Crna Gora će postati najmlađa članica NATO i pridružuje zapadnoj zajednici iako su njeni građani podeljeni kada je reč o pristupu Alijansi.
S druge strane, otpor Moskve je uglavnom samo verbalan, piše analitičar Deutsche Welle Darko Janjević.
Crna Gora bi trebalo da se pridruži NATO-savezu početkom juna, posle duge političke borbe između snaga koje su bile za taj korak i protiv njega, a koje su podsticali i politički pritisci iz inostranstva.
"No, čak je i ulazak u cilju ravninu bio izazov za crnogorskog premijera Duška Markovića koji je učestvovao na samitu NATO u četvrtak. Za vrijeme fotografisanja sa liderima NATO, predsjednik SAD Donald Tramp ga je gurnuo u stranu da bi stao na čelo grupe. Snimak tog incidenta se brzo proširio internetom. Ta epizoda nije prošla neprimećeno ni u Moskvi, gdje je funkcioner Dume Aleksej Puškov otrovno primijetio da Tramp "nije bio preterano ljubazan“. "No, u svakom slučaju je pokazao (Crnoj Gori) njeno mjesto u Alijansi“, napisao je Puškov na Tviteru", podsjeća Janjević.
Kremlj je fokusiran na bivši SSSR
I drugi ruski političari su izrazili razočaranje zbog otvorenog stupanja Crne Gore na stranu SAD.
"Prošlog mjeseca, ruski parlament je oštro kritikovao Crnu Goru saopštivši da "aktuelno rukovodstvo države i njegovi zapadni sponzori nisu poslušali glas razuma i savijesti“. Ruski poslanici su opružili "spoljne sile“ da pokušavaju da podriju "tradiciju prijateljstva Crnogoraca sa Srbima i Rusima“. U saopštenju se podsjeća i na "sramotnu epizodu kada je NATO ilegalno bombardovao crnogorsku teritoriju“. U nedjelju uveče je poslanik vladajuće crnogorske Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković zadržan na moskovskom aerodromu Domododevo, odakle je namjeravao da nastavi put ka Minsku. On je zatim deportovan u Tivat, što je zvanična Moskva obrazložila kontramerama zbog toga što Podgorica učestvuje u evropskim sankcijama protiv Rusije", dodaje Janjević.
Pa ipak, i pored takvog poteza i diplomatskog negodovanja, Kremlj nije spreman da angažuje značajne resurse kako bi držao Crnu Goru van američkog uticaj, smatra Maksim Samorukov iz moskovskog trusta mozgova Karnegi centar.
"Crna Gora je daleko od ruskih granica i već je okružena zemljama NATO, a gledano u većim razmjerama, bezbjednosna situacija u Rusiji će ostati nepromijenjena, pridružila se Crna Gora NATO-u ili ne“, rekao je Samorukov za DW.
Crnogorska armija ima oko 2.000 vojnika. Položaj zemlje na Jadranskom moru bi mogao biti strateški važan za Rusiju, jer ruska flota stalno traži prijateljske luke u Mediteranu. No, kako kaže Samorukov, rukovodstvo u Moskvi je trenutno fokusirano na područja koja su bliža Rusiji, poput Centralne Azije, Krima i Kavkaza.
"Naravno da postoji i emocionalni aspekt, ali ruski zvaničnici smatraju da su liberalne i prozapadne elite te koje vuku Crnu Goru u pravcu SAD, dok su građani uglavnom ostali proruski raspoloženi“, dodao je ovaj stručnjak.
Prema njegovom mišljenju, Rusija se ponaša slično kao i u slučajevima Bugarske i Slovačke koje su ušle u NATO posljednjih godina.
Pučisti i "opuštena Podgorica“
"Vlast u Crnoj Gori, međutim, nije baš ubijeđena u to da je Rusiji svejedno: prošlog oktobra, policija je uhapsila grupu srpskih građana pod optužbom da su pokušali da svrgnu vladu u Podgorici i zaustave pridruživanje NATO-u. U grupi uhapšenih se nalazio i bivši komandant srpske Žandarmerije. Podgorica smatra da su u zavjeru bila uključena i dva ruska agenta i to vjerovatno po nalogu Kremlja. U Moskvi to demantuju", dodaje Janjević.
Crnogorski politikolog Ljubo Filipović kaže da je "očigledno“ da Rusija neće da sarađuje u istrazi:
"Zasad znamo da crnogorski specijalni tužilac nije dobio odgovor na zahtjev da otputuje u Moskvu i tamo sasluša dvojicu Rusa“ koji su povezani sa ruskom Vojnom obavještajnom službom".
Maksim Samorukov, s druge strane, smatra da je reakcija Podgorice bila "suviše opuštena“ za ovako ozbiljan komplot.
On primjećuje i da crnogorske vlasti nisu zatvorile granice, a nisu ni počele da kontrolišu ruske građane (koji u zemlju mogu da uđu bez vize). Osim toga, postupak zavjerenika je bio prilično nespretan, zbog čega je "teško pretpostaviti da je Rusija ozbiljno umiješana u organizaciju puča“.
Odluka je pala: Crna Gora je dio Zapada
Učlanjenje u NATO će omogućiti Crnoj Gori da se odupre takvim pritiscima iz inostranstva, kaže Zlatko Vujović, šef centra za monitoring i istraživanje CeMI.
Prema njegovim riječima, Srbija je održavala čitavu mrežu sa ciljem da utiče na crnogorsku politiku, uključujući i političke stranke, medije i nevladine organizacije. Poslije pristupa Crne Gore NATO-u, "srpski uticaj će bitno oslabiti, osim ako Srbija ne promijeni svoju spoljnu politiku i perspektivu u odnosu na NATO. To trenutno ne izgleda tako“, rekao je Vujović za DW i dodao: "Rusija će nastojati da održi uticaj, ali i on će biti manji nego ranije.“
I dok su građani Crne Gore i dalje podijeljeni oko pristupa NATO-savezu, formalan ulazak u Alijansu će biti važan momenat u istoriji te države, kaže Vujović.
"Čak i sa ovako pomiješanim osjećanjima, možemo reći da je Crna Gora prešla Rubikon i donijela odluku u pogledu te dileme između Zapada i Istoka. Uslovno možemo da kažemo da se pridružila Zapadu, iako moramo reći i da će konsolidacija te prozapadne orijentacije dugo trajati.“
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR