Uzdrmani Putin pred odlukom koja će izazvati bijes u Rusiji

Piše: Vlado Vurušić

Nakon prvog šoka režimska propaganda polako usađuje Rusima novu "ratnu paradigmu" da je ukrajinski napad na Kursku oblast tek "nova realnost" ili "nova normalnost" i da se ne događa ništa novo, piše nezavisni ruski portal Meduza pozivajući se na svoje izvore iz  kabineta ruskog predsjednika Vladimira Putina.

No, iako se stvarao utisak da će se ruska vojska lako obračunati s tim neočekivanim upadom, sada i iz ruskog Ministarstva odbrane u javnost sramežljivo izlaze informacije da će za "izbacivanje Ukrajinaca s ruske teritorije" biti potrebno "nekoliko mjeseci", a komandant čečenskog bataljona Ahmat Apti Alaudinov, kojeg ruska javnost doživljava kao "zaduženog za Kursk", sada otvoreno govori da će za "povratak osvojenog područja biti potrebno najmanje dva do tri mjeseca", iako neki čak i prorežimski vojni blogeri govore da će se borbe na tom području "preliti i u 2025. godinu", a pribojavaju se širenja borbi i na drugim pravcima u Rusiji, poput Belgoroda. A kakva je atmosfera najbolje govori podatak da su nakon napada bespilotnim letjelicama na neke vojne ciljeve u okolini Voronježa evakuisana tri sela.

Napomenimo da se Voronjež nalazi nekih 600 km od ukrajinske granice, a napadnuta su i naftna skladišta u gradu Koteljnič, u Kirovskoj oblasti, gotovo 1,5 hiljada  km daleko od ukrajinske granice. Prema navodima nekih vojnih stručnjaka, Rusija bez najmanje 50 hiljada vojnika neće moći povratiti izgubljena područja u Kurskoj oblasti jer, prema najnovijim izvještajima, ukrajinska vojska kontroliše oko 100 naselja u toj oblasti, zarobljeno je nekoliko stotina (navodno i hiljada) ruskih vojnika, a o gubicima su zasad kontraverzne informacije.

Ukrajinci bi čak mogli dobar dio ruskih snaga potpuno okružiti. S obzirom na to da stanje u Kursku nije dobro, ruska propaganda je pribjegla metodi "da se narod navikne na novu situaciju", odnosno da se ne događa ništa alarmantno, prema onome kako bi se mogli prepričati režimski komentari Ria novosti - "da, napadnuti smo, naravno da ćemo pobijediti, ali za to nam ipak treba neko vrijeme". Doduše, navodi portal Meduza i Nastojašćeje vremja - sve govori da se pozicija i stav "običnih" Rusa prema ratu mijenja te da sve više njih postaje svjesno toga da im je došao pod prozore.

 No, zanimljivo je da su u srijedu, 28. avgusta, počeli izbori za gubernatora Kurske oblasti, bez obzira na ratna djelovanja te desetine hiljada evakuisanih, kao i onih koji su odlučili ostati u svojim kućama uprkos situaciji. Prema nekim nezavisnim ruskim izvorima, u Kremlju su željeli prvo odgoditi izbore za "neodređeni datum u oktobru", ali onda su odlučili da se izbori održe kako se ne bi stvarala dodatna panika te potvrdila ta "nova normalnost". No, kako navodi Bloomberg, pozivajući se na izvore u Moskvi, Putin neće moći nastaviti akcije u Ukrajini (na pravcu prema Pokrovsku u prvom redu) te se baviti zaštitom Belgoroda i "oslobađanjem" Kurska bez nove mobilizacije, jer već sada osjeća nedostatak vojnika, odnosno nema dovoljno rezervnih snaga. Mnogi smatraju da će makar djelomičnu mobilizaciju Putin morati proglasiti i prije kraja 2024. godine.

Putin je suočen stoga s dvije opcije - opšta ili djelimična mobilizacija, koju nastoji izbjeći jer mu stvara i političke i ekonomske probleme, ili će morati posegnuti za tim da povuče dio svojih snaga s ukrajinskog bojišta, čime automatski usporava ili čak odustaje od ofanzive u Donbasu (on želi zauzeti cijelo područje Donbasa koje je u septembru prošle godine anektirao), gdje mu posljednjih mjeseci ipak koliko-toliko dobro ide.

Naime, problem s mobilizacijom je prvo taj što je obećao da je neće biti (doduše, kod Putina obećanje je ludom radovanje, on ga lako pogazi, nije na odmet spomenuti ponovno da je ni 24 sata prije početka napada na Ukrajinu govorio da neće napasti), a u zadnje vrijeme pojačana je agitacija za "ugovorni vojni rok".

No, kako piše Meduza, ali čak i moskovski prorežimski poslovni list RBK, iz "preduzetničkih i poslovnih" krugova bliskih Kremlju dolaze signali da bi nova mobilizacija bila dodatni udarac na ekonomiju. Naime, već se osjeća nedostatak "radnih ruku", a jedino ih ima u vojnoj industriji, dok mnoge druge grane industrije osjećaju nedostatak radne snage, a ono što bi moglo zabrinjavati jeste i to da se osjeća deficit radne snage u poljoprivredi, pogotovo zato što se najviše ljudi "regrutuje" za Ukrajinu upravo iz ruralnih dijelova Rusije kako bi se gradovi, u prvom redu Moskva, Sankt Peterburg i Soči, ostavili "na miru", što dalje od rata. No u svoj ovoj "kurskoj epizodi" ne treba zanemariti još neke stvari pa je tako procurilo da je "osjećaj nelagode" u vezi sa "specijalnom vojnom operacijom" kod Rusa porastao za 6 posto, pa je sada 45 posto (pretpostavlja se da će kada se naviknu na novu situaciju nelagoda opet "splasnuti"), a povjerenje u Putina je, čak i prema režimskom sociološkom institutu VCIOM, palo za 3,5 posto od početka "kurske operacije" i sada iznosi 73,6 posto.

Uz to, s obzirom na uspješne napade Ukrajinaca na ruske rafinerije u evropskom dijelu (prema BBC-ju Ukrajinci su od početka godina uspješno izveli 64 napada na rafinerije i naftna skladišta) da je Moskva morala dva puta "produžiti" embargo na izvoz benzina. Podsjetimo da je jedna od najvećih rafinerija kod Rostova na Donu gorjela gotovo deset dana.