Ukrajina se nada podršci Alijanse u sprečavanju rizika i prijetnji od ruskih saveznika i satelita

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko 

9-11. jula ove godine u Washingtonu je održan jubilarni samit NATO-a povodom 75. godišnjice stvaranja Sjevernoatlantske alijanse.

Samit je održan u pozadini ruske agresije velikih razmjera na Ukrajinu i ciničnog, kriminalnog ruskog bombardovanja najveće dječje bolnice u Kijevu i drugih zdravstvenih ustanova u glavnom gradu Ukrajine, kao i stambenih zgrada, koje nikako nisu objekti vojne infrastrukture.

Kao odgovor, na marginama Vašingtonskog samita NATO-a, Ukrajina, SAD, Holandija, Njemačka, Rumunija i Italija potpisale su zajedničku izjavu o jačanju protivvazdušne odbrane Ukrajine.

Saveznici su odlučili da ojačaju stratešku komponentu PVO i protivraketne odbrane (PRO) Ukrajine: obezbijeđeno je 5 baterija sistema PRO „Patriot“: iz Njemačke, SAD, Rumunije, Holandije i baterija SAMP/T iz Italije. U narednim mjesecima, Sjedinjene Države i njihovi saveznici, uključujući Kanadu, Norvešku, Španiju i Veliku Britaniju, pružiće Ukrajini desetine taktičkih sistema protivvazdušne odbrane i protivraketne odbrane srednjeg i kratkog dometa: NASAMS, HAWK, IRIS T- SLM, IRIS T-SLS i Gepard. To će pomoći u zaštiti ukrajinskih gradova, civila i vojnika na frontu.

U pozadini rastućih geopolitičkih tenzija i sigurnosnih prijetnji u Evropi, samit NATO-a u Washingtonu preduzeo je odlučne korake u cilju podrške Ukrajini i jačanja kolektivne sigurnosti.

Na kraju samita potpisana je deklaracija u kojoj se navodi da će zemlje članice NATO-a izdvojiti najmanje 40 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini 2025. godine, čime se potvrđuje nepovratan put ka punoj evroatlantskoj integraciji Ukrajine, uključujući članstvo u NATO-u.

Takođe je odlučeno da se za Ukrajinu stvori Služba za sigurnosnu pomoć i obuku, koja će koordinirati nabavku vojne opreme i obuku osoblja.

U dokumentu se takođe navodi da će Kijevu biti potrebne "dodatne demokratske reforme" na putu pristupanja. Istovremeno, Alijansa sebe ne smatra stranom u sukobu, ali je Rusija u deklaraciji samita NATO-a nazvana "najznačajnijom i najdirektnijom prijetnjom sigurnosti".

Članice Alijanse su izrazile zabrinutost i zbog jačanja strateškog partnerstva Rusije i Kine i njihovih pokušaja da "promijene međunarodni poredak". Uostalom, podrška Kine Ruskoj Federaciji povećava prijetnje sigurnosti NATO-a, zbog čega je Alijansa odlučila da razvije partnerstvo sa protivnicima NR Kine. Osim toga, Alijansa je naimenovala svog "višeg predstavnika" u Ukrajini.

NATO je zabrinut što je Rusija nastavila diverzifikovati svoje nuklearne snage, uključujući razvoj novih nuklearnih sistema i raspoređivanje oružja kratkog i srednjeg dometa, dvostrukog dometa, koje predstavlja rastuću prijetnju, te da NRK nastavlja ubrzano proširivati i diverzifikovati svoj nuklearni arsenal s više bojevih glava i sofisticiranijim sredstvima isporuke.

Kina je optužena da je postala "odlučujući faktor u ratu Rusije protiv Ukrajine" zahvaljujući "velikoj podršci ruskoj odbrambenoj i industrijskoj bazi" i prodaji robe dvostruke namjene Ruskoj Federaciji. Navedeno je da "Narodna Republika Kina ne može dozvoliti najveći rat u Evropi u novijoj istoriji, a da to negativno ne utiče na njene interese i ugled".

Dana 11. jula, na marginama Vašingtonskog NATO samita, Ukrajina i 23 potpisnice sigurnosnih sporazuma sa Ukrajinom potpisale su Ukrajinski kompakt. 2023. godine, na marginama samita NATO-a u Vilniusu, članice G7 usvojile su Zajedničku deklaraciju, kojom je pokrenut proces sklapanja bilateralnih sigurnosnih sporazuma sa Ukrajinom. Ukrajina je tokom godine potpisala 23 bezbjednosna sporazuma sa evropskim zemljama, SAD, Japanom i EU. Ovi akti postavljaju temelje pouzdane sigurnosne arhitekture za Ukrajinu dok ne stekne punopravno članstvo u NATO-u.

Ukrajinski ugovor (kompakt), koji su u Vašingtonu potpisali svi učesnici bezbjednosnih sporazuma, podiže odnose sa njima na novi nivo i doprinijeće ubrzanju kolektivnih napora da se zadovolje bezbjednosne potrebe Ukrajine.

"Ukrajinski dogovor" takođe pruža podršku za ubrzani razvoj Oružanih snaga. Sporazum stvara mehanizam odgovora u slučaju ponovljenog ruskog napada na Ukrajinu nakon završetka trenutnih neprijateljstava, uključujući pružanje brze i trajne pomoći i uvođenje sankcija državi agresoru.

Saveznici su na samitu izrazili nepokolebljivu podršku Ukrajini u suprotstavljanju agresoru. Ukrajina je dobila uvjerenje o nepromjenjivoj podršci bez obzira na političke promjene u zemljama Alijanse.

Ruska propaganda je nastojala promovisati narative o oklijevanju i neizvjesnosti u Alijansi, s obzirom na ishod predstojećih predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama. Međutim, jubilarni samit NATO-a potvrdio je jedinstvo saveznika, posebno u pogledu otpora novim izazovima i prijetnjama izazvanim agresivnim djelovanjem Rusije na međunarodnoj areni.

NATO je prijetnjom nazvao produbljivanje odnosa između Rusije, Bjelorusije, Irana i Sjeverne Koreje. Ukrajina se nada podršci Alijanse u sprečavanju rizika i prijetnji od ruskih saveznika i satelita koji Moskvi pružaju vojno-tehničku podršku za vođenje rata u Ukrajini.

Činjenica da su zemlje NATO-a odlučile da razviju političke preporuke u vezi sa Rusijom rezultat je preispitivanja same prirode modernog rata i razumijevanja ekstremne opasnosti zemlje agresora za međunarodni sistem.

Na samitu NATO-a ponovo se postavilo pitanje ukrajinske nabavke lovaca F-16. Transfer aviona potvrdile su 4 zemlje: Holandija, Danska, Norveška i Belgija.

Tokom samita, predsjednik Ukrajine održao je važne bilateralne sastanke sa predsjednicima SAD-a, Francuske i Slovačke, premijerima Italije i Kanade, saveznim kancelarom Njemačke, čelnicima Japana, Južne Koreje, Australije i Novog Zelanda, potpisao bilateralne sigurnosne sporazume Ukrajine sa Rumunijom i Luksemburgom. Održani su brojni sastanci sa čelnicima Senata, Predstavničkog doma Kongresa i američkog vojno-industrijskog kompleksa. Predsjednik V. Zelenski je, sumirajući rezultate samita NATO-a, naglasio da „Ukrajina čini sve da dođe dan kada će dobiti poziv i postati članica NATO-a i to će i ostvariti“.