Nije pitanje da li će se Rusija pridružiti mirovnim pregovorima, već kad

Piše: Oleksandr Levčenko

15. i 16. juna u Švajcarskoj je održan Globalni samit mira, na kojem su učestvovale 92 zemlje i brojne međunarodne organizacije, ukupno 101 učesnik. Njegova agenda je bila usmjerena na postizanje trajnog pravednog mira, a ne privremenog primirja. Na samitu su razmotrene 3 od 10 tačaka ukrajinske formule mira: nuklearna sigurnost, sigurnost hrane i povratak ukrajinskih zarobljenika, talaca i djece otetih od strane Rusije.

Projekat zajedničkog dokumenta Samita usaglašen je sa principima ukrajinske formule mira i insistira na teritorijalnom integritetu Ukrajine. Ukrajinska formula mira zasnovana je na Povelji UN-a, jer su oni koji su je podržali Formulu podržavali važeće međunarodno pravo, koje odgovara interesima svih miroljubivih država svijeta. Samit je generalno bio uspješan, svi principijelni stavovi uključeni su u zajedničku deklaraciju koju je potpisalo 78 zemalja i 4 međunarodne organizacije. 

Učesnici su se saglasili da ukrajinske nuklearne elektrane, posebno Zaporožska NE, treba da rade bezbjedno pod potpunom suverenom kontrolom Ukrajine i u skladu sa principima IAEA i pod njenim nadzorom. Istovremeno, nuklearna ucjena je neprihvatljiva.

Takođe, pitanje sigurnost hrane se ne može ni na koji način koristiti kao oružje. Ukrajinski poljoprivredni proizvodi trebalo bi se sigurno i slobodno isporučuju zainteresiranim trećim zemljama kroz luke Crnog i Azovskog mora.

Svi ratni zarobljenici moraju biti oslobođeni punom razmjenom. Sva deportovana i ilegalno raseljena ukrajinska djeca i svi ostali ilegalno zatočeni ukrajinski civili moraju biti vraćeni u Ukrajinu. Konstatovano je da je osnova za postizanje sveobuhvatnog, pravednog i održivog mira u Ukrajini Povelja UN, uključujući principe poštovanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta.

Deklaracija, koju su potpisali učesnici samita, otvorena je za pristupanje svake države ili međunarodne organizacije koja poštuje Povelju UN i međunarodno pravo. Očekuje se da će u narednih nekoliko mjeseci biti sazvan sljedeći drugi samit mira, uz učešće svih strana, na kojem će se pokušati postići potpuni i sveobuhvatni mir u Ukrajini, zasnovan na principima Povelje UN-a i aktuelnih normi međunarodnog pravnog poretka. Drugi mirovni samit mogao bi se održati prije predsjedničkih izbora u SAD-u, koji je zakazan za novembar. Ovo je saopštio ministar vanjskih poslova Švajcarske Ignacio Kasis. Međutim, gdje i kada bi se to moglo održati još uvijek nije poznato.

Već su u toku pregovori sa vlastima Saudijske Arabije, Katara i Turske kao sljedećeg mjesta održavanja takvog sastanka. Nije isključena mogućnost posredovanja Vatikana. Kasis je izrazio uvjerenje da će se na ovaj ili onaj način ruske vlasti morati uključiti u mirovni proces, "nije pitanje da li će se Rusija pridružiti, već kada", dodajući da Moskva može voditi paralelne pregovore o okončanju rata protiv Ukrajine i ovaj proces može voditi Kinu. Švajcarski ministar vjeruje da bi njegova zemlja pozdravila sve napore za postizanje mira u Ukrajini. Kasis je napomenuo da će Švajcarska o rezultatima prvog samita razgovarati sa Rusijom i Kinom, koja je bila pozvana, ali nije učestvovala na tom događaju.

"Rusko prisustvo na drugom mirovnom samitu može ukazivati na njenu odluku da okonča rat", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanja o mogućem učešću Rusije na drugom mirovnom samitu. „Pitate šta će biti sa Rusijom na drugom samitu. To će pokazati da žele mir. Njihovo prisustvo govoriće o tome da su oni odlučili da prekinu rat, da li su sami odlučili ili ih je svijet natjerao”, rekao je V. Zelenski.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen takođe je izjavila da će Moskva morati biti uključena u mirovni proces oko okončanja rata u Ukrajini. Međutim, učešće Rusije moguće je samo ako Moskva izrazi spremnost za mir na osnovu Povelje UN. Von der Lajen je apelovala na Kremlj da sasluša poziv svjetske zajednice da poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, prekine nasilje i vrati deportovanu ukrajinsku djecu.

Istovremeno, njemački kancelar Olaf Šolc je u govoru na Globalnom mirovnom samitu naglasio da je Ruska Federacija ta koja je izabrala rat i da ga može okončati povlačenjem svojih trupa iz Ukrajine. On se fokusirao na teze koje su iznijele pristalice Rusije, koje brane njenu agresiju i optužuju Kijev za nespremnost na pregovore, ističući da je „Ukrajina najviše zainteresovana za mir, ali on uključuje nešto više od odsustva rata.

Trenutni prekid vatre bez ozbiljnih pregovora i plana za postizanje pravednog i trajnog mira zasnovanog na takozvanoj "novoj realnosti" samo će legitimisati ruske teritorijalne napade. Svi znamo da Ruska Federacija može prekinuti rat sada ili u bilo kom drugom trenutku ako zaustavi svoju ofanzivu i povuče svoje trupe iz Ukrajine. Ali do sada je Moskva odbijala da posluša naše pozive na mir zasnovan na međunarodnom pravu i Povelji UN-a“, rekao je kancelar.

„Rusija traži kapitulaciju Ukrajine. Ali to se nikada neće dogoditi", rekao je britanski premijer Riši Sunak tokom plenarne sjednice Mirovnog samita. On je skrenuo pažnju da je uoči Samita Moskva pokušala da ga poremeti, jer se "osjeća ugroženom raspravom o principima međunarodnog prava", podsjetio je britanski premijer i da "agresija ne može i ne treba da prevlada". "

Istovremeno, italijanska premijerka Đorđa Meloni istakla je da učesnici samita treba da uspostave minimalne uslove za raspravu o okončanju rusko-ukrajinskog rata. “Italija bi željela da učestvuje u tome i pomogne Ukrajini da gleda u budućnost. Ako Rusija ne pristane na tačke mirovnog plana, mi ćemo je natjerati na predaju“, naglasila je Đ. Meloni.

Globalni mirovni samit u Švajcarskoj postao je praktično najvažniji diplomatski događaj za cijelo vrijeme trajanja rusko-ukrajinskog rata i napravio značajan korak ka njegovom okončanju u skladu sa Poveljom Ujedinjenih naroda - međunarodne organizacije univerzalne prirode, članice od koje su sve zemlje svijeta. Međutim, veoma je važno kako će zvanična Moskva odgovoriti na akcije velikog broja zemalja dobre volje koje pozivaju Rusiju da prekine rat i povuče svoje trupe iz Ukrajine.