Kako zadržati Mandića na švedskim podešavanjima

Za Antenu M piše: Ana Nives Radović

Posljednjeg novembarskog dana navršilo se 150 godina od rođenja Vinstona Čerčila. Ovaj britanski državnik, pisac i vojskovođa, osim što je ostao upamćen po monumentalnim djelima i odlučnosti u najtežim danima Drugog svjetskog rata, ostavio nam je i niz citata iz kojih i danas možemo izvući lekcije o politici i vladanju. Jedan od najpoznatijih je:
„Kada sam u inostranstvu, uvijek se pridržavam pravila da nikada ne kritikujem niti napadam vladu svoje zemlje. Nadoknadim propušteno kada se vratim kući“.

Neposredno prije ovog jubileja, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić pružio je primjer kako savremeni političari reinterpretiraju državničke lekcije. Tokom posjete Švedskoj, Mandić je, na opšte iznenađenje, odlučio da otvoreno podrži spoljnopolitički pravac prozapadne Crne Gore.

Izjavu je, sa naglaskom na važnost evropskog jedinstva, predočio švedski domaćin, čelnik parlamenta Talman Andreas Norlen: „Švedska podržava proširenje EU i pozdravlja progres Crne Gore. Važno je da sve buduće članice podržavaju politiku EU i da – poput Crne Gore – podržavaju Ukrajinu i sankcije Rusiji“.

Čak i najnepopustljiviji kritičari nijesu mogli a da se ne zapitaju da li je Mandić zaista stao iza ove izjave? Ili je, možda, Švedska još jednom dokazala svoj talenat za stvaranje fikcija koje uspješno funkcionišu u stvarnom svijetu? U zemlji koja je od parčeta falsifikovane istorije napravila uspješan izvozni brend Mandića vjerovatno vide kao nesvakidašnji potencijal za nove uspješne projekte.

Naime, prije pola vijeka, švedska grupa ABBA pobijedila je na Evroviziji pjesmom koja počinje stihovima o Napoleonovoj „predaji“ kod Vaterloa. Istorijska činjenica da se Napoleon zapravo nije predao, iako je poražen, ipak nije predstavljala prepreku da se ovaj detalj prepravi radi boljeg ritma pjesme.

Izgleda da je došlo vrijeme za ažuriranje Čerčilove čuvene poruke, koja bi sada u Mandićevoj interpretaciji mogla da glasi:
"Kad sam u inostranstvu, uvijek se pridržavam spoljnopolitičkih ciljeva onih koji me domaćinski ugoste. Nadoknadim propušteno kada se vratim kući“.

Fotografije Mandića sa švedskim zvaničnicima, praćene izjavom o podršci Ukrajini i sankcijama Rusiji, brzo su obišle javnost, pa su u kolektivnu svijest prizvale njegovu prošlogodišnju predizbornu transformaciju – od dramskog kajanja do teatralnog odmahivanja glavom. U vremenu predevrovizijskih previranja nema se kojim drugim riječima pohvaliti ovo uspješno evropeizovanje Mandića nego – Sweden, 12 points!

Po povratku u Crnu Goru, međutim, predsjednik Skupštine se brzo vratio svom omiljenom zanatu – brendiranju. Nakon svečanog lansiranja novog logotipa institucije kojom predsjedava, ponovo je dokazao da u ovom poslu niko nije blizu njegovog nivoa entuzijazma.

Zatim je stigao još jedan „istorijski trenutak“ – jučerašnja podrška, kako je naveo, „utamničenim“ pripadnicima Vojske Crne Gore, pritvorenim na Kosovu, ali i zagonetnoj grupi pod nazivom „Stazama radosti u zemljama živih“. Na stranu što je grupa okupljenih, između ostalog, na transparentu imala ispisano da traži „slobodu za NATO vojnike“, ove „zemlje živih“ djeluju kao poetični podsjetnik da potreba da se to naglasi ukazuje i na postojanje nekih drugih zemalja. Svojevremeno smo imali priliku da saznamo o „zemlji zombija“ koju je opjevala interpretatorka iz susjedstva koja je svojim nastupom uveličala Dane zetskih kolača i priganica na poziv koji joj je lično, uživo, u udarnom terminu, pred višemilionskim auditorijumom uputio najvjerniji Mandićev koalicioni partner.

Što se tiče klasifikacije, o „zemljama živih“ i „zemljama zombija“ znamo vrlo malo, ali sad kad svjedočimo otvorenosti Skupštine za saradnju sa kreativnim industrijama, nakon logotipa mogli bismo očekivati i neke nove političke mape, jer crnogorskoj politici i istoriji, izgleda, nikad nije dosta prilika za kreativna tumačenja.

Istorija je oduvijek bila bojno polje između istine i interpretacije, a politički protagonisti u Crnoj Gori su u nikad boljoj formi, pa kada kosovske vlasti oslobode utamničenu omladinu možda će, ako su već, kako tvrde mogla 1389. da zazvone zvona upravo obnovljenog Notr Dama. U vremenu 5G interneta šteta bi bilo ne javiti im…