Levčenko: Ukrajina ne traži prazne sporazume, nego garancije za mir

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je telefonom sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom. Čelnici su razgovarali o mogućnostima postizanja mira, spremnosti da se radi zajedno na timskom nivou, kao i o ukrajinskim tehnološkim mogućnostima, uključujući dronove i drugu modernu proizvodnju.

Lideri država razgovarali su o mogućnostima okončanja rata i koracima da se Ukrajini garantuje pouzdan, trajni mir. Osim toga, tokom ovog razgovora sagovornici su obratili pažnju na rezultate sastanka predsjednika Ukrajine i američkog ministra finansija Skota Besanta, koji se trenutno nalazi u Kijevu, te pripremu novog sporazuma o bezbjednosnoj, ekonomskoj i resursnoj saradnji. Prvi nacrt relevantnog sporazuma u Kijevu je predstavio ministar finansija Skot Besant, koji je rekao da će zaključivanje sporazuma o ekonomskoj saradnji između Ukrajine i Sjedinjenih Država biti snažan i ozbiljan signal Kremlju. Predsjednici Ukrajine i Sjedinjenih Država dogovorili su zajedničke korake za zaustavljanje ruske agresije i garantovanje pouzdanog, trajnog mira, te dogovorili dalje kontakte i sastanke.

Tokom razgovora, zvanični Kijev je pokazao da Ukrajina traži mir i da je zainteresovana za razvoj partnerstva sa Sjedinjenim Državama u oblasti ekonomije, tehnologije i bezbjednosti. D. Tramp je informisao V. Zelenskog o detaljima svog telefonskog razgovora sa Vladimirom Putinom, sa kojim su razgovarali o pitanjima, posebno o razmjeni građana između Rusije i Sjedinjenih Država. Razgovaralo se na temu okončanja rata u Ukrajini.

Prema zvaničnim informacijama Kremlja, D. Tramp se izjasnio za rani prekid neprijateljstava i mirno rješavanje problema. Istovremeno, V. Putin je istakao potrebu da se eliminišu osnovni uzroci sukoba. Lider Kremlja pozvao je američkog predsjednika da posjeti Moskvu i izrazio spremnost da primi američke zvaničnike u Rusiji u okviru oblasti saradnje od zajedničkog interesa, posebno u pogledu rješavanja situacije u Ukrajini.

Nakon telefonskih razgovora sa Putinom i predsjednikom Vladimirom Zelenskim, Donald Tramp je rekao da datum sastanka sa liderom Kremlja još nije određen, ali će se sastanci održati "i ovdje i tamo". A prvi razgovori će se vjerovatno održati u Saudijskoj Arabiji u "ne tako dalekoj budućnosti". Američki predsjednik je napomenuo da je nakon što je saslušao Zelenskog i Putina zaključio da obojica žele da se rat završi trajnim mirom i da se ne nastavlja kasnije. Na pitanje da li će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski učestvovati na sastanku, Tramp je odgovorio: "Prvo ćemo imati prvi sastanak. A onda ćemo vidjeti šta možemo da uradimo za drugi sastanak".

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je, komentarišući telefonski razgovor između američkog predsjednika Donalda Trampa i šefa Kremlja, naveo potrebu dubokog uključivanja Ukrajine u sve procese. Prema Ruteu, nakon Trampovog razgovora s Putinom i njegovog naknadnog poziva ukrajinskom predsjedniku Zelenskom, "vidjećemo kako će se sve ovo razvijati od ove tačke, korak po korak". Veoma je važno da Kijev bude blisko uključen u sve što se dešava oko Ukrajine. "Biće ključno kada se postigne mirovni sporazum, da Putin zna da je ovo kraj, da više nikada ne može pokušati da zauzme dio Ukrajine, tako da to mora biti dio pregovora, a to, bez sumnje, razumije i predsjednik Tramp", naglasio je generalni sekretar NATO-a.

No, šef američkog ministarstva odbrane Hegset smatra da je ruska agresija postala "resetovanje" NATO-a, izjavljujući to prije sastanka ministara odbrane zemalja članica Alijanse, prenosi Guardian. Novinari su Hegseta pitali da li su nedavne akcije i izjave Sjedinjenih Država izdaja Ukrajine. "Naravno, ovo nije izdaja. Nema izdaje, to je priznanje da su cijeli svijet i Sjedinjene Države uloženi u mir koji se postiže pregovorima. Ruska agresija je postala ponovno pokretanje proizvodnje oružja za NATO i trenutak spoznaje da Alijansa mora biti pouzdana, jaka i iskrena.

Zbog toga je američki predsjednik pozvao na povećanje izdataka za odbranu širom svijeta za NATO, te da evropske zemlje priznaju da je to hitna i stvarna prijetnja kontinentu. "Ova agresija bi trebalo da bude znak za buđenje", zaključio je on. Istovremeno, predsjednik D. Tramp je naglasio da će Sjedinjene Države nastaviti slati pomoć Ukrajini, inače će Putin proglasiti svoju pobjedu.

Mnoge evropske zemlje isključuju mogućnost vođenja pregovora o Ukrajini bez Ukrajine. Brojni uticajni evropski političari su istakli potrebu da Kijev učestvuje u pregovorima o budućem završetku rata. U zajedničkoj izjavi od 13. februara nakon sastanka ministara vanjskih poslova Weimar Plus u Parizu, Francuske, Italije, Njemačke, Poljske, Španije, Evropske unije, Evropske komisije, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine, istaknuto je da Ukrajina i Evropa moraju biti dio svih pregovora, a da je pravedan i trajni mir uslov za snažnu transatlantsku sigurnost. "Naši zajednički ciljevi treba da budu da Ukrajinu stavimo u poziciju snage. Sjećamo se da je sigurnost evropskog kontinenta naša zajednička odgovornost. Stoga radimo zajedno na jačanju naše kolektivne odbrane", navodi se u saopštenju.

Dakle, pregovarački proces za postizanje mira u Ukrajini prelazi sa političkih diskusija na praktičnu ravan vođenja stvarnih pregovora i postizanja dugoročnih sporazuma. Niko uopšte ne poriče važnost postizanja mira u Ukrajini, ostaje samo pitanje po kojoj cijeni će on biti postignut. Kijev insistira na postizanju pravednog mira i dobijanju pouzdanih sigurnosnih garancija. I to nikako one koje su se pojavile u Budimpeštanskom memorandumu.

Na dan posjete američkog ministra finansija Kijevu, Rusija je lansirala šest balističkih projektila Iskander, koje imaju vrlo jaku razornu moć, na ukrajinski glavni grad. Svaka ruska raketa košta 3 miliona dolara, a oboreno ih je sa 10 raketa Patriot, od kojih je svaka koštala tri miliona dolara. Dakle, napad je koštao 18 miliona, a odbrana od njega 30 miliona. Ovo je matematika odvraćanja agresora. Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je da je ovo granatiranje Kijeva dokaz da je Rusija, a ne Ukrajina, ta koja želi da prekine rat sa pozicije snage. Stoga bi nova američka administracija to trebalo da uzme u obzir. A delegiranje sigurnosnih garancija Ukrajini na ramena Evropljana ne može biti jedini korak.

Pravedan mir se može postići jačanjem pozicije Ukrajine. Moskva je već iskoristila pregovore da ponovo započne rat. Bilo je to prije tačno 10 godina u februaru 2015. godine, za vrijeme sporazuma iz Minska. Putin je zanemario ove sporazume kao i Budimpeštanski memorandum i postao je još opasniji u posljednjih 10 godina. Samo će ga zajednički napori Ukrajine, SAD-a i Evropljana natjerati da prestane zadovoljavati svoje teritorijalne apetite. Moskva otvoreno pokazuje prezir, pa je ovih dana na marginama Minhenske sigurnosne konferencije važno postići dogovor između Ukrajine, SAD-a i Evrope o tome kako obuzdati i disciplinovati agresivnu Rusiju.