Četvrti samit Krimske platforme u Kijevu okupio je svjetske lidere i međunarodne organizacije u odlučnoj podršci teritorijalnom integritetu Ukrajine i vraćanju Krima, šaljući jasnu poruku protiv ruske okupacije i kršenja ljudskih prava.
Za Antenu M piše: Oleksandar Levčenko
Četvrti samit Krimske platforme održan je 11. septembra ove godine u Kijevu. Krimska platforma je međunarodni koordinacioni mehanizam za zaštitu ljudskih prava na Krimu i promociju deokupacije poluostrva, jačanje evropske i globalne bezbjednosti. Četvrtom samitu Međunarodne Krimske platforme prisustvovalo je više od 60 učesnika – kako lidera pojedinih zemalja, tako i međunarodnih organizacija.
Ove godine na Samitu se raspravljalo o pet tema: pitanju teritorijalnog integriteta Ukrajine; reintegraciji privremeno okupiranih teritorija; pitanju civilnih talaca i kršenju ljudskih prava; slobodi plovidbe i uspjesi Ukrajine u Crnom moru; borbi protiv mitova oko Krima.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je tokom Četvrtog samita Međunarodne krimske platforme da će Ukrajina vratiti sve privremeno okupirane teritorije i sve građane svoje države.
„Nećemo ništa i nikoga ostaviti u zatočeništvu. To je dio našeg morala. Ukrajina ne trguje svojom zemljom i ne napušta svoj narod“, rekao je Zelenski.
Predsjednik je naglasio da Ukrajina zna, pamti i bori se za svakog zarobljenika Krima od strane kremaljskog režima, za sve civile i pripadnike vojske, odrasle i djecu koji su u zarobljeništvu ili pod privremenom okupacijom. Pozvao je države u regionu, posebno muslimanska društva Turske i Azerbejdžana, da pokažu vođstvo i pomognu u suočavanju s nepravdom i zlostavljanjem.
Šef ukrajinske države je napomenuo da je zahvaljujući Krimskoj platformi bilo moguće vratiti i pojačati pažnju svijeta na rusku okupaciju ukrajinskog poluotoka. Zelenski je zahvalio svim partnerima koji efikasno pomažu u odupiranju ruskoj agresiji i približavaju pravi mir. Krimska platforma povećava moć Ukrajine u svakom smislu, a posebno u diplomatskoj sferi. Rusija mora da vidi, i definitivno vidi, da svjet ne prestaje da se kreće ka obnavljanju pravde, rekao je lider Ukrajine.
Litvanski predsjednik Gitanas Nausieda, koji je doputovao u Kijev na samit, naglasio je da Viljnus nikada neće priznati okupaciju ukrajinskih teritorija i da će uvijek zahtijevati da Rusija povuče svoje trupe, ističući da Litvanija podržava stvaranje specijalnog međunarodnog suda za procesuiranje odgovornih za zločin agresije.
Dok je bio na samitu u Kijevu, hrvatski premijer Andrej Plenković uvjeravao je Ukrajinu u daljnju podršku, posebno u pomoći energetskom sektoru, razminiranju, tretmanu vojnog osoblja i rekreaciji ukrajinske djece. Osim toga, napomenuo je da malo ljudi iz drugih zemalja može pružiti iskustvo državnih tužilaca, sudija i specijalizovanih policijskih jedinica u istrazi ratnih zločina.
Premijerka Letonije Evika Silina, koja je lično stigla u Kijev, napomenula je da su svi strani lideri došli da učestvuju na Četvrtom samitu Međunarodne krimske platforme da potvrde: Krim je Ukrajina, a Rusija će izgubiti ovaj rat. Silina je najavila treći paket vojne pomoći od početka ove godine. Konkretno, to će uključivati oklopna vozila i dronove.
„Duboko smo uvjereni da budućnost Ukrajine leži u pravednom miru, sigurnosti i prosperitetu među ostalim saveznicima i partnerima u evroatlantskoj zajednici“, zaključila je ona.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je u video obraćanju učesnicima samita Krimske platforme podržao teritorijalni integritet Ukrajine i naglasio da Krim pripada Ukrajini u skladu sa međunarodnim pravom. Predsjednik Turske je podsjetio da ruska okupacija produbljuje patnju krimskih Tatara, koji su prije 80 godina doživjeli ciničnu i krvavu deportaciju.
U okviru samita, Zelenski je održao je zajednički sastanak sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom i britanskim ministrom vanjskih poslova Dejvidom Lemijem, koji su doputovali u posjetu Ukrajini. Predsjednik je informisao o situaciji na prvoj liniji fronta i prioritetnim potrebama Odbrambenih snaga, ističući da je za Ukrajinu važno da što prije dobije dozvolu za korištenje dalekodometnog oružja koje obezbjeđuje SAD i drugi partneri. Tokom sastanka razgovarano je o perspektivama saradnje u oblasti odbrambeno-industrijskog kompleksa, sa akcentom na zajedničku proizvodnju na teritoriji Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik zahvalio je Entoni Blinkenu za još jedan paket sankcija Iranu koji je Vašington usvojio dan ranije u vezi sa isporukom balističkih projektila Rusiji. Volodimir Zelenski i Dejvid Lemi razgovarali su o implementaciji bezbjednosnog sporazuma i dogovorili dalje korake za sklapanje novog bilateralnog sporazuma o prelasku na jače i dublje partnerstvo između Kijeva i Londona.
Predsjednik Ukrajine je istakao važnost povećanja sankcionog pritiska Velike Britanije na Rusku Federaciju i njene satelite, zahvalivši im na uvođenju novih sankcija Iranu i ruskoj floti u sjeni, kao i vojno svemirskim snagama RF. Tokom ovog zajedničkog sastanka, strane su posebnu pažnju posvetile pripremi za drugi samit mira, koji bi trebalo da postane veoma važna platforma za obnovu pravednog mira za Ukrajinu i put do završetka rata.
Generalno, Četvrti samit Krimske platforme pokazao je veliku podršku međunarodne zajednice teritorijalnom integritetu Ukrajine. To je postao snažan signal ukrajinskim građanima koji žive na privremeno okupiranoj teritoriji Krima da će poluostrvo definitivno biti vraćeno Ukrajini, svijet apsolutno ne prihvata i osuđuje ilegalnu rusku aneksiju.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR