Ustava Ukrajine, prema kojem "predsjednik vrši ovlašćenja dok novoizabrani predsjednik ne preuzme dužnost", a za vrijeme vanrednog stanja zabranjeno održavanje izbora. Autori publikacije jasno artikulišu da će, uprkos naporima Ruske Federacije da diskredituje V. Zelenskog, on zapravo ostati na vlasti sve dok je na snazi vanredno stanje.
Nemogućnost održavanja izbora u skladu s međunarodnim demokratskim standardima i važećim zakonodavstvom u vezi s neprijateljstvima na teritoriji Ukrajine je razumljiva, budući da izbori po vanrednom stanju neće odražavati stvarno stanje volje svih građana Ukrajine, neće uzeti u obzir glasovi birača sa privremeno okupiranih teritorija Ukrajine, posebno Krima, i dijelova regija Zaporožja, Hersona, Donjecka i Luganska, kao i područja neprijateljstava. Postavlja se i pitanje bezbjednosti birača i drugih učesnika u izbornom procesu.
Rusija nastavlja svakodnevni raketni teror u gotovo svim regionima Ukrajine. Uslovi stalne opasnosti od raketiranja ili drugog granatiranja ne mogu garantovati bezbjendnost birača, kandidata, članova izbornih komisija, posmatrača i drugih subjekata, uključujući i period kampanje, kao i poštovanje zakona i reda, opšte priznatih međunarodnih standarda za osiguranje ljudskih prava, principa biračkog prava. Osim toga, strah za svoje zdravlje i život svakako će uticati na posjetu birača biračkim mjestima na dan glasanja. Pored ovog, dovodi se u pitanje mogućnost ostvarivanja izbornih prava ukrajinskih državljana iz redova vojnih lica.
Pravila koja danas postoje u izbornom zakonodavstvu neće u potpunosti osigurati glasanje ove kategorije građana. Venecijanska komisija je na stanovištu da vojna lica po mogućnosti treba da glasaju u mjestu prebivališta, a ako ne, preporučljivo ih je prijaviti za glasanje na biračkom mjestu u blizini mjesta gdje su. A krvavih borbenih okršaja ima svaki dan. Takođe je potrebno uzeti u obzir potrebu da se vojnicima pruži mogućnost da iskoriste pravo da budu kandidati na relevantnim izborima. Osim toga, u svijetu ima oko 6,5 miliona ukrajinskih državljana koji su zbog rata bili prisiljeni napustiti Ukrajinu.
U Ukrajini takođe ima 4,9 miliona interno raseljenih lica. Sve navedeno čini praktično nemogućim održavanje demokratskih izbora u ovakvim uslovima. Drugi izazov vezan za organizaciju izbora je uništena izborna infrastruktura. Tokom oružane agresije Ruske Federacije uništena su ili oštećena ukupno 7.434 biračka mjesta, što je više od 22% svih biračkih mjesta.
U uslovima neprijateljstava nije moguće organizovati punu predizbornu kampanju, sastanke kandidata sa biračima, masovne događaje. To će učesnike izbora staviti u neravnopravne uslove i biti osnova za sumnju u demokratsko izražavanje volje. Takođe ne postoji mogućnost stvaranja biračkih mjesta na teritoriji aktivnih neprijateljstava, ne postoji mogućnost djelovanja političkih ogranaka stranaka i relevantnih nevladinih organizacija koje prate izbore.
U svijetu postoje slučajevi održavanja izbora tokom rata. Za vrijeme Drugog svjetskog rata održani su izbori u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama, ali na teritoriji ovih zemalja nije bilo neprijateljstava. Osim toga, standardi demokratskih izbora u prvoj polovini 20. stoljeća razlikuju se od današnjih. Situacija u Afganistanu i Iraku, gdje su se održavani izbori za vrijeme neprijateljstava također se suštinski razlikovala od situacije u Ukrajini. Sjećamo se i izbora u Hrvatskoj 1992. i 1995. godine za vrijeme Domovinskog rata, kao i izborne kampanje u Ukrajini 2014. godine.
Međutim, Ukrajinu sada očekuje jedna od najopasnijih ofanziva ruske vojske, koja je najjača armija u Evropi, a koja je već praktično počela napad u oblasti Harkova. Ali ruska vojska nisu radikalni islamisti ili srpski separatisti podržani spolja. Osim toga, sadašnji borbeni okršaji su stotine puta intenzivniji od onih u Donbasu u junu 2014. Stoga će stvarno održavanje izbora biti moguće tek nakon stvarne deokupacije privremeno okupiranih teritorija i završetka rata. Kao demokratska zemlja, Ukrajina teži održavanju stvarnih izbora i izražavanja volje građana, a ne simulacije izbora koje je Kremlj održao u martu 2024.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR