Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Najnoviji podaci pokazuju da je Rusija, uprkos obećanju mira, povećala broj napada na Ukrajinu. Broj ruskih udara bespilotnih letjelica porastao je za više od 50 odsto od početka mirovnih pregovora pod vođstvom SAD sredinom februara. U 30 dana nakon 18. februara, kada su počeli mirovni pregovori, Rusija je izvela 4.776 udara bespilotnih letjelica, u poređenju sa 3.148 u 30 dana prije toga. Moskva je pojačala svoje napade kako bi primorala Kijev da učini ustupke i preuzme kontrolu nad što većom teritorijom, jer je Donald Tramp obećao brzi prekid neprijateljstava. Kremlj pokušava da poveća bol koju Rusija nanosi Ukrajini kako bi povećao vjerovatnoću da će Kijev prihvatiti bolne ustupke i pokazati da Ruska Federacija može nastaviti borbu unedogled.
Podaci pokazuju da je Ukrajina prije sastanka u Rijadu trpjela u prosjeku 101 napad dronom dnevno, dok je nakon njega ta brojka porasla na 154, što predstavlja povećanje od 52,5 odsto. Analiza Telegrapha pokazala je da se broj napada posebno povećavao u danima kada je D. Tramp javno kritikovao V. Zelenskog u Ovalnom kabinetu, a SAD prestale da razmjenjuju obavještajne podatke sa Ukrajinom.
Uveče 3. aprila, ruski okupatori su ponovo pokrenuli veliki napad dronovima na grad Harkiv. Usljed granatiranja ima poginulih i ranjenih. Tokom akcije spašavanja njihov broj se povećao. U posljednje vrijeme ne prođe dan a da Rusi ne napadnu Harkiv kamikaza dronovima. Trupe Ruske Federacije su dronovima napale i oblast Černihiv, gdje dolazi do uništavanja transportne i civilne infrastrukture.
Ruski teroristi ponovo su artiljerijom i bespilotnim letjelicama napali civilnu infrastrukturu regije Herson. Pod neprijateljskom vatrom bili su Herson, Antonivka, Stanislav, Romaškove, Berislav, Novoberislav, Kačkarivka, Šljahovo i Dudčani. Granatiranjem su oštećeni višestambeni i privatni objekti, prodavnice, privredni objekti, gasovod i toplovod. Kao rezultat najnovijeg ruskog napada u regionu Zaporožja, dronovi su oštetili skladišta i zgrade. Neprijatelj je tokom dana izveo 311 napada na 10 naselja Zaporoške oblasti. Borbeni dronovi različitih tipova napali su Zaporožje, Kušugum, Kamjansk, Guljajpolje, Ščerbaki, Novodanilivku, Malu Tokmačku, Čarivne i Novodarivku. Ukupno su upotrijebljena 172 drona.
"Rusija nastavlja da napada Ukrajinu stotinama dronova i odbija potpuni i trenutni prekid vatre, što pokazuje nedostatak spremnosti za mir sa strane lidera Kremlja, Putina", izjavio je stalni predstavnik Velike Britanije pri OEBS-u, Nil Holand. "Prošla su 22 dana otkako je Ukrajina izrazila spremnost da odmah prihvati 30-dnevni prekid vatre. Jedini uslov Ukrajine bio je da i Rusija pristane na to. Ali umjesto da iskoristi ovu priliku za uspostavljanje mira, Rusija je odlučila da nastavi neprijateljstva, što je rezultiralo brojnim žrtvama", napomenuo je britanski diplomata. Podsjetio je da je samo prošle sedmice Rusija koristila više od hiljadu dronova u napadima na ukrajinske gradove. Umjesto da se ozbiljno uključi u mirovnu inicijativu koju predvode SAD, predsjednik Putin se vraća staroj taktici – pokušava da skrene pažnju i odugovlači, rekao je Holand.
Britanija i Francuska optužile su ruskog diktatora Vladimira Putina za odlaganje pregovora o prekidu vatre, kako bi se okončale borbe u Ukrajini. Prema riječima britanskog ministra vanjskih poslova Dejvida Lemija i francuskog ministra vanjskih poslova Žan-Noela Baroa, Rusija je zapravo odbila prijedlog Sjedinjenih Američkih Država o potpunom i trenutnom prekidu neprijateljstava u Ukrajini na 30 dana.
"Vjerujemo da Putin nastavlja da zbunjuje, nastavlja da odlaže", rekao je Lemi. On smatra da, iako je Putin trebalo da pristane na prekid vatre, "on nastavlja da bombarduje Ukrajinu. Ovo je civilno stanovništvo, objekti za snabdijevanje energijom. Vidimo te, Vladimire Putine. Znamo šta radiš".
Istovremeno, Baro je napomenuo da je Ukrajina prije tri sedmice prihvatila uslove prekida vatre, a sada Rusija "mora da odgovori Sjedinjenim Državama. Moskva stalno mijenja svoj stav, nastavlja da udara na energetsku infrastrukturu, nastavljajući da čini ratne zločine", rekao je Baro. Prema njegovim riječima, Rusija bi trebalo da da jasan odgovor na prijedlog SAD-a – on bi trebalo da bude "da" ili "ne". Šef francuskog ministarstva vanjskih poslova smatra da Moskva ne pokazuje namjeru da zaustavi svoju vojnu kampanju. O tome svjedoči Putinov ukaz o prijemu 160.000 vojnih obveznika na jednogodišnju vojnu službu.
Oba ministra vanjskih poslova obećala su da će nastaviti da pomažu u jačanju oružanih snaga Ukrajine. Na kraju krajeva, to će biti najbolja garancija bezbjednosti Ukrajine otkako su SAD skinule sa dnevnog reda svaki izgled za članstvo Kijeva u NATO-u.
U međuvremenu, masovni mediji Ruske Federacije optužuju Kijev da se ne pridržava "energetskog primirja". Propagandni mediji optužili su Ukrajinu da je udarila na energetske objekte na teritoriji Ruske Federacije i na privremeno okupiranim teritorijama. Pripremili su lažne izvještaje o izmišljenim udarima na ruska preduzeća za naftu, gas i električnu energiju. Stoga je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine naglasio da se Kijev pridržava "energetskog primirja". Udarci se vrše isključivo na vojne objekte ruske okupacione vojske. Generalštab Oružanih snaga podsjeća da je jedina strana koja krši "energetsko primirje" upravo Rusija. Ruska vojska je više puta napadala energetske objekte u oblastima Harkova, Poltave, Dnjepropetrovska i Hersona.
Analitičari Instituta za proučavanje rata sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama (ISW) vjeruju da Rusija nastoji da iskoristi tekući prekid vatre i predstojeće mirovne pregovore kako bi zauzela velike dijelove teritorije u Ukrajini i uspostavila prorusku marionetsku vladu u Kijevu. Blumberg je objavio da Kremlj "računa na činjenicu da je američki predsjednik Donlad Tramp u stanju da zaključi prihvatljiv mirovni sporazum u Ukrajini". Kremlj nije zabrinut zbog Trampove nedavne objave da su Sjedinjene Države spremne da uvedu dodatne sankcije ruskoj nafti i sekundarne sankcije kupcima ruske nafte, ukoliko ruski diktator Vladimir Putin ne postigne napredak ka opštem prekidu vatre.
Godišnja procjena prijetnje direktora Ureda nacionalne obavještajne službe (ODNI) za 2025. godinu kaže da Rusija koristi svoju kontrolu nad inicijativom u ratnom pozorištu i tekućim političkim i informativnim naporima usred pregovora o okončanju rata u Ukrajini, kako bi izvukla značajne ustupke od Ukrajine i Zapada. U izvještaju ODNI-ja se takođe procjenjuje da je Putin "vjerovatno" spreman da preuzme rizike dužeg rata, nego da pristane na prekid rata koji bi bio štetan za Rusiju. Procjena ODNI-ja pokazuje da Putin ostaje posvećen postizanju ukrajinske kapitulacije i diplomatskim i vojnim putem, što je u skladu s ocjenom ISW-a da Putin koristi tekuće pregovore kako bi izdejstvovao dodatne ustupke od Ukrajine i Zapada kao dio svoje dugoročne strategije potpune predaje.
"Ako Donlad Tramp pojača ekonomski pritisak na Rusiju i pruži vojnu pomoć Ukrajini, moći će da privede kraju rat. Prije svega, potrebno je zabraniti ruskim tankerima korišćenje Panamskog kanala i ograničiti im pristup kineskim lukama", rekao je član Republikanske stranke Boris Pinkus. Bez primjene ekonomskog pritiska neće biti rezultata. Kupcima ruskih energenata treba zatvoriti prolaz ruskih tankera kroz kineske luke i Panamski kanal – napomenuo je Pinkus.
Drugi važan aspekt je hitno pružanje vojne pomoći Ukrajini. Diktator Vladimir Putin ne samo da gradi svoju vojsku, već nastavlja da kupuje projektile, rakete i bespilotne letjelice od Sjeverne Koreje i Irana i prima pomoć od Kine. Pinkus je naglasio da kongresmeni pozivaju Donalda Trampa da ne pogriješi po pitanju Ukrajine. Ako Kijev bude poražen, to će imati katastrofalne posljedice po SAD. Na kraju krajeva, više od 61% Amerikanaca podržava pružanje vojne pomoći Ukrajini, a to bi moglo uticati na rezultate midterm izbora 2026. godine.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR