Levčenko: BRICS samit u Kazanju ukazao na slabosti Kremlja

Iako je Kremlj nastojao da nametne svoju viziju novog svjetskog poretka i promoviše svoje stavove o ratu u Ukrajini, stavovi članica BRICS-a ostali su podeljeni. Ključne države poput Kine i Indije nijesu podržale ruske pokušaje da politički ojača kroz ovu organizaciju, a završna deklaracija samita potvrdila je privrženost principima Povelje UN-a i mirnom rješenju sukoba.

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko

Ruski grad Kazanj bio je od 22. do 24. oktobra domaćin dvodnevnog samita lidera zemalja članica BRICS-a koji objedinjuje Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnoafričku Republiku.

Prošle godine su se bloku pridružili Iran, UAE, Etiopija i Egipat. Turska je takođe podnijela zahtjev za pridruživanje BRICS-u, koji je osnovan na inicijativu Moskve kao alternativa međunarodnoj asocijaciji kojom predsjedavaju SAD i zapadne zemlje.

Ovogodišnji samit BRICS-a osmišljen je da stvori iluziju da Rusija nije u međunarodnoj izolaciji i da je jedan od centara moći u međunarodnoj areni. Putem BRICS platforme, Kremlj promoviše vlastitu viziju okončanja rata protiv Ukrajine, koji nema nikakve veze sa pravdom. Predsjednik Brazila Lula da Silva, kao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, odbili su da učestvuju na samitu.

Prema EU, zemlje samita BRICS-a u Rusiji treba da iskoriste ovaj događaj da pozovu šefa Kremlja Vladimira Putina da zaustavi rat protiv Ukrajine. Piter Stano, portparol spoljne politike EU, takođe je dao izjavu. On je osudio „zloupotrebu Rusije“ njenog predsjedavanja BRICS-om, ističući da, po mišljenju Evropske unije, Putin pokušava to da iskoristi za postizanje svojih političkih ciljeva, nastojeći da pokaže kako Rusija nije u vanjskopolitičkoj izolaciji.

Stano je podsjetio da za Putinovo hapšenje postoji nalog Međunarodnog krivičnog suda, uz napomenu da Evropska unija očekuje od zemalja kandidata da svoju vanjsku politiku usklade sa evropskim stavom. Time je indirektno kritikovao turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana zbog učešća na samitu. Pored toga, Stano je apelovao na Antonija Gutereša da je generalni sekretar UN taj koji treba da insistira da Putin „odmah i bezuslovno povuče ruske trupe sa ukrajinske teritorije“.

Kako je The Telegraph naveo, „Gutereš će nesumnjivo tvrditi da ulaže napore da riješi rat u Ukrajini“. Međutim, ako je toliko željan zbližavanja Rusije i Ukrajine, zašto je odbio da prisustvovuje mirovnoj konferenciji u Švajcarskoj?

Generalni sekretar je dodatno potkopao već oslabljeni autoritet UN-a pokazujući da ima dvostruke standarde kada je u pitanju osuda smrti civila. Njegovi postupci da Putinu pruži kiseonik respektabilnosti za kojim žudi su nečuveni. „Gutereš je na funkciji generalnog sekretara bio sedam godina i treba ga zamijeniti kako bi se očuvala barem kap povjerenja u UN“, naglašava The Telegraph. 

Istovremeno, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski napomenuo je da će onaj ko ujedini narode na osnovu Povelje UN-a i ljudskih vrijednosti pobijediti u ratu s Rusijom. Povelja UN govori o stvarnom miru, a ne o tome kako normalizovati rat. I sada, kada su se neki državni lideri okupili na Putinovom samitu u Kazanju, kada u stvari mogu da zaobiđu ovaj samit i da premjeste trupe iz Sjeverne Koreje bliže frontu u Ukrajini uz pratnju riječi o navodnom sprečavanju napetosti, i dalje znamo da nije zločinac taj koji će pobijediti, onaj koji uništava, deportuje i onaj koji ujedinjuje narode na osnovu temeljnih ljudskih vrijednosti i Povelje UN-a.

Tokom samita BRICS-a u Kazanju, Rusija je pokušala da utiče na učesnike promovišući svoju viziju novog svijetskog poretka. Međutim, ovi pokušaji su propali, izvještava Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine, skrećući pažnju na završnu deklaraciju samita, u kojoj su navedeni nacionalni stavovi zemalja u vezi s ratom u Ukrajini. Deklaracija je ponovo potvrdila privrženost principima Povelje UN-a i pozvala na mirno rješavanje sukoba diplomatskim putem.

Rusija nije uspjela da ubijedi članice BRICS-a u svoj neoimperijalistički stav o promjeni svjetskog pravnog poretka. Pokušaji Moskve da nametne alternativni pogled na Globalni Jug na rusku agresiju na Ukrajinu završili su neuspjehom. Konačna deklaracija je pokazala da zemlje BRICS-a nemaju jedinstven stav po pitanju rata u Ukrajini. Samit u Kazanju potvrdio je da većina zemalja svijeta podržava Ukrajinu u njenoj potrazi za pravednim mirom.

Kremlj je računao na Belorusiju, Srbiju, zemlje centralne Azije, Venecuelu, moguće afričke države iz zone ruskog uticaja. Sve ove zemlje mogle bi stvoriti skup glasova, što daje Ruskoj Federaciji mogućnost da diktira svoj dnevni red. Kremlj je tokom samita bio ponosan na Putinov susret sa liderom Narodne Republike Kine Sji Đinpingom, gdje je kineski lider proglasio prijateljstvo dvaju naroda za više generacija. Ali takva izjava samo potvrđuje da mirovni plan Pekinga za okončanje rata u Ukrajini ima poseban karakter u odnosu na Moskvu, a Kina po definiciji ne može biti posrednik.

Zanimljivo je da je još prije samita Kazahstan iznenada objavio da članstvo u BRICS-u nije ključni zadatak u ovoj fazi. Ostale države u regionu su takođe prilično hladne prema toj ideji, što može izgledati čudno, s obzirom na iskustvo sa prethodnog samita. Bjelorusija izjavljuje svoju namjeru da se pridruži, ali je zadovoljna zadatkom da dobije status partnera.

Očigledno, odgovor leži u poziciji Kine i Indije. Kina je zauzeta transformacijom Šangajske organizacije za saradnju u sopstvenu i samo svoju strukturu, ograničavajući uticaj Rusije. I u ovoj fazi, ona nema namjeru da stvara probleme u BRICS-u u vidu ruskih pristalica. Tako se BRICS zaista postepeno transformiše u međunarodnu strukturu sličnu po svom potencijalnom uticaju G-7. Ali istovremeno, zemlje učesnice ne gore od želje za stvaranjem „antizapadnog bloka“.

Uticaj država BRICS-a raste, ali se ta organizacija ne pretvara u „politički blok“ kako bi to Putin želio, makar samo zato što ujedinjuje države koje su prilično različite po svom političkom sistemu. BRICS se zaista postepeno približava trenutku transformacije u moćan sistem ekonomske interakcije, ali istovremeno ne pokušava da djeluje kao politički protivnik za zemlje „zapadne civilizacije“. Radi se prije o zajedničkoj promociji interesa zemalja učesnica.

Kazanjski BRICS forum pokazao je da su zemlje učesnice suzdržane u želji da Rusiji pruže platformu za njeno geopolitičko jačanje. Ruska Federacija je dio organizacije, a danas je to jedan glas od devet. Ključne članice BRICS-a ne žure da promijene balans i ojačaju sposobnosti Kremlja. Ali proširenje organizacije u narednim fazama, kada Ruska Federacija više neće moći da formira grupu zavisnih zemalja tokom glasanja, najvjerovatnije će se dogoditi 2025. godine kad predsjedavanje BRICS-om ide u Brazil, a to će biti potpuno drugačija agenda.