Levčenko: Da li Zapad ispunjava svoje obaveze prema razoružanoj Ukrajini?

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko

Britanski list The Times objavio je da bi Ukrajina mogla da stvori nuklearnu bombu ako SAD ukinu pomoć Kijevu. U odgovoru na ovu objavu, ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova je naglasilo da Ukrajina ne posjeduje, ne razvija i ne namjerava da stvarati nuklearno oružje.

Ukrajina je potpuno transparentna za nadzor IAEA, što isključuje upotrebu nuklearnih materijala iz reaktora u vojne svrhe. Kijev se striktno pridržava obaveza iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja iz 1994. godine. Istovremeno, najbolja sigurnosna garancija za Ukrajinu je efikasna vojna podrška međunarodnih partnera i članstvo u NATO-u, a ne restauracija vlastitog nuklearnog arsenala.

Podsjetimo, The Times smatra da je Ukrajina sposobna da stvori nuklearnu bojevu glavu i stratešku raketu dugog dometa koja leti na udaljenosti od 1.000 km. Zahvaljujući ovim mogućnostima, vojne baze i drugi objekti Oružanih snaga Rusije su pod prijetnjom. U principu, ukrajinska industrija ima priliku da u bliskoj budućnosti stvori nuklearnu bombu sličnu onoj koju su SAD bacile prije 80 godina na japanski grad Nagasaki. Ukupno ima dovoljno zaliha plutonijuma za stvaranje stotina bojevih glava. 

The Times se, iznoseći ovu informaciju, poziva na otvoreni izvještaj pripremljen za ukrajinsko Ministarstvo odbrane, u kojem su sažete ukrajinske nuklearne sposobnosti. U izvještaju se navodi da postoji prilika za obnovu ukrajinskog nuklearnog arsenala. Najmanja bojeva glava, slična "Debelom čovjeku" korištenom u Nagasakiju 1945. godine, može se stvoriti „u roku od nekoliko mjeseci“. Autori izvještaja smatraju da zemlja ima dovoljno mogućnosti da ponovi tehnologiju izmišljenu prije 80 godina u projektu "Manhattan".

Izvor plutonijuma za bojevu glavu mogu biti „šipovi za istrošeno gorivo uzeti iz ukrajinskih nuklearnih reaktora“. Podsjetimo, snaga "Fat Mana" je 21 kt, težina 4.600 kg, dužina 3,25 m, prečnik 1,52 m. Od posljedica nuklearne eksplozije poginulo je 70.000 ljudi. Ukrajina ima sedam tona reaktorskog plutonijuma. Od ove količine materijala bilo bi moguće stvoriti stotine bojevih glava i obnoviti izgubljeni nuklearni arsenal.

Prije mjesec dana njemački tabloid Bild pisao je da je Ukrajina sposobna da obnovi svoj nuklearni arsenal za nekoliko sedmica. Tokom zajedničke konferencije za novinare s generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Ukrajina nikada nije govorila da se priprema za razvoj nuklearnog oružja. V. Zelenski smatra da Ukrajina treba da bude u NATO-u, a argument za to treba da bude činjenica da je prilikom potpisivanja Budimpeštanskog memoranduma „odustala od nuklearnog oružja i da nam je zagarantovana bezbjednost i teritorijalni integritet“.

Međutim, obični građani Ukrajine imaju jednostavno pitanje. Na insistiranje Moskve i Zapada, Ukrajina je dala sve svoje nuklearno oružje Rusiji, ovaj potencijal bio je uporediv s ruskim i deset puta veći od zajedničkih nuklearnih sposobnosti Velike Britanije, Francuske i Kine, u zamjenu za teritorijalnu sigurnost i garancije Moskve, Vašingtona, Londona, Pariza i Pekinga. Kao rezultat toga, Moskva ne samo da ne štiti integritet Ukrajine, već ju je napala.

Sada je teško tražiti pomoć od ruskog saveznika Kine, a SAD, Velika Britanija i Francuska ističu da su dale sigurnosne garancije koje ih ne obavezuju na djelovanje. Onda se postavlja drugo pitanje: zašto ste dali garancije koje vas ne obavezuju na djelovanje. Kijev je sada tražio nešto minimalno zauzvrat – da dobije pozivnicu za ulazak u NATO, čak ni sam ulazak, i sada postoje problemi s tim.

Moskva uvijek viče cijelom svijetu da Zapad sve vara. Viče Putin, koji sam svakoga vara. Ali kakav će biti odnos ukrajinskih građana i cijelog svijeta prema sigurnosnim garancijama zapadnih zemalja ako ih Ukrajina ne dobije? To je uprkos činjenici da je zaštita Ukrajine direktna garancija da se rat sa ukrajinske teritorije neće proširiti dalje u Evropu. Ukrajinski plan pobjede je plan da se rat okonča pod poštenim uslovima u skladu sa Poveljom UN-a, a ne da se poprište neprijateljstava proširi na druge zemlje.

Šta je tu sporno? Vojno pomozite Ukrajini. To nije milost, već sigurnosna garancija za odustajanje od ogromnog nuklearnog potencijala. Nakon što se Ukrajina odrekla nuklearnog oružja, Indija, Pakistan, Izrael i Sjeverna Koreja stekle su nuklearni status. Očigledno je da su se rukovodili drugačijim principima od zakonodavstva UN i uvjeravanja partnera u obezbjeđivanju sigurnosti. Onda se postavlja pitanje zašto bi Ukrajina ostala bez nuklearnog oružja, ako joj se pomoć pruža u vrlo ograničenim količinama, a sigurnosne garancije, čak i sa članstvom u NATO-u, su negdje daleko u budućnosti, kada danas nad zemljom visi smrtna opasnost.

Očigledno je da će se Kijev suzdržati od sticanja nuklearnog statusa, jer je to u suprotnosti s ranije preuzetim obavezama, ali i partneri imaju obaveze prema Ukrajini. Vašington, London i Pariz trebalo bi da preduzmu mnogo odlučnije korake kako bi osigurali teritorijalni integritet Ukrajine. Odbijanje da to učine privući će želju Rusije da odsiječe dio ukrajinske teritorije s pogledom na sljedeću agresiju.

Taktika hranjenja Moskve ukrajinskim zemljišnim resursima je veoma pogrešna. Već sjutra će ruski medvjed biti gladan i tražiće svoj sljedeći plijen, a to može biti ne samo Ukrajina. Nije teško izračunati. Zar neko ne vidi očiglednu činjenicu da će izgubiti stratešku bitku sa Rusijom i Kinom koja stoji iza Moskve i odmah će krenuti na Tajvan čim Zapad prihvati rusku okupaciju dijela Ukrajine? Neka oni koji ovo ne vide sami izvuku zaključke, a oni koji ne čuju mogu se oglušiti naknadnim raketnim eksplozijama širom planete.