Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Bivši premijer Velike Britanije Boris Džonson objavio je u uticajnom izdanju Daily Mail-a mogući mirovni plan Donalda Trampa za okončanje rata u Ukrajini. 17. jula ove godine održao je sastanak sa Donaldom Trampom, tokom kojeg su političari razgovarali o situaciji u Ukrajini. Bilo je to nekoliko dana prije pokušaja atentata na američkog predsjedničkog kandidata.
Nakon razgovora sa Trampom, Boris Džonson je uvjeren da ima snage i hrabrosti da sve popravi, spasi Ukrajinu i zaustavi katastrofalno širenje sukoba. Na kraju krajeva, Trump razumije realnost: poraz Ukrajine bio bi veliki poraz i za Ameriku. Ne radi se samo o uništavanju slobode i demokratije, kao kardinalnih američkih vrijednosti, i porobljavanju ukrajinskog naroda, a ovaj rezultat bi sam po sebi bio nesretan, riječ je o dugoročnim posljedicama Putinove pobjede, koje će praktično biti katastrofa za Evropu, Ameriku i svijet.
„Ako Putin pobjedi u Ukrajini, neće stati na tome“, naglašava Džonson.
Putin je jasno stavio do znanja da raspad Sovjetskog Saveza smatra "najvećom katastrofom 20. vijeka" i da želi da ga obnovi. Neće ići samo na Gruziju, već i na rusko „blisko inostranstvo“. On je već lansirao Hitlerove optužbe o tretmanu ruskog govornog stanovništva u baltičkim državama.
Stoga, - naglašava britanski političar, postavlja se pitanje kako će se to završiti? „Ako postane jasno da je NATO podbacio Ukrajinu, da je Amerika zakazala, ko će onda biti siguran da će Alijansa stati u odbranu svojih članica? Dok Putin destabilizuje cijelu istočnu Evropu, uništava dostignuća Ronalda Regana i poslijeratno hladnoratovsko rješenje, njegovi kineski partneri i saradnici biće više nego srećni da zauzmu Tajvan dok Hezbolah napada Izrael.
Amerikanci će se suočiti sa izborom: ili odustati od svih pretenzija na globalno liderstvo, ili platiti trilione dolara za uspostavljanje reda i ponovo poslati mlade vojnike u inostranstvo da ginu na stranom tlu“, smatra Boris Džonson, napominjući da je to užasna perspektiva, a sve bi se moglo spriječiti uz relativno male troškove, bez gubitka američkih života, ako Zapad, predvođen Sjedinjenim Državama, bude odlučan u odbrani slobode u Ukrajini.
Ukrajinci su pokazali da mogu i da će pobijediti. Njihovo herojstvo je nevjerovatno. Ali rat traje predugo, a cijena je ogromna za izgubljene živote, ekonomske probleme i nestabilnost. Džonson smatra da Trump može tome da stane na kraj pod pravim uslovima za Ukrajinu i Zapad. Mogao bi napraviti veliki dogovor za svijet u kojem je Putin konačno prihvati da je budućnost Ukrajine kao slobodne, suverene i nezavisne evropske zemlje, a to znači pristup u dva koraka.
Prvi korak je jačanje pozicije Zapada i jačanje Ukrajine. Britanski bivši premijer napominje da smo „u protekle dvije godine Ukrajincima stalno priželjkivali pobjedu, a da im nijesmo pružili odgovarajuća sredstva. Hronično smo spori da im damo opremu koja im je potrebna, a čak i sada postavljamo smiješna ograničenja kako je mogu koristiti, tako da se Ukrajinci bore s jednom rukom vezanom iza leđa.
"Trenutno Rusi koriste vazdušne vođene bombe kako bi nanijeli značajnu štetu ukrajinskim položajima, ali Ukrajinci ne mogu odgovoriti jer im SAD ne dozvoljavaju korištenje ATACMS-a za napad na ruske aerodrome, a Velika Britanija im ne dozvoljava korištenje Storm Shadow. Prema Džonsonu, Tramp bi mogao da uradi ono što mu je prirodno — da stane na kraj birokratskom oklijevanju i odlaganju, da Ukrajincima da dozvole koje su im potrebne, a onda, kada Putin ponovo bude gurnut, mogao bi da ponudi dogovor.
Putin bi se morao povući barem na predratne granice 2022. a da bi izbjegao buduće sukobe i neizvjesnost, ostatak Ukrajine bi morao biti priznat kao slobodna zemlja, sposobna da sama bira svoju sudbinu unutar EU i NATO-a, i apsolutno dobrodošla da se pridruže tamo što je prije moguće.
Boris Džonson smatra da Ukrajinci imaju više od milion boraca. Oni su već dobro upućeni u NATO oružje i najefikasnija su antiruska snaga na svijetu. Kada se rat završi, nema razloga zašto ukrajinske snage ne bi mogle zamijeniti neke od 70.000 američkih vojnika koji su još uvijek u Evropi.
To bi omogućilo Trumpu da uštedi novac, dovede američke trupe kući i prisili Evropljane da učine više za svoju odbranu. Ali šta će Rusija dobiti zauzvrat? Džonson ukazuje na sve vrste podsticaja koji bi mogli da dijeluju kod Putina, koji je mogao da tvrdi da je „specijalna vojna operacija“, drugim riječima, invazija, bila uspešna i da je denacifikovano Ukrajinu.
Mogle bi postojati posebne zaštitne mjere za one koji govore ruski. “Sa Trumpom u Bijeloj kući, postoji realna perspektiva nekog globalnog zbližavanja s Rusijom i Putinom, povratak u vrijeme kada je Rusija bila cijenjeni partner G8, pa čak i NATO-a. Ali postoji samo jedan način da se postigne ovaj rezultat – silom“, naglašava britanski političar.
Vašington pod Trumpom će morati da pokaže da se međunarodne granice moraju poštovati i da se sovjetsko carstvo ne može obnoviti silom. To znači podržati Ukrajince do kraja. Džonson zaključuje da „Donald Trump vidi rizik: poraz Ukrajine bi zahtijevao ogromne dugoročne troškove za Ameriku i svijet. S druge strane, pobjeda Ukrajine, uz pravi pristup, mogla bi paradoksalno otvoriti put novim i mnogo boljim odnosima sa Rusijom. Ovo bi bila velika pobjeda za Ameriku i za cijeli svijet. Neće biti lako, zahtijevaće snagu, odlučnost i čelične živce."
Treba napomenuti da je Boris Džonson pravi prijatelj Ukrajine i ni na koji način nije pristalica Kremlja. Vrlo je zanimljivo slušati rezultate njegovog razgovora sa Trumpom, s kojim ima prilično povjerljiv odnos. Sjajno je što bivši britanski premijer ima pozitivan stav o narednim koracima zvaničnog republikanskog predsjedničkog kandidata po pitanju rješavanja pitanja okončanja rata u Ukrajini.
Odnosno, možemo zaključiti da Trampova pratnja jeste pripremila nacrt njegovog akcionog plana u vezi sa okončanjem rata u Ukrajini, ali u novembru ove godine, u slučaju pobjede, mogu se izvršiti promjene u zavisnosti od situacije na frontovima. Ukrajine i opšte geopolitičke situacije u svijetu. Džonson opisuje prilično optimističan scenario postupanja sljedećeg američkog predsjednika, republikanaca, ali nije činjenica da će upravo tako postupiti kada bude ponovo izabran.
Džonson, uz svo dužno poštovanje prema Ukrajini, ne pominje mogućnost izlaska na granice iz 1991. samo pominje potrebu za porazom Rusije i vraćanju Ukrajini privremeno okupiranih teritorija najkasnije do 24. februara 2022. Ovo je generalno dobar scenario, ali nije u potpunosti u skladu sa važećim međunarodnim pravom i Poveljom UN o teritorijalnom integritetu država članica ove univerzalne međunarodne organizacije.
Britanski političar pretpostavlja da Putin mora izgubiti, ali sačuvati obraz u očima ruske javnosti. Odnosno, on će objaviti postizanje ciljeva SVO-a i završenu denacizaciju Ukrajine, umjesto toga, Kijev će imati priliku da nastavi svoj put ka članstvu u EU i NATO-u. Novi američki predsjednik pomoći će Kijevu da Putin učini značajne ustupke, a zauzvrat Ukrajina će umjesto američkih, a tamo ih ima 70 hiljada, dati svoje trupe za zaštitu niza evropskih zemalja, kako bi Trump mogao vratiti ih kući, uštedivši značajna budžetska sredstva i dobivši opšte odobrenje američkih građana.
Ujedinjena Evropa će u vidu ukrajinskih vojnika dobiti vrlo visoko kvalifikovane vojnike sposobne da izvršavaju borbene zadatke u svim teškim uslovima, uključujući i zaštitu evropskih zemalja u slučaju moguće ruske agresije. Jedna stvar koja ostaje neprihvatljiva za većinu ukrajinskog naroda je da se neki dio ukrajinskih teritorija možda nikada neće vratiti u državno-pravno polje Ukrajine. Ovo je veoma bolno pitanje za građane Ukrajine i ne odgovara važećim normama i principima međunarodnog prava.
Ukrajinci također moraju progutati tvrdnje Moskve da su navodno izvršili "denacifikaciju" Ukrajine i nekako dodatno Kijev mora osigurati prava ruskog govornog stanovništva, iako ta prava u stvarnosti nikada nijesu prekršena. Stoga bi Kijev morao da pravi teške kompromise, baš kao i Moskva, koja je planirala da jednostavno uništi Ukrajinu, a sada će morati da se vrati na linije razgraničenja koje su bile na snazi do 24. februara 2022. Iako treba odati priznanj Džonsonu, on o tome govori kao o minimalno prihvatljivom rješenju za Ukrajinu.
Ukrajina teži miru što je brže moguće. Međutim, još uvijek ne postoje objektivni preduslovi za postizanje pravednog i trajnog mira. Istorija uči da je veoma teško sprovesti predizborna obećanja. Ukrajina još neće dati svoje teritorije agresoru, a Moskva ne pokazuje spremnost da odustane od cilja uništenja Ukrajine.
Sporazumi sa Rusijom ne funkcionišu, ali stvarni efekat postizanja cilja u razgovorima sa Ruskom Federacijom je samo snaga. Dakle, Ukrajina polazi od činjenice da je u interesu cijelog svijeta da Putinov režim pretrpi politički, vojni i moralni poraz. Niko ne traži bilo kakvo javno poniženje Rusije. Moskva jednostavno treba da vrati svoje trupe na mjesto njihovog rasporeda na teritoriju Ruske Federacije, da vrati sve ukrajinske teritorije koje su nezakonito zauzete silom, da obezbijedi obeštećenje za uništene ukrajinske kuće i infrastrukturne objekte, te da ratne zločince preda međunarodnoj pravdi.
To bi bilo u skladu sa Formulom mira i Poveljom Ujedinjenih nacija, organizacije u kojoj su Sjedinjene Države, Velika Britanija i Rusija stalne članice Savjeta bezbjednosti. A ako neko vjeruje da je Povelja UN-a već zastarjela i da je mrtva riječ na papiru, da ne odgovara savremenim standardima međunarodnog života, neka se to otvoreno izjasni.
Putin je o tome već govorio, ali ne spominjući potrebu da Ruska Federacija istupi iz članstva u UN. Tada je potrebno stvoriti novu međunarodnu organizaciju zasnovanu na novim principima postojanja. Međutim, to se još ne spominje ni u Vašingtonu, Londonu ni u Moskvi. U Trumpovom planu, koji je iznio Boris Džonson, možda treba predvidjeti samo jednu promjenu: prema rezultatima rata, Ukrajina treba da izađe u međunarodno priznatim granicama. To nije toliko želja Kijeva koliko zahtjev Povelje UN-a i aktuelnih međunarodnih konvencija čiji su potpisnici gotovo sve zemlje svijeta, uključujući SAD, Rusiju, Ukrajinu i Veliku Britaniju.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR