Da li je za premijera lično bogatstvo subjektivni osjećaj?

Za Antenu M piše: Nana Berger

Ako vas neko pita koliko je koštala neka sitnica koju ste kupili možda toga i nećete moći da se sjetite, ali za neke krupnije izdatke ćete cijenu navesti vrlo precizno. Osim, naravno, ukoliko ste premijer Crne Gore Milojko Spajić. Tada je plus-minus nekoliko hiljada eura nepamtljivo poput ona dva-tri centa koja uvijek neko ostane dužan na kasi.

Ono što je Spajić ostao dužan su, međutim, objašnjenja. Ne ona koja je on mislio da treba da čujemo kada je preventivno počeo obraćanje pričom o svom četvorodnevnom boravku u Sen Tropeu. Crnogorsko društvo ima mnogo prečih tema od bilo čijeg, pa čak i premijerovog provoda, a Spajić mnogo više drugih razloga da se izvinjava građanima umjesto zbog toga što je putovao van zemlje. Za početak, makar da prokomentariše to što predsjednik Skupštine Andrija Mandić predlaže da se u Savjetu za odbranu i bezbjednost odlučuje većinom, a ne konsenzusom. Ili to što su se ministri njegove vlade razmahali idejom o dvojnom državljanstvu.

Umjesto toga, u maniru velikog šefa, obraćanje je počeo priznanjem onoga što želi da građani smatraju njegovim najvećim grijehom, a zatim je prešao na prezentaciju, doduše, ne na digitalnoj kineskoj tabli. Lekciju iz političke geografije, započetu pričom o francuskoj obali, preko singapurskog razvoja do japanske i njemačke infrastrukture nastavio je najavom planirane izgradnje puteva. Sve će to biti gotovo za nekih 7-8 godina (u prevodu: dajte mi još dva mandata i dvije-tri rekonstrukcije), pa će se svuda stizati za dva-tri sata. Hej, čak i u Beograd! Moći ćete po mišljenje kod političkih učitelja da odete i vratite se u istom danu, a da vas niko ne prati preko Flightradara. Uz to, kako nam je premijer obećao, više se proizvodi koji mile balkanskim džadama neće kvariti čekajući isporuku.

Nakon što smo upoznali termine kao što su „agregat mišljenja“, „Cetinje i štagod“ i „svjetlosne milje“ te saznali da se javne rasprave ne završavaju istekom roka za dostavljanje komentara, već da su one sveprisutne, beskonačne pojave koje se dešavaju u svakom trenutku i svuda oko nas, nakon što smo vidjeli da se na pitanje ne odgovara, nego se ono zaključava, došli smo do trenutka u kojem se poput Mojsijevih tablica pominje – imovinski karton.

Pa kad nas je već naveo da zavirimo u tu riznicu istine, hajmo korak po korak da dešifrujemo na što je tačno mislio kada se pohvalio kako se u Crnu Goru vratio bogat.

U svom prvom imovinskom kartonu, po preuzimanju funkcije ministra finansija i socijalnog staranja u 42. Vladi Crne Gore na dan 30. decembra 2020. Spajić je, između ostalog, prijavio da posjeduje bitcoin tržišne vrijednosti okruglo 150.000 eura. Ništa što nije u granicama nemogućeg, osim pomalo neuobičajene situacije da pogledom u kripto novčanik zateknete baš takvu brojku.

U redovnom godišnjem izvještaju koji se podnosi do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu, a prijavljenom tačno tri mjeseca nakon prvog izvještaja, tačnije 29. marta 2021. navodi se ista tržišna vrijednost bitcoina – 150.000 eura. Interesantno, za isto vrijeme navodi se i, tačno u cent, jednako stanje na računima – dva eurska i jednom dolarskom. Za tri mjeseca ni sa jednog i ni na jedan od tih računa nije bilo ni priliva, ni odliva, ni provizije.

Pitamo se onda kuda je nestalo još 2,8 bitcoina čija je tržišna vrijednost u rasponu između ova dva datuma, ukoliko je povučena između podnošenja ovih izvještaja mogla iznositi najmanje 76.608, a najviše 171.418 eura, kada za taj period nije prijavljeno uvećanje druge imovine.

Podaci iz Spajićevih imovinskih kartona od prvog stupanja na funkciju

U narednom izvještaju, čija svrha je podnošenje u slučaju promjena iz izvještaja koje se odnose na uvećanje imovine preko 5.000 eura navodi se posjedovanje vozila marke Mercedes 2020. godište, ali ne i bilo kakav drugi podatak o prihodima ili stanju na računu. U redovnom godišnjem izvještaju za 2021. podnesenom 31. marta 2022. je podatak da je na jednom od tekućih računa oko 51.000 eura manje nego što je navedeno godinu ranije. Takođe, navodi se i posjedovanje bitcoina, ali bez bilo kakve informacije o tržišnoj vrijednosti. Cijena bitcoina na dan podnošenja ovog izvještaja bila je 47.062 eura, međutim, nema informacije o kojoj količini je riječ. Isto važi i za izvještaj podnešen 30 dana po prestanku funkcije, na dan 30. maja 2022.

U godišnjem izvještaju po prestanku funkcije podnesenom 28. aprila 2023. takođe se ne pominje vrijednost navodno posjedovanog bitcoina, da bi u izvještaju 30 dana po dolasku stupanju na funkciju podnesenom 28. avgusta 2023. navelo posjedovanje kriptovaluta Bitcoin(BTC), Ether (ETH), Binance Coin (BNB) i Tether (USDT) „i tako dalje“, takođe bez naznačene vrijednosti, što je slučaj i kada su u pitanju dva izvještaja podnešena nakon toga. Ni u jednom izvještaju prije kolapsa kriptovalute Terra (LUNA) 2022. iznos koji je Spajić investirao u ovaj rizični Do Kvonov projekat se ne pominje ni kao imovina, ni kao potraživanje, iako je to navedeno u objavi američke Komisije za tržište kapitala.

Istovremeno je uočljivo da se sredstva sa tekućih računa tope kao i da za sve ovo vrijeme Spajić u vlasništvu nije imao niti jednu nekretninu. Ali uzevši u obzir cijene stambenog prostora u Podgorici, izgleda da se Spajićeva imovina zarađena po svijetu potrošila na skupe kirije. A reče da se vratio bogat…