U normalnim životima ljudi kao vi podnijeli bi ostavke

Piše: Anđela Milović

Pored neznavenih i nekontrolisanih rečenica koje su izgovorili Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović na Cetinju 1.1.2025. neprimjereno ponašanje i nepoštovanje žrtava nastavilo se i narednih dana. Juče, "situacioni slučajevi" iz Uprave policije, prepucavajući se sa medijima ko je u pravu, objaviše nekoliko snimaka sa nazdornih kamera na kojima se vidi kako ubica izvršava samoubistvo. Gospodo iz Uprave policije, jeste li barem jednom pomislili kako je Cetinjanima dok gledaju snimke kojima vi dokazujete nekakav „obruč“, a na kojim se vidi kako se ubija neko ko je te noći usmrtio dvanaestoro naših sugrađana? Među njima dvoje djece. Jeste li pomislili da nam tim snimkom, koji zapravo dokazuje koliko ste nesposobni, da nemate pojma o tome što radite, još više utjerujete strah u kosti?

Očigledno nijeste.

Morate shvatiti da ste odgovorni i da su uzaludni svi snimci ovog svijeta jer njima nećete izbrisati ili opravdati vašu neodgovornost i neznavenost.

Dok sva grozota te jezive noći biva objavljena naočigled svih građana Crne Gore, Danilo Šaranović doživi katarzu i javno se pokaje za izgovorene riječi na Cetinju. Molim? Tri dana nakon što ih je izgovorio! Gospodine Šaranoviću, da se ne varamo, to što ste juče izjavili nijeste mislili. Da jeste, bili biste na komemorativnoj sjednici u Vladinom domu. Nijeste bili ni Vi, a ni bestidnik Bečić. Bečić bi možda i došao nego mu je ponestalo fotografija za photoshop. Da nijeste kojim slučajem pomislili da će vam neko povjerovati u zakašnjelo pokajanje? Nijeste. Znate li zašto? Zato što vas nije briga i ne izvinjavate se vi nama, vi se izvinjavate da bi onaj koji vas je zamolio da to uradite bio zadovoljan što nam mažete oči svojim „činjenjem“.

Da se bilo ko, prije onih skandaloznih objava snimaka i sramnog pokajanja, na jedan minut stavio u kožu porodica tragično stradalih, osjetili bi, ako ne njihovu bol, ono barem trunku poštovanja i saosjećanja prema žrtvama, pa bi shvatili da svoje tobožnje dokaze i neprimjerene izjave treba da zadržite za sebe. Da su pokušali da razumiju, bilo bi im jasno da produbljuju bol građanima Cetinja kojima se ovih dana pruža pomoć kako bi prevazišli strah i traume, jer su ti ljudi za manje od dvije i po godine izgubili 22 nevina života. Uključujući četvoro djece!

Da ih je bilo briga makar jedan odsto, odmah bi, te jezive cetinjske noći, podnijeli ostavke i preuzeli ljudsku, moralnu, političku i društvenu odgovornost.

Da je iko mislio na građane ne bi dozvolio onaj mučni pres Milojka Spajića, nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost. Na tom presu ponizio je građane Crne Gore. Ponizio je sebe i funkciju na kojoj je. Spajić je jasno rekao „odgovoran sam i tu sam“. Tu je ali neće smijeniti Šaranovića. U samo nekoliko riječi ogolio je njihovu foteljašku suštinu.

Saglasna sam da Spajića treba puštati da što više govori na pres konferencijama, jer najviše kaže o sebi, ali bi ga u ovakvim trenucima tuge i bola valjalo spriječiti. Nepodnošljivo je. Nevaspitano je. Vrijeđa um i dušu normalnih ljudi.

Dakle, gospodo situacioni slučajevi, očigledno vas nije briga kako nam je i kako će nam biti. Nije vas briga osjećamo li se bezbjedno. Vi vodite svoje „normalne živote“, a mi građani Cetinja svojoj djeci oduzimamo pravo na slobodu, na igru, na djetinjstvo. Znate li zašto? Zato što nas je strah i zato što nas je do tog straha dovelo vaše „činjenje“. Liči li vam ovo na nešto što ima veze sa normalnim životom? Meni ne.

U normalnim životima i društvima ljudi kao vi podnijeli bi ostavke, zar ne?