Levčenko: Poraz Ukrajine bio bi veliki poraz i za Ameriku. Ne radi se samo…

Piše: Oleksandr Levčenko

Bivši premijer Velike Britanije Boris Johnson objavio je u uticajnom izdanju Daily Mail mogući mirovni plan Donalda Trumpa za okončanje rata u Ukrajini. 17. jula ove godine održao je sastanak s Donaldom Trumpom, tokom kojeg su političari razgovarali o situaciji u Ukrajini. Bilo je to nekoliko dana prije pokušaja atentata na američkog predsjedničkog kandidata.

Nakon razgovora s Donaldom Trumpom, Boris Johnson je uvjeren da taj ima snage i hrabrosti sve popraviti, spasiti Ukrajinu i zaustaviti katastrofalno širenje sukoba. Uostalom, Trump razumije realnost: poraz Ukrajine bio bi veliki poraz i za Ameriku. Ne radi se samo o uništavanju slobode i demokratije, kao kardinalnih američkih vrijednosti, i porobljavanju ukrajinskog naroda, a taj rezultat bi sam po sebi bio nesrećan, radi se o dugoročnim posljedicama Putinove pobjede, koja će praktično biti katastrofa za Evropu, Ameriku i svijet.

"Ako Putin pobijedi u Ukrajini, on tu neće stati”, naglašava Johnson. Putin je jasno dao do znanja da raspad Sovjetskog Saveza smatra “najvećom katastrofom 20. vijeka” i da ga želi ponovno izgraditi. Neće ići samo u Gruziju, već i u cijelo rusko “blisko inozemstvo”. Već je iznio Hitlerove optužbe o tretmanu ruskog govornog stanovništva u baltičkim državama. Stoga, naglašava britanski političar, pitanje je kako će to završiti?

“Ako postane jasno da je NATO iznevjerio Ukrajinu, da je Amerika iznevjerila, ko će onda biti siguran da će Savez braniti svoje članice? Dok Putin destabilizuje cijelu istočnu Evropu, uništava postignuća Ronalda Reagana i post hladnoratovsko rješenje, njegovi kineski partneri i saradnici biće više nego srećno okupirati Tajvan dok Hezbollah napada Izrael. Amerikanci će se suočiti s izborom: ili odustati od svih pretenzija na globalno vodstvo, ili platiti trilijone dolara za uspostavu reda i ponovno poslati mlade vojnike u inostranstvo da umru na tuđem tlu”, smatra Johnson, napominjući da je to užasna perspektiva, a sve bi se moglo spriječiti uz relativno malu cijenu, bez gubitka američkih života, ako je Zapad, predvođen Sjedinjenim Državama, odlučan braniti slobodu u Ukrajini.

Ukrajinci su pokazali da mogu i hoće pobijediti. Njihovo junaštvo je nevjerovatno. Ali rat predugo traje, a cijena je ogromna u izgubljenim životima, ekonomskim problemima i nestabilnosti.

Johnson vjeruje da Trump tome može stati na kraj pod pravim uslovima za Ukrajinu i Zapad. Mogao bi napraviti veliku stvar za svijet kada Putin konačno prihvati da je budućnost Ukrajine kao slobodne, suvjerene i nezavisne evropske zemlje, a to znači pristup u dva koraka.

Prvi korak je jačanje pozicije Zapada i jačanje Ukrajine. Bivši britanski premijer napominje da smo “u posljednje dvije godine Ukrajincima stalno priželjkivali pobjedu, a da im nismo osigurali odgovarajuće resurse. Kronično smo spori da im damo opremu koja im je potrebna, a čak i sada postavljamo smiješna ograničenja na to kako je mogu koristiti, tako da se Ukrajinci bore s jednom rukom vezanom na leđima“.

Trenutno, Rusi koriste bombe za nanošenje značajne štete ukrajinskim položajima, ali Ukrajinci ne mogu odgovoriti jer im SAD ne dopuštaju da koriste ATACMS za napad na ruske aerodrome, a UK im ne dopušta da koriste Storm Shadow. Prema Johnsonu, Trump bi mogao jednostavno učiniti ono što mu je prirodno — prestati s birokratskim oklijevanjem i odugovlačenjem, dati Ukrajincima potrebna dopuštenja, a onda bi, kad bi ga ponovno gurnuo, Putinu mogao ponuditi dogovor barem na prijeratnih granica 2022., a kako bi se izbjegli budući sukobi i neizvjesnost, ostatak Ukrajine morao bi biti priznat kao slobodna zemlja, sposobna birati vlastitu sudbinu unutar EU-a i NATO-a, i apsolutno dobrodošla pridružiti se tamo čim moguće.

Johnson smatra da Ukrajinci imaju više od milion boraca. Oni su već dobro upućeni u NATO oružje i najučinkovitija su antiruska sila na svijetu. Kad rat završi, nema razloga zašto ukrajinske snage ne bi mogle zamijeniti neke od 70.000 američkih vojnika koji su još u Europi. To bi omogućilo Trumpu da uštedi novac, vrati američke trupe kući i prisili Evropljane da učine više za svoju obranu. Ali što će Rusija dobiti zauzvrat?

Johnson ukazuje na sve vrste uticaja koji bi mogli biti na djelu za Putina, koji bi mogao tvrditi da je “specijalna vojna operacija”, drugim riječima, invazija, bila uspješna i da je Ukrajina denacifikovana. Mogla bi postojati posebna zaštita za one koji govore ruski.

“S Trumpom u Bijeloj kući postoji stvarna perspektiva nekog globalnog približavanja Rusiji i Putinu, povratak u vrijeme kada je Rusija bila cijenjeni partner G8, pa čak i NATO-a. Ali postoji samo jedan način da se postigne ovaj rezultat – silom”, naglašava britanski političar.

Washington će pod Trumpom morati pokazati da se međunarodne granice moraju poštovati i da se sovjetska imperija ne može obnoviti silom. To znači podržavati Ukrajince do kraja.

Johnson zaključuje da “Donald Trump vidi rizik: poraz Ukrajine zahtijevao bi ogromne dugoročne troškove za Ameriku i svijet.”

S druge strane, pobjeda Ukrajine, uz pravi pristup, paradoksalno bi mogla otvoriti put novim i puno boljim odnosima s Rusijom. To bi bila velika pobjeda za Ameriku i za cijeli svijet. Neće biti lako, trebaće snage, odlučnosti i čeličnih živaca.”

Valja napomenuti da je Boris Johnson pravi prijatelj Ukrajine, a ni na koji način ne podržava Kremlj. Vrlo je zanimljivo poslušati rezultate njegovog razgovora s Trumpom, s kojim ima prilično povjerljiv odnos. Sjajno je što bivši britanski premijer ima pozitivan stav o sljedećim koracima službenog republikanskog predsjedničkog kandidata kada će dobiti drugi mandat kao izabrani predsjednik Sjedinjenih Država i počne baviti okončanjem rata u Ukrajini.

Odnosno, možemo zaključiti da je Trumpovo okruženje stvarno pripremilo nacrt njegovog akcijskog plana za okončanje rata u Ukrajini, ali u novembru ove godine, u slučaju pobjede, moguće su izmjene zavisno o situaciji na frontovima Ukrajine i opšte geopolitičke situacije u svijetu. Johnson opisuje prilično optimističan scenario djelovanja sljedećeg američkog predsjednika iz reda republikanaca, ali nije činjenica da će se on ponašati upravo tako kada bude ponovno izabran.

Johnson, uz svo dužno poštovanje prema Ukrajini, ne spominje mogućnost izlaska na granice iz 1991. godine, on samo spominje potrebu poraza Rusije i vraćanja Ukrajine na privremeno okupirane teritorije barem do 24. februara 2022. godine. To je opšte dobar scenario, ali nije u potpunosti u skladu s važećim međunarodnim pravom i Poveljom UN-a o teritorijalnoj cjelovitosti država članica ove univerzalne međunarodne organizacije.

Britanski političar pretpostavlja da Putin mora izgubiti, ali sačuvati obraz u očima ruske javnosti. Odnosno, on će objaviti postizanje ciljeva SVO-a i dovršenu denacionalizaciju Ukrajine, umjesto toga će Kijev imati priliku nastaviti svoj put prema članstvu u EU i NATO-u. Novi američki predsjednik pomoći će Kijevu da napravi značajne ustupke Putin, a zauzvrat će Ukrajina umjesto američkih dati svoje trupe da štite niz evropskih zemalja, a tamo ih ima 70 hiljada, kako bi Trump mogao njih vratiti kući, uštedivši značajna proračunska sredstva i dobivši opšte odobravanje američkih građana.

U obliku ukrajinskih vojnika, Ujedinjena Evropa dobiće vrlo visoko kvalifikovane vojnike sposobne izvršavati borbene zadatke u svim teškim uslovima, uključujući i zaštitu evropskih zemalja u slučaju moguće ruske agresije. Ono što ostaje neprihvatljivo većini ukrajinskog naroda je da se neki dio ukrajinskih teritorija više nikad neće vratiti u državno-pravno polje Ukrajine. Ovo je vrlo bolno pitanje za građane Ukrajine i ne odgovara trenutnim normama i načelima međunarodnog prava.

Ukrajinci takođe moraju progutati tvrdnje Moskve da su navodno “denacifikovali” Ukrajinu i nekako dodatno Kijev mora osigurati prava ruskog govornog stanovništva, iako ta prava u stvarnosti nikada nisu bila povrijeđena. Stoga bi Kijev morao napraviti teške kompromise, baš kao i Moskva koja je planirala jednostavno uništiti Ukrajinu, a sada će se morati vratiti na crte razgraničenja koje su bile na snazi do 24. februara 2022. godine. Iako treba odati priznanje Johnsonu, on o tome govori kao o minimalno prihvatljivom rješenju za Ukrajinu.

Ukrajina teži što bržem miru. No, još ne postoje objektivni preduslovi za postizanje pravednog i trajnog mira. Povijest uči da je vrlo teško sprovesti predizborna obećanja. Ukrajina još neće dati svoje teritorije agresoru, a Moskva ne pokazuje spremnost odustati od cilja uništenja Ukrajine. Dogovori s Rusijom ne funkcioniraju, ali pravi učinak ostvarenja cilja u razgovorima s Ruskom Federacijom je samo snaga.

Ukrajina, dakle, polazi od činjenice da je u interesu cijelog svijeta da Putinov režim doživi politički, vojni i moralni poraz. Niko ne traži nikakvo javno ponižavanje Rusije. Moskva jednostavno treba vratiti svoje trupe na mjesto njihova rasporeda na teritoriju Ruske Federacije, vratiti sve ukrajinske teritorije koje je nezakonito okupirala silom, dati naknadu za uništene ukrajinske kuće i infrastrukturne objekte te privesti ratne zločince međunarodnoj pravdi. To bi bilo u skladu s Formulom mira i Poveljom Ujedinjenih naroda, organizacije u kojoj su Sjedinjene Države, Velika Britanija i Rusija stalne članice Vijeća sigurnosti.

A ako neko smatra da je Povelja UN-a već zastarjela i da je mrtva riječ na papiru, da ne odgovara savremenim standardima međunarodnog života, neka to otvoreno izjavi. Putin je o tome već govorio, ali ne spominjući potrebu da se Ruska Federacija povuče iz članstva UN-a. Zatim je potrebno stvoriti novu međunarodnu organizaciju na novim principima postojanja. No, u Washingtonu, Londonu ili Moskvi to još ne spominju. U planu Trumpa, koji je predstavio Johnson, možda bi trebalo predvidjeti samo jednu promjenu: prema rezultatima rata Ukrajina bi trebala izaći na svoje međunarodno priznate granice. To nije toliko želja Kijeva koliko zahtjev Povelje UN-a i važećih međunarodnih konvencija koje su potpisale gotovo sve zemlje svijeta, uključujući SAD, Rusiju, Ukrajinu i Veliku Britaniju.