Piše: Augustin Palokaj
Nedavno završeni evropski izbori, na osnovu čijih rezultata će biti izabrani čelnici EU institucija u sljedećem petogodišnjem mandatu, osigurali su kontinuitet Evropskog parlamenta u podršci procesu proširenja Evropske unije, uključujući i Crnu Goru koja je predvodnik u tom procesu.
Pozitivna vijest sa tih izbora je da nije došlo do rasta krajnje desnice u Evropskom parlamentu, kako su neki predviđali, i da su proevropske grupe osigurale dominaciju i sljedećih pet godina. Najmanje 500 od ukupno 720 novo-izabranih, a nekih i ponovno izabranih poslanika sigurno pripadaju proevropskim grupama. Uz manje promjene, tri najveće političke grupe zadržale su svoje pozicije, s tim da su Liberali iz stranke Renew doživjeli priličan pad, ali je Evropska Nardona Stranka (EPP) ojačala svoju vodeću poziciji i zabilježila značajan porast, dok su Socijaldemokrate imali tek mali neznatni pad.
EPP je sa prijašnjih 176 mjesta skočila na 186, što je deset više. Socijaldemokrate su zadržale drugo mjesto s padom sa 139 na 135 mjesta, dakle samo četiri mjesta manje. Ovo „samo 4“, jer su težak poraz u Njemačkoj, koja inače donosi najveći broj poslanika, nadoknadili rastom u nekim drugim zemljama. Liberali iz partije Renew, koju je osnovao francuski predsjednik Emanuel Makron, najviše su pali. Izgubili su više od 20 mjesta, jer su sa 102 koliko su imali prije, pali na 80. Ali su uspjeli za dlaku sačuvati treću poziciju, koju mogu izgubiti samo ako neke nove stranke uđu u grupu konzervativaca i reformista ECR. Zeleni su značajno pali, sa 71 na 53 što nije nebitno.
Ali, nije se dogodio ogroman rast krajnje desnice što su neki predviđali. Krajnje desne stranke su svrstane u grupi Identitet i Demokratija (ID), a glavnu ulogu u toj skupni ima francuska stranka koju vodi Marin Le Pen. Ta je politička grupa dobila samo 9 mjesta više, jer je sa 49 skočila na 58 mjesta. Naravno ostaje i oko 100 poslanika nesvrstanih u političke grupe, ili neopredijeljenih, od kojih bi se neki mogli pripojiti ovoj skupini, ili stvoriti neku novu radikalnu koaliciju. Pogotovo što je Alternativa za Njemačku (AfD) izbačena iz ID-a. Ali, niti to ne bi bio neki značajan rast krajnje desnice u Evropskom parlamentu. Evropski konzervativci su ostali na približno istoj brojci, sa samo jednim ili dva poslanika više, te su sada na 73 poslanička mjesta.
Dakle, čak i ako bi ECR uvrstili u krajnju desnicu, ni oni zajedno s skupinom ID ne prelaze 150 mjesta od 720 u Parlamentu. A ECR nipošto nije krajnja desnica, iako su konzervativci koji se protive dubljim integracijama unutar EU i prenošenju dodatnih nacionalnih ovlašćenja u ruke zajedničkih EU institucija u Briselu. Ali, oko pitanja proširenja Evropske unije, ECR je izuzetno pozitivno nastrojen.
Što se tiče sastava novog Evropskog Parlamenta, Crna Gora može biti mirna i računati da će imati snažan vjetar u leđa. Ne samo da će Evropski Parlament podržati Crnu Goru, kao i ostale zemlje regije Zapadnog Balkana, već će insistirati na značajnom ubrzavanju pristupnih pregovora i pritiskati zemlje članice EU da ne blokiraju ili otežavaju proces raznim uslovljavanjima.
Ali isto tako, Crna Gora mora računati da će velika većina u ovom sazivu Evropskog parlamenta biti kritična prema Rusiji, pa će zahtijevati strogo pridržavanje sankcijama protiv Rusije i sprječavanju bilo kakvog uplitanja Rusije u zemljama koje se žele učlaniti u EU. Od Crne Gore će se stalno očekivati da dokazuje da je bez rezervi opredijeljena za integracija u EU i da, kao članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU, neće u nikakvom slučaju dovoditi u pitanje prozapadnu orijentaciju.
U slučaju odustajanja od potpunog usklađivanja stavova u vanjskoj politici sa stavovima EU, Crna Gora može ugroziti vodeću poziciju koju ima u pristupnim pregovorima s Evropskom unijom. Zato iz EU nakon svakog sastanka kojeg imaju s crnogorskim predstavnicima ponavljaju kako pozdravljaju činjenicu da Crna Gora nastavlja imati 100 posto usklađenost s EU oko ovih pitanja kao dokaz geostrateške orijentacije zemlje.
Osim Evropskih izbora, za Crnu Goru je u isto vrijeme kao snažna poruka došao i pozitivan izvještaj o ispunjavanju prijelaznih mjerila iz poglavlja 23 i 24 u pristupim pregovorima (IBAR). Kako poglavlje 23, koje se tiče vladavine prava, ima epitet „majke svih poglavlja“ i ima uticaj na proces zatvaranja ostalih poglavlja, ovaj IBAR može, i trebao bi biti prekretnica u pristupnim pregovorima Crne Gore. Konkretno bi se to trebalo odraziti na zatvaranja pregovaračkih poglavlja za koje je utvrđeno da su ispunjeni uslovi.
Iako se slobodno može reći da Evropski izbori neće negativno uticati na put Crne Gore prema EU, niti uopšteno na proces proširenja, opasnost prijeti od pojedinih članica EU u kojima je ili pobijedila ili ojačala krajnja desnica. Primjer za to je Nizozemska gdje se očekuje stvaranje nove vlade koju će voditi krajnje desna Stranka slobode Gerta Wildersa, poznata po protivljenju proširenja Evropske unije. Kako proširenje i dalje ostaje proces u kojem se u svakom koraku odluke usvajaju jednoglasno u Savjet Evropske unije, dakle svaka zemlja članica ima pravo veta, rast desnice u zemljama članicama je veća opasnost od buke koju krajnje desni poslanici mogu stvoriti u Evropskom parlamentu gdje su ionako po pitanju proširenja izolovani.
(Autor je više od 25 godina dopisnik Jutarnjeg lista i drugih medija iz Brisela, specijalizovan za praćenje procesa proširenja EU)
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR