SPC – državna crkva u Crnoj Gori

Za Antenu M piše: Slobodan Backović

Informacije o događajima i ličnostima koji se pominju u tekstu koji slijedi, a koje nijesu demantovane, preuzete su iz crnogorskih medija.

A, počelo je ovako. Odmah poslije avgustovskih parlamentarnih izbora 2020, u oktobru, spriječeno je prikazivanje dokumentarnog filma "Svjedok božje ljubavi" na regionalnom TV festivalu minijatura "Pres vitez". Poslije izbora novog generalnog direktora RTCG, Borisa Raonića, u talasu „demokratskih promjena“ smijenjen je ne samo rukovodeći tim, već i gotovo kompletna uređivačka struktura RTCG. Smijenjene su i autorke filma "Svjedok božje ljubavi" – Tanja Šuković i Snežana Rakonjac. U oktobru 2021. godine Privredni sud u Podgovrici je odlučio da autorke filma moraju da sa Jutjuba uklone (zbog muzike) svoj film, čime su zabranili njegovo prikazivanje.

Poslije parlamentarnih izbora izabrana je "apostolska" Vlada u čijem je formiranju aktivno učestvovala SPC, sa mitropolitom Amfilohijem. Sastav Vlade i ko će biti njen predsjednik dogovaran je u crnogorskim manastirima, po medijskim izjavama  predstavnika nekih političkih partija, a konačni prijedlog je utvrđen u manastiru pod Ostrogom.  Za neke ovo nije bilo miješanje SPC u državnu politiku Crne Gore. Tako je Krivokapić, tada mandatar Vlade, izjavljivio:  "da se SPC nije miješala u njegov izbor, niti sugerisala sastav Vlade, kao ni mitropolit Amfilohije." Nedavno je i mitropolit Joanikije tvrdio isto: "Optužbe da se Srpska pravoslavna crkva (SPC) miješa u državna pitanja u Crnoj Gori nijesu osnovane." Začuđujuće je da veliki vjernici i vjerski velikodostojnici, sa visokim etičkim standardima, mogu da daju ovakve izjave i dovode u pitanje da li vjera ima etiku?

Svi članovi te "apostolske" Vlade su imali neposredan ili posredan kontakt sa SPC i njenim sveštenicima i kao što se pokazalo - svi su bili vjernici SPC. Izuzetak je bio potpredsjednik Abazović, koji je uradio za SPC mnogo, iako nije bio njen vjernik. Tako smo dobili “jednovjernu” SPC Vladu koja je izabrana u decembru 2020. godine. Članovi ove Vlade, pa do sadašnje 44. Vlade, su javno pokazivali da su vjernici SPC, iako se ponekad pominjala sekularnost Crne Gore.

U januaru 2021. godine, poslije formiranja "apostolske" Vlade, počinje intezivna saradnja političkih partija i njihovih lidera sa SPC. Tako su za Božić 2021. premijer Krivokapić i episkop Joanikije u Nikšiću nalagali badnjake. U susret martovskim izborima u Nikšiću te godine, u februaru su se premijer Krivokapić i lider Demokratske Crne Gore Bečić sreli sa episkopom Joanikijem u Hramu Svetog Vasilija u Nikšiću (Joanikije je ocijenio, misleći na predstojeće izbore, "da je ovo vrijeme velikih promjena za taj grad, kojima se, kako je rekao, iskreno nada.")

Mediji su pisali da je Demokratski front (DF) zatražio u aprilu 2021. godine "od episkopa nikšićansko-budimljanskog i administratora Mitropolije crnogorsko-primorske Joanikija da posreduje u sukobu između premijera Zdravka Krivokapića i ministra pravde Vladimira Leposavića". Ovo ne bi trebalo da je miješanje u politiku nego u personalni odnos dvojice zvaničnika?

U avgustu 2023. godine prilikom posjete Opštini Kolašin mitropolit Joanikije je potpisao ugovor sa predsjednikom Opštine Vladimirom Martinovićem (Demokratska Crna Gora) o obezbjeđenju pedeset hiljada eura za izgradnju spomenika mitroplitu Amfilohijiu kome je smetala latinica u Kolašinu ("Sramota je da je Kolašin danas postao latinični grad.")

 Da je SPC njihova crkva ministri Krivokapićeve Vlade su pokazivali učešćem na mnogim liturgijama, prijemima i večerama.  Na dočeku Joanikija, kao mitrpolita, je bio i predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić, u pratnji poslanika Demokratske Crne Gore Borisa Bogdanovića. Bečić je povodom toga izjavio: "Imao sam neizmjernu čast da prisustvujem večernjoj službi u Hramu Hristovog vaskrsenja u čast dočeka Njegovog preosveštenstva mitropolita crnogorsko-primorskog, gospodina Joanikija!" 

Na svečanom ručku povodom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, u vinskom podrumu Šipčanik, osim sveštenstva SPC, predvođenog patrijarhom Porfirijem i mitropolitom Joanikijem, prisustvovali su i predstavnici Vlade na čelu sa premijerom Zdravkom Krivokapićem. "Prisutni su bili i ministri Đorđe Radulović, Jakov Milatović, Jelena Borovinić Bojović, Aleksandar Stijović, kao i poslanici Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore, lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, predsjednik Opštine Budva Marko Carević..." U čast ustoličenja mitropolita Joanikija "Plantaže" su napravile limitiranu seriju vina pod nazivom "Aksios".

Ne treba zaboraviti, recimo, da je tadašnji ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović razgovarao sa mitropolitom Joanikijem o unapređenju nataliteta. Tada je izjavio: "Vjerske zajednice su nam snažni partneri na ovom putu.”

Nedavno je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica posjetio Mitropoliju na Cetinju i sa mitropolitom Joanikijem razmatrao mogućnosti partnerskog odnosa države i SPC u oblastima "liječenja bolesti zavisnosti, zatim pružanje državne podrške ostvarenju prava Crkve na izgradnju i osnivanje socijalnih i dobrotvornih ustanova, kao što su domovi starih i prihvatilišta sa duhovnom brigom i njegom".

Veoma začuđujuća je bila nedavno objava potpresjednika Vlade Moma Koprivice da odbrani od napada srpskih medija mitropolita Joanikija. To je uradio kao ministar ili vjernik SPC?

Odlasci ministara i prijemi Joanikija na konsultacije nastavljaju se i traju do danas. Sa Joanikijem više razgovora su imali predsjednik Skupštine Mandić i predsjednik Crne Gore Milatović.

Javni servis RTCG je na svojim kanalima prenosio događaje SPC (dvorenje pokojnog mitropolita Amfilohija, ustoličenje mitropolita Joanikija, episkopa Metodija itd).

U nekim javnim školama se obilježava vjerski praznik Uskrs, a u jednoj su bile obilježene čak i ruske Maslenice. U Nikšiću je, početkom septembra 2022. godine, služen moleban "za srećan i blagosloven početak nove školske godine" uz blagoslov sveštenika i poruku djeci da to "što se predaje u školi služi kao nadgradnja na glavni temelj koji se ponese iz crkve". Evo je i juče bila, skupštinska peticija o uvođenju vjerske nastave u osnovne škole. Pritisak SPC da uz pomoć aktuelne vlasti uđe u javne škole se nastavlja.

Milorada Gogića, bivšeg predsjednika i sudije Ustavnog suda, odlikovao je mitropolit Joanikije najvećim ordenom SPC - Ordenom Svetog Petra II. Ordenje SPC je tri puta dobio i Vojislav Šešelj.

Milorad Gogić je bio na čelu Ustavnog suda kada se odlučivalo o žalbama na Temeljni ugovor između države i SPC,  koje su sve odbačene. Šta mislite, da li je Gogić zbog toga dobio ovaj orden?

Pozicioniranje SPC u pravnom sistemu Crne Gore je napravljeno preko Zakona o slobodi vjeroispovijesti i Temeljnog ugovora.

U martu 2021. godine mediji su objavili da "lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević obećali su novom srpskom patrijarhu Porfiriju da će, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, donijeti zakon kojim će se položaj Srpske pravoslavne crkve urediti isto kao i u Srbiji, odnosno da SPC dobije status državne crkve.", tj. obećali su Porfiriju da će SPC biti državna crkva u Crnoj Gori?

Na čemu se temeljilo njihovo obećanje vidimo iz prethodnog i teksta koji slijedi.

U decembru 2020. godine poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Zakon sadrži odredbe koje bi trebalo da razmotri Ustavni sud: recimo, da li je po Ustavu diskriminatorno da "registracija vjerske zajednice ili dijela vjerske zajednice čiji je vjerski centar u inostranstvu nije obavezna". Nadalje, da li država treba da obezbijedi i "sredstva u državnom budžetu za zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje vjerskih službenika, u skladu sa zakonom" ili da li "vjerska škola koja je licencirana, odnosno akreditovana kao obrazovna ustanova, ima pravo na finansiranje iz državnog budžeta, srazmjerno broju učenika, u skladu sa zakonom"?

U avgustu 2022. godine slijedilo je potpisivanje, po mnogo čemu kontroverznog, Temeljnog ugovora između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve. SPC je ovim ugovorom dobila u Crnoj Gori status koji nema u drugim zemljama, čak ni u Srbiji.

Temeljni ugovor između Crne Gore i SPC izazvao je različite reakcije. Dok ga jedni vide kao nužan korak ka regulisanju odnosa između crkve i države, drugi smatraju da sadrži odredbe koje mogu narušiti sekularni karakter države. Među spornim tačkama posebno se izdvajaju: mogućnost uvođenja vjeronauke u javne škole, što bi moglo biti u suprotnosti sa Zakonom o obrazovanju, zatim pravo SPC na pristup javnim medijima pod uslovima koji bi mogli favorizovati ovu vjersku zajednicu i pitanje imovinske restitucije, koje otvara pravna i društvena pitanja o vlasništvu nad vjerskim objektima.

SPC u Crnoj Gori je dobila privilegiju diplomatskog predstavništva. Tako Temeljni ugovor, recimo, propisuje: "U оbjektima i prоstоrima iz stava 3 оvоg člana državni оrgani ne mоgu preduzimati bezbjednоsne mjere bez prethоdnоg оdоbrenja nadležnih crkvenih оrgana, оsim u slučajevima kada tо nalažu razlоzi hitnоsti zaštite živоta i zdravlja ljudi", dok  Bečka konvencija o diplomatskim odnosima utvrđuje: "Prostorije misije su nepovredive. Organima države je dozvoljeno da u njih uđu samo uz pristanak šefa misije."

Sve žalbe na Temeljni ugovor Ustavnom sudu su odbačene, što je išlo u korist SPC. Ustavni sud je utvrdio da je Temeljni ugovor u skladu sa Ustavom.

Poslije usvjanja ova dva pravna akta slijedi upisivanje crkvene imovine na SPC. Tako su stara školska zgrada i seoska groblja upisani u katastarske knjige kao vlasništvo SPC.

Potom su dvije srednje vjerske škole SPC, u Podgorici i Nikšiću, dobile licence za rad pod sumnjivim okolnostima. Škola u Nikšiću je odmah otkazala licencu, dok škola u Podgorici i danas radi u neogovarajućem prostoru. Ova škola "Sveti Sava" dobija godišnje po 900 hiljada eura, od 2022. godine. Škola te godine nije imala ni učenika, ni nastavu, ali joj je ovaj novac dodijeljen za "osnivanje", u stvari - za gradnju školskog objekta. Dakle, Crna Gora, uprkos Ustavu i zakonima od 2022. godine gradi javnim sredstvima vjersku školu, svojoj vjerskoj zajednici – SPC. Državna revizorska institucija (DRI) je u svom izvještaju navela da je finasiranje vjerskih škola nezakonito.

Osim budžetskih sredstava koje je SPC dobijala preko Ministarstva kulture, Ministarstva poljoprivrede itd. SPC je materijalno izdašno pomagana i od državnih preduzeća kao: Rudnik uglja Pljevlja, EPCG, CEDIS, Morsko dobro, Regionalni vodovod, Skijalištia Crne Gore, Radio difuzni centar itd.

Osim novca, SPC se ustupa državna zemlja. Na Žabljaku, lokalna vlast je jednoglasno odlučila da, bez naknade, ustupi parcelu od šest stotina kvadratnih metara za izgradnju sabornog hrama. U kolašinskoj opštini crkva će se graditi i pored Kapetanovog jezera na državnoj parceli.

Svježi primjeri su Podgorica i Tivat. Podogrički gradonačelnik Mujović javno pokazuje kako se kupa na Bogojavljenje u kadi oblika krsta, i time potvrđuje da je njegova crkva SPC. On je javnost informisao o velikom broju zahtjeva za izgradnju vjerskih objekata. Podgorica je zbog toga dodijelila 18 parcela vjerskim zajednicama, najveći broj za SPC. O broju parcela za školske i zdravstvene objekte nije se izjašnjavao (valjda nema zahtjeva!).

Mitroplolit Joianikije primio je prošle jeseni u Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja predsjednicu Skupštine Podgorice Bojović Borovinić. U razgovoru je posebna pažnja posvećena uređenju prostora oko Sabornog hrama. Možemo se zapitati o mandatu predsjednice Skupštine da se bavi ovim pitanjem kao i da li je kao predsjednica razgovarala u ime svih građana Podgorice? U čije ime je Borović Borovinić najavila izgradnju manastira na Sastavcima u Podgorici?

Najnovije je da u režiji Demokratske Crne Gore Vlada treba da ustupi SPC zemlju čiji je vlasnik Vojska CG. Slično je bilo s vlasništvom Vojske nad Ostrvom cvijeća kod Tivta.

Na kraju, da li je SPC državna crkva u Crnoj Gori? Činjenica je da to nije zapisano u pravnim aktima države. Fakat je da vlast od 2020. godine svojim činjenjem pokazuje da je SPC njena crkva što prenose na državni nivo i sve građane. Očevidno je da je SPC ušla u sve sfere društvenog, posebno političkog života (partije bivšeg DF, Demokrate CG, SNP itd.) da ima privilegiije koje nemaju druge vjerske zajednice i koje ne predviđaju ni Ustav, ni zakoni Crne Gore. Brutalno i od političara i od institucija ruši se sekularni karakter države. De fakto, SPC postaje pod ovom vlašću državna crkva Crne Gore.