Iako se čini da međunarodna zajednica i zemlje uključujući Holandiju, Australiju, Dansku, Francusku, Kanadu, Njemačku i Norvešku pružaju višestruku podršku dovoljnu za potrebe odbrane Ukrajine, postoji zabrinutost zbog njihove efikasnosti, posebno s obzirom na vojnu pomoć koju Rusija prima od zemalja poput Kine, Sjeverne Koreje i Irana.
Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Premijer Holandije Dik Šuf je prije nekoliko dana najavio da će njegova zemlja izdvojiti 271 milion eura za artiljerijske granate velikog kalibra za Ukrajinu. Holandija aktivno podržava Ukrajinu od početka invazije u punom obimu, izdvajajući ukupno 10,4 milijarde eura za vojnu podršku, od čega je skoro četiri milijarde eura već iskorišćeno kako je predviđeno.
Prošle godine je postignut dogovor o transferu 42 aviona F-16, od kojih se prvi već nalaze u Ukrajini. Kijev ima dozvolu da koristi borbene avione F-16 koje je Holandija prebacila na teritoriju Ukrajine protiv objekata na teritoriju Ruske Federacije u odbrambene svrhe i u granicama međunarodnog prava. Osim toga, Ministarstvo odbrane Holandije će nabaviti dronove u vrijednosti od 42,6 miliona eura za isporuku Ukrajini.
Holandija je izdvojila 400 miliona eura za implementaciju akcionog plana za proizvodnju dronova. Istovremeno, Australija je odlučila da u Ukrajinu prebaci desetine tenkova Abrams koji su bili u službi u toj zemlji i koji se zamjenjuju novim modelima. Tenkovi će biti prebačeni u sklopu novog paketa pomoći vrijednog 164 miliona američkih dolara. Ukupno je riječ o transferu 49 korištenih tenkova. Neki australijski tenkovi će zahtijevati lake popravke.
Međutim, Vlada Norveške je nedavno odlučila da Ukrajini dodijeli 967 miliona kruna (87,5 miliona dolara), dok Danska ulaže više od 562 miliona eura u proizvodnju ukrajinskog oružja. Za to će Kopenhagen iskoristiti prihod od zamrznute ruske imovine i finansirati proizvodnju 18 ukrajinskih haubica na kotačima 2S22 "Bohdana", koje će biti predate Odbrambenim snagama.
Danska je takođe najavila dodjelu novog paketa vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 2,4 milijarde danskih kruna (oko 321,8 miliona eura). Novac od ovog 21. paketa vojne pomoći koristiće se za nabavku oružja koje se već nalazi u skladištima danskog Ministarstva odbrane, kao i za narudžbu kod međunarodnih dobavljača.
Istovremeno, francuski ministar odbrane Sebastijen Lekorni najavio je prebacivanje još 12 samohodnih artiljerijskih haubica Cezar u Ukrajinu. Nabavka samohodnih topova će se finansirati zamrznutim ruskim sredstvima. Osim toga, dio novca od zamrznute ruske imovine biće usmjeren za kupovinu drugog naoružanja. Francuska takođe planira da za Ukrajinu kupi artiljerijske granate kalibra 155 mm, rakete Aster-30, AASM vođene bombe, kao i prenosne sisteme protivvazdušne odbrane Mistral i rakete za njih. Francusko Ministarstvo odbrane podsjetilo je da je od početka invazije u punom obimu, zemlja prenijela približno 60 topova u Ukrajinu, a do kraja 2024. taj bi broj trebao porasti na 80.
Istovremeno Kanada će Ukrajini pružiti novi odbrambeni paket vrijedan 47 miliona dolara. Kanadski ministar odbrane Bil Bler najavio je da će paket vojne pomoći Ukrajini uključivati malokalibarsko oružje, kao i municiju i zaštitnu opremu. Kanada je ukupno izdvojila 3,26 milijardi dolara od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Međutim, mnogo više pruža Njemačka, koja je Ukrajini ponovo uručila paket vojne pomoći, koji je uključivao sisteme protivvazdušne odbrane, borbene tenkove, borbena vozila pješadije i municiju. Njemačka je pružila ili se obavezala da će pružiti vojnu pomoć Ukrajini u iznosu od približno 28 milijardi eura. Država je 2024. godine izdvojila 7,1 milijardu eura za odbrambeni potencijal Ukrajine. Berlin je najavio transfer Kijevu paketa vojne pomoći u vrijednosti od 600 miliona eura i najavio prenos još jednog paketa oružja vrijednog 1,4 milijarde eura. Budući paket pomoći će uključivati sistem protivvazdušne odbrane IRIS-T SLM, osam tenkova Leopard 1 A5, 20 BMP-ova Marder; municija za tenkove Leopard 1 i Leopard 2 i BMP Marder; 4 BMP MRAP; Protivvazdušne rakete kratkog dometa Sea Sparrow; šest samohodnih topova Panzerhaubitze 2000; 24 hiljade granata od 155 mm; 30 vektorskih dronova.
Istovremeno, Ministarstvo ekonomije i inovacija Litvanije potpisalo je memorandum sa ukrajinskom stranom o saradnji u izgradnji fabrike za proizvodnju RDX eksploziva nove generacije u Litvaniji. Očekuje se da će građevinski radovi početi 2025. godine. Eksploziv RDX (heksogen) ima bolja svojstva od mnogih drugih modernih eksploziva: izuzetno brzo detonira, ima veliku eksplozivnu snagu itd. Nova fabrika eksploziva jedan je od nekoliko planiranih zajedničkih odbrambenih projekata. Litvanci i Ukrajinci takođe razgovaraju o razvoju dronova i drugih odbrambenih tehnologija.
Ali glavni važan događaj ovih dana bila je posjeta Kijevu američkog ministra odbrane Lojda Ostina. Sastao se s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ministrom odbrane Rustemom Umerovim. SAD su Ukrajini dodijelile još jedan paket odbrambene pomoći u iznosu od 400 miliona dolara i pripremaju paket od 800 miliona dolara za finansiranje proizvodnje dronova u Ukrajini. Tokom sastanka razgovarano je o konkretnim koracima u vezi sa implementacijom Plana pobjede, koji će Rusiji uskratiti mogućnost da nastavi agresiju. Jedna od ključnih tačaka Plana pobjede je poziv Ukrajine u NATO, čime će se ojačati evroatlantski sigurnosni sistem.
Važno pitanje ostaje ukidanje ograničenja na upotrebu zapadnog oružja dugog dometa u objektima u ruskoj pozadini. Dokumentovane informacije o povećanju vojne saradnje između Moskve i Pjongjanga i planovima za korištenje više hiljada sjevernokorejskog vojnog osoblja protiv ukrajinske vojske zahtijevaju oštar i efikasan odgovor međunarodne zajednice, posebno Sjedinjenih Država. U američkom Kongresu početak borbe Sjevernokorejaca protiv Oružanih snaga Ukrajine nazvan je crvenom linijom, a predsjednik Zelenski je nagovijestio da će to biti početak prerastanja rata u Ukrajini u svjetski rat.
U međuvremenu, uprkos naizgled različitim projektima vojne podrške Ukrajini od partnerskih zemalja, može se reći da je ona očigledno nedovoljna. Rusija je od Sjeverne Koreje dobila pet miliona jedinica projektila, kao i dekonzerviranu vojnu opremu (tenkovi, oklopni transporteri, artiljerija) i razne vrste balističkih projektila.
Iran je Ruskoj Federaciji dostavio jurišne dronove i balističke rakete raznih tipova. Istovremeno, Kina nadoknađuje Rusiji zamjenu za svu opremu koju je Moskva ranije kupovala od zapadnih zemalja. Međutim, čak i sjevernokorejske balističke rakete većinu svojih komponenti imaju od proizvodnih kompanija iz SAD-a i zapadne Evrope, što ukazuje na nisku efikasnost uvedenih sankcija.
Ispostavilo se da Kina, Sjeverna Koreja i Iran daju više pomoći Rusiji nego cjelokupna kolektivni Zapad Ukrajini. Ova situacija je veoma uznemirujuća i zahtjeva potpuno novo promišljanje, o čemu govori i Plan pobjede koji je pripremila ukrajinska strana. Moskva je ove godine na odbranu potrošila 130 milijardi dolara, a sljedeće godine planira potrošiti 170 milijardi dolara.
Kina, Sjeverna Koreja i Iran pomažu Rusiji ne toliko da se bori protiv Ukrajine, koliko da se bori protiv SAD-a i kolektivnog zapada koji ove diktatorske zemlje doživljavaju vrlo neprijateljski. Ali u Ukrajini se ne bori kolektivni zapad, već samo Oružane snage. Kada su ukrajinske trupe ušle u regiju Kursk, lokalno stanovništvo je bilo uvjereno da je došao NATO. Svi Rusi vjeruju da se njihove trupe bore protiv NATO-a u Ukrajini. A Ukrajina se bori barem da dobije poziv za pridruživanje Alijansi.
Situacija nije katastrofalna sve dok se Oružane snage drže bojišnjicu. Ako Ukrajina padne, Osovina zla će krenuti dalje. Baltičke zemlje i Moldavija sa Gruzijom će biti prve na udaru, a slijede ih Poljska sa Finskom, Balkan i Jermenija. Zatim tu su ostale zemlje istočne Evrope iz bivšeg socijalističkog tabora i zemlje centralne Azije koje su nekada bile dio SSSR-a.
Ako Vašington i kolektivni Brisel budu zadovoljni ovom perspektivom, onda mogu nastaviti da šalju pomoć Ukrajini u malim porcijama. Međutim, ako kolektivni Zapad želi uspješno i brzo da okonča ovaj težak rat za Ukrajinu i samog sebe, onda se vojna podrška Kijeva mora značajno povećati, kako je navedeno u Planu pobjede. Da, to nešto košta, ali je desetci puta jeftinije nego kada se nastavi rat na teritoriji Evrope u slučaju poraza Ukrajine.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR