Levčenko: Razlike između stvarnosti i Trampove retorike

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iznio je stav Kijeva o pregovorima s Rusijom. Pregovori između predstavnika Sjedinjenih Država i Ruske Federacije pomogli su ruskom diktatoru da izađe iz višegodišnje izolacije u kojoj se našao, pokrenuvši zločinački, ničim izazvan rat protiv Ukrajine. Svaka rasprava o načinima okončanja rata trebala bi uključivati oslobađanje ratnih zarobljenika, kao i kraj ruskog vazdušnog terora.

Pitanje broj jedan za Ukrajinu jest odbrana od agresora, a ne održavanje izbora, koji će se sigurno održati nakon prestanka vanrednog stanja.

U međuvremenu, bivši američki predsjednik Donald Tramp optužio je ukrajinskog predsjednika da je pokrenuo ruski rat protiv Ukrajine te takođe izjavio da je Volodimir Zelenski „diktator“. Na Trampove izjave reagovali su evropski i američki političari.

Finski predsjednik Aleksander Stub odbacio je riječi bivšeg američkog predsjednika i naveo da njegova država podržava ukrajinski ustav i demokratski izabranog predsjednika Volodimira Zelenskog. „Agresorski rat su započeli isključivo Rusija i predsjednik Putin. Naš posao je da razgovaramo s Trampom o posljedicama ako Putin dobije ono što želi“, rekao je njemački kancelar Olaf Šolc, ističući da je Trampova tvrdnja da je Zelenski “diktator” netačna i opasna.

Činjenica da se redovni izbori ne mogu održati za vrijeme rata u skladu je sa zahtjevima Ustava Ukrajine i izbornog zakonodavstva. "Niko ne bi trebalo da tvrdi drugačije", rekao je kanadski premijer Džastin Trudo u video obraćanju, naglasivši da su "Kanada i saveznici" ujedinjeni u svojoj podršci Zelenskom.

Portparolka francuske vlade Sofi Prima rekla je, povodom "nerazumljivih komentara" bivšeg predsjednika Trampa, da Francuska ne razumije njegovu logiku kada optužuje Volodimira Zelenskog da je Rusija izvršila invaziju na teritoriju Ukrajine i započela rat. Prema njenim riječima, američki lider proteklih je dana dao niz izjava o Ukrajini "bez konsultacija sa svojim evropskim saveznicima".

Češki predsjednik Petr Pavel izjavio je da čovjek mora biti krajnje ciničan da bi predsjednika zemlje poput Ukrajine nazvao diktatorom. „Kolika bi bila vrijednost izbora u zemlji koja se već tri godine odupire agresiji susjedne nuklearne države? Kako organizovati izbore kada je petina teritorije okupirana, a cijela zemlja pod svakodnevnim granatiranjem“, napisao je češki predsjednik.

„Ovo je demokratski izabrani predsjednik s velikom većinom glasova, koji je usred svog mandata zatečen punim ratom“, rekao je norveški premijer Jonas Gar Store, naglasivši da je „izjava bivšeg američkog predsjednika šokantna“.

Britanski premijer Kir Starmer tokom razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim rekao je da je neodržavanje izbora tokom rata „apsolutno razumno“. Takođe je istakao važnost zajedničkog djelovanja, naglašavajući podršku naporima SAD za postizanje trajnog mira u Ukrajini koji bi odvratio Rusiju od svake buduće agresije.

Kopredsjedavajuća ukrajinskog poslaničkog kluba u američkom Kongresu, republikanka Marsi Kaptur, naglasila je važnost podrške Sjedinjenih Država Ukrajini. Izjavila je da „nije Ukrajina započela ovaj rat, već Rusija. Tvrdnje o suprotnom su opasne i dovode Ukrajinu i njene evropske saveznike u ozbiljnu opasnost“.

Lider većine u Senatu, Džon Dun, rekao je da „nema sumnje“ da je Rusija agresor. Senator iz Luizijane, Džon Kenedi, izjavio je da se ne slaže s tvrdnjom da je Ukrajina započela rat, ali je naglasio da SAD već rade na sporazumu koji bi „podržao“ Kijev. Senatorka iz Mainea, Suzan Kolins, istakla je da Zelenski ne snosi odgovornost za rat. „Ovo je bila smišljena invazija Rusije“, rekla je ona.

Osim toga, Majk Pens, bivši potpredsjednik SAD tokom Trampovog prvog mandata, negirao je tvrdnje da je Ukrajina odgovorna za početak rata. „Gospodine predsjedniče, Ukrajina nije započela ovaj rat. Rusija je izvela brutalnu i ničim izazvanu invaziju koja je rezultirala smrću stotina hiljada ljudi. Mir je moguć samo na osnovu istine“, naglasio je Pens.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus izrazio je nezadovoljstvo pristupom administracije Donalda Trampa mirovnim pregovorima u vezi s Ukrajinom. Pistorius je kritikovao dijalog SAD s Rusijom bez učešća evropskih zemalja, ističući da će Evropa morati da snosi glavnu odgovornost za mir. Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je na platformi X da njegova zemlja i partneri podržavaju Ukrajinu i da će preuzeti punu odgovornost za osiguranje mira i sigurnosti u Evropi.

Prema pisanju Financial Timesa, EU sastavlja listu trupa i oružja koje bi moglo biti dostavljeno Ukrajini. Ovi resursi služili bi kao „sigurnosne garancije“ za poštovanje mirovnog sporazuma, što je ključno pitanje za okončanje rata. Jedina alternativa članstvu u NATO-u jeste jačanje ukrajinske vojske, kao i raspoređivanje stranog kontingenta. Kijev neće prihvatiti ni Putinove ultimatume ni rezultate sporazuma sklopljenih bez učešća Ukrajine.

Tokom svog predsjedničkog mandata, Donald Tramp nijednom nije osudio rusku agresiju na Ukrajinu. Niz uticajnih političara u Evropi i Sjedinjenim Državama ističe da pomoć Ukrajini iz SAD-a nije iznosila 350 milijardi dolara, kako tvrdi Tramp, već tri puta manje. Da je američka pomoć zaista bila tolika, Ukrajina bi vjerovatno već dobila ovaj rat.

Za sada, Tramp nije preuzeo inicijativu za očuvanje mira, a pritom praktično nije pružio novu pomoć Ukrajini. Na posljednjem sastanku ministara odbrane u Ramstein formatu, šef američkog ministarstva odbrane jedini je stigao bez paketa vojne pomoći Ukrajini.

Što se tiče Trampove izjave da Zelenski uživa samo 4% podrške u Ukrajini, posljednje ankete pokazuju da ga podržava 57% stanovništva. Iako je na početku rata taj procenat dostizao 80-90%, na predsjedničkim izborima 2019. godine Zelenski je pobijedio uz podršku 73% ukrajinskih birača. To je znatno više od većine izabranih predsjednika u demokratskim zemljama, uključujući i samog Trampa.