Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Pedeset peti Svjetski ekonomski forum (WEF), sa temom "Saradnja za inteligentno doba", završava svoj rad u Davosu, u Švajcarskoj. Forumu u Davosu prisustvovalo je 60 šefova država i vlada, oko 350 članova vlada iz različitih zemalja, kao i više od 3.000 poslovnih predstavnika iz preko 130 zemalja svijeta. Ukrajinska kuća već sedmu godinu zaredom aktivno djeluje u Davosu kao važna platforma za društveno-političke rasprave, kulturnu diplomatiju i ekonomsko partnerstvo.
Za Ukrajinu, učešće u WEF-u je način da se istakne strateška uloga Kijeva u obnavljanju održivog mira u Evropi, osnaživanju njegovog statusa važnog ekonomskog i intelektualnog igrača i jačanju veza sa onima koji žele da ulažu u zajedničku bezbjednost i obostrano koristan razvoj.
Tokom svog govora na Forumu u Davosu, predsjednik Volodimir Zelenski je istakao da Evropa mora da shvati bezbjednosne izazove sa kojima se suočava. Neprijatelji Evrope i cijelog demokratskog svijeta se konsoliduju: Putin gradi savez diktatura na osovini Moskva-Teheran-Pjongjang. Ekonomski potencijal Rusije je mnogo manji od evropskog. Na primjer, BDP Evropske unije je 17 puta veći od ruskog, ali Rusija proizvodi više oružja od svih evropskih zemalja zajedno.
Danas nijedna država u Evropi ne može sama osigurati svoju sigurnost, pa je potrebno konsolidovati i graditi odbrambeni potencijal cijelog kontinenta i zemalja slobodnog svijeta. Kijev je sada ključni donator sigurnosti za evropske zemlje, tako da podrška Ukrajini postaje ulaganje u sigurnost zemalja Evropske unije. Kijev još jednom naglašava da će članstvo Ukrajine u NATO-u biti garancija sigurnosti ne samo Ukrajine, već i značajno jačanje odbrambenih sposobnosti cijele Alijanse.
Tokom razgovora u Davosu, Volodimir Zelenski je otkrio kakve će zahtjeve Kremlj postaviti Ukrajini. Ukrajinske odbrambene snage danas broje 880.000 ljudi, ali Putin će zahtijevati petostruko smanjenje ukrajinske vojske, a da ni na koji način ne smanji vlastite oružane snage. Kremlj će takođe pokušati da nastavi sa pritiskom na SAD i druge zemlje da blokiraju ulazak Ukrajine u NATO. Pad odbrambenih sposobnosti Ukrajine i nedostatak sigurnosnih garancija otvoriće Putinu put za okupaciju mnogih zemalja bivšeg SSSR-a u bliskoj budućnosti.
Nedostatak djelotvornih sigurnosnih garancija u Budimpeštanskom memorandumu iz 1994. godine, kada je Ukrajina dala Rusiji svo svoje nuklearno oružje, koje je po broju bilo gotovo jednako nuklearnom potencijalu Rusije, podstakao je Moskvu da se upusti u agresiju na Ukrajinu. Tada su sigurnosne garancije, zajedno sa Moskvom, dali Vašington i London, a pridružile su se Francuska i Kina. Ako Ukrajina ponovo ne dobije pouzdane sigurnosne garancije, to će podstaći Moskvu da se uključi u novu rundu agresije, uključujući i protiv susjednih država članica NATO-a. Kako bi natjerali Kremlj da odustane od svojih ultimatuma, Alijansa i cijeli demokratski svijet moraju vojno i diplomatski ojačati Ukrajinu, kao i pojačati pritisak na Rusiju.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je tokom diskusije u Ukrajinskoj kući na Svjetskom ekonomskom forumu da saveznici iz NATO-a potvrđuju svoju spremnost da se Ukrajina pridruži Alijansi, ali to će biti moguće tek nakon postizanja održivog mira. Sada je glavni zadatak ojačati poziciju Ukrajine prije početka pregovora. Prema Ruteu, važno je izbjeći greške slične sporazumima iz Minska iz 2014. godine, kada je Rusija prekršila postignuti prekid vatre, što je dovelo do nastavka agresije i nove invazije u punom obimu 2022. godine. Generalni sekretar NATO-a je istakao potrebu za stvaranjem uslova koji će garantovati da Rusija nikada više neće moći da zauzme ukrajinske teritorije.
Mark Rute je također izjavio da neće uzeti u obzir stav Kremlja po pitanju mogućeg ulaska Ukrajine u NATO, jer Alijansa ne bi trebala postati zavisna od Moskve po tom pitanju. Istovremeno, finska ministarka vanjskih poslova Elina Valtonen je više puta naglasila da je "članstvo u NATO-u jedina pouzdana dugoročna sigurnosna garancija koju Ukrajina može dobiti protiv buduće ruske agresije". Mark Rute je također pozvao SAD da nastave isporučivati oružje Ukrajini za borbu protiv ruske invazije i izrazio uvjerenje da je Evropa spremna da plati račun.
Visoka povjerenica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas rekla je da nije tačna izjava američkog predsjednika Donalda Trampa da Evropa zaostaje za SAD u pogledu pomoći Ukrajini. „Ukrajini smo obezbijedili preko 134 milijarde eura. Ovo nas čini najvećim međunarodnim donatorom", rekla je Kallas u intervjuu za Reuters. Govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, američki predsjednik Donald Tramp naglasio je da bi pad prihoda od nafte Rusije lišio Vladimira Putina finansijskih sredstava za nastavak rata. “Ako cijene nafte padnu, rat između Rusije i Ukrajine će se odmah završiti. To moramo postići da zaustavimo patnju i milione ljudskih gubitaka", naglasio je Tramp. Šef Bijele kuće je također napomenuo da namjerava sarađivati sa Saudijskom Arabijom na dogovoru o smanjenju cijena nafte. Izrazio je iznenađenje zašto takve akcije nisu pokrenute ranije.
Tramp je naglasio potrebu hitnog djelovanja za okončanje rata i smanjenje njegovih razornih posljedica, pozivajući međunarodnu zajednicu na odlučne korake. U prilog ovim tezama američkog predsjednika, Volodimir Zelenski je naglasio važnost saradnje sa SAD i evropskim partnerima kako bi se osigurao mir silom, napominjući da je "mir silom moguć, u to smo apsolutno sigurni. Glavna stvar nije da se smanji pritisak na Rusiju, koja je kriva za ovaj rat." Rusija je ta koja pokušava da nastavi agresiju i okupaciju. Stoga su energetski resursi, posebno nafta, ključ mira i sigurnosti.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR