Levčenko: Kijev traži sigurnosne garancije – NATO ili alternativnu zaštitu

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko

Kijev neće učestvovati u pregovorima u Saudijskoj Arabiji sa SAD i Rusijom, te stoga neće priznati nikakve sporazume koji se tiču Ukrajine. To je izjavio predsjednik Volodimir Zelenski, naglasivši da u tim pregovorima postoji bilateralni kolosijek, „i oni imaju pravo na to ako imaju bilateralna pitanja“.

Još tokom Minhenske bezbjednosne konferencije, Volodimir Zelenski je podsjetio da se Kijev pridržava principa „ništa o Ukrajini bez Ukrajine“ i da stoga nikada neće pristati na sporazume zaključene iza njegovih leđa. Podsjetimo, prvi kontakti ruske i američke delegacije održani su u Rijadu. Predsjednik Ukrajine će danas posjetiti i Saudijsku Arabiju, gdje će se održati paralelni sastanak predstavnika Sjedinjenih Država i Rusije.

Ministar vanjskih poslova Lavrov i savjetnik ruskog predsjednika za vanjsku politiku Ušakov otputovali su iz Rusije u Saudijsku Arabiju na pregovore. Sjedinjene Države će predstavljati državni sekretar Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Volc. Dva događaja nijesu povezana: Ukrajina nije bila obaviještena o rusko-američkom sastanku i neće učestvovati u njemu. Tokom posjete Saudijskoj Arabiji, Volodimir Zelenski će razgovarati o pitanjima ekonomske saradnje, sigurnosti hrane i mogućnosti stvaranja čvorišta za dovoz hrane na Bliskom istoku.

Američki State Department je uvjeravao da rusko-američki sastanak u Saudijskoj Arabiji ne treba posmatrati kao pregovore o Ukrajini, a specijalni predstavnik američkog predsjednika Kit Kelog izjavio je da Kijevu niko neće nametati mirovni sporazum i da će odluka biti na Ukrajini. Samo će Ukrajina odlučiti hoće li ili neće prihvatiti uslove pod kojima će se postići mir sa Rusijom. K. Kelog smatra da je zadatak američke strane da shvati kako promovisati i pružiti pouzdane garancije sigurnosti suvereniteta ukrajinske države.

Istovremeno, američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da će Ukrajina i Evropa biti dio bilo kakvih stvarnih pregovora o okončanju rata između Rusije i Ukrajine. Visoki američki diplomata umanjio je zabrinutost Evrope da bi mogli biti isključeni iz pregovora između Rusije i Sjedinjenih Država. On je naveo da pregovarački proces još nije ozbiljno počeo. Rubio je naglasio da će, kada je riječ o pravim pregovorima, Ukrajina biti uključena jer je ona bila ta koja je napadnuta. I Evropljani će biti uključeni jer i oni imaju sankcije protiv Putina i Rusije.

Evropska unija pak smatra opasnim zaključivanje sporazuma o prekidu vatre u Ukrajini bez mirovnog sporazuma i spremna je da Ukrajini pruži sigurnosne garancije. Ovo su ključni zaključci sastanka o Ukrajini i bezbjednosti u Evropi, održanog u Parizu, koji je sazvao francuski predsjednik Emanuel Makron. Postoji zajednička vizija da su potrebne pouzdane i jake sigurnosne garancije.

Svako drugo rješenje, kao što je krhki prekid vatre, biće samo još jedna obmana Rusije i preduslov za novi ruski rat protiv Ukrajine ili drugih evropskih zemalja. Evropska unija se, u principu, slaže s američkim predsjednikom D. Trampom o pristupu „mir kroz snagu“. Istovremeno, EU smatra da je opasno zaključiti sporazum o prekidu vatre bez mirovnog sporazuma, a to je lekcija iz sporazuma iz Minska. EU je spremna da da sigurnosne garancije, ali u zavisnosti od nivoa američke podrške.

Šef odbrambenog koncerna Rheinmetall Armin Paperger, koji je bio na meti Rusa, smatra da je Evropa decenijama odbijala da poveća izdatke za odbranu, što je dovelo do njene slabosti. Sada SAD i Rusija odlučuju o budućnosti Ukrajine, a EU je tretirana „kao djeca“. Sve zemlje Evropske unije našle su se za „dječijim stolom“ u pregovorima o budućnosti Ukrajine zbog nemogućnosti da ulažu velika sredstva u odbranu. U međuvremenu, Evropska unija priprema paket pomoći od više milijardi dolara za kupovinu vojne opreme Ukrajini.

Njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Berbok dala je ideju o njegovom obimu, rekavši da bi iznos mogao biti oko 700 milijardi eura. A britanski premijer Kir Starmer rekao je u Parizu da je budućnost Ukrajine važna ne samo za nju, već i za cijelu Evropu. I Velika Britanija je spremna da preuzme vodeću ulogu u ovom pitanju.

Istovremeno, američka podrška je neophodna za efikasno odvraćanje Rusije. "Nije u pitanju samo budućnost Ukrajine, to je egzistencijalno pitanje za Evropu u cjelini. Ovo je trenutak koji se pojavljuje jednom u generaciji za kolektivnu sigurnost našeg kontinenta. Samo trajni mir u Ukrajini, koji garantuje njen suverenitet, odvratiće Putina od dalje agresije u budućnosti", rekao je. Starmer je naglasio da je spreman da razmotri mogućnost raspoređivanja britanskih trupa u Ukrajini, zajedno s drugim partnerima, ako se postigne trajni mirovni sporazum.

Predsjednik Volodimir Zelenski smatra da Evropa mora da bude za pregovaračkim stolom kako bi se okončao rat u Ukrajini. Trebalo bi da postoje one zemlje koje su spremne da preuzmu odgovornost za bezbjednosne garancije, pomoć, ulaganja u obnovu Ukrajine, kao i za sprečavanje dalje agresije Rusije. Sigurnosne garancije za Ukrajinu trebalo bi da budu sveobuhvatne i da uključe naoružanje, kao i ekonomsku i političku podršku.

Šef ukrajinske države je rekao da Kijev mora imati jasno definisane sigurnosne garancije: ili članstvo u NATO-u ili pouzdanu alternativu. „Ako nemamo članstvo u Alijansi, onda se NATO mora izgraditi u Ukrajini“. Odnosno, milionska armija, a za to su potrebna sredstva, a ko daje novac za to? Osim novca, tu je i oružje. Ako se radi o stranom kontingentu, onda o veličini tog kontingenta, iz kojih zemalja, čime i kako je naoružan. „Istovremeno, veoma je važno ne izgubiti Sjedinjene Države u ovom ili onom obliku“, rekao je V. Zelenski.

Vojni kontingent u Ukrajini mogao bi da postane prva platforma za stvaranje budućih oružanih snaga Evrope, koje će na nebu, na vodi i na kopnu, uz pomoć dronova i vještačke inteligencije, moći da odgovore u slučaju napada. Poraz Rusije na bojnom polju koštaće velikih ljudskih gubitaka, pa je Ukrajina spremna da vrati svoje teritorije diplomatskim putem. Samo konsolidovani diplomatski položaj Ukrajine, Sjedinjenih Država i Evrope, kao i odlučna podrška Kijevu, mogu natjerati Rusiju da okonča rat.