Najnovije i neočekivane akcije tuskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana mogle bi napraviti ozbiljnu štetu odnosima Turske i Sjedinjenih Američkih Država.
Ova sedmica donijela je pravu seriju drame u diplomatskim odnosima SAD-a i Turske, dva najjača NATO saveznika.
Nakon zatvaranja drugog zaposlenog u Turskoj u jednom od svojih konzulata, američka misija je izjavila da će prestati da obrađuje zahtjeve za neimigrantske vize.
U roku od nekoliko sati, ambasada Turske u Vašingtonu je na sličan način objavila da će i ona prestati obrađivati zahtjeve za građane Amerike.
Potezi su nastavak već započetih prepucavanja još od prošlogodišnjeg pokušaja državnog udara u Turskoj, za koji vlada u Ankari upire prstom u Vašington, odnosno u Fetulaha Gulena koji se nalazi u Pensilvaniji, a kojeg Amerikanci odbijaju da izruče. Prema pisanju američkih medija, pristup Amerike bio je da ignoriše dnevne optužbe koje su se iznova pojavljivale na naslovnim stranama gotovo svih medija u Turskoj.
Odnosi dva saveznika su neko vrijeme bili na silaznoj putanji.
Turci su uznemireni jer su SAD pružile podršku sirijskim Kurdima protiv Islamske države u Siriji. Uz to, Ankara je u sukobu sa SAD-om zbog zatvaranja tursko-iranskog biznismena i zamjenika predsjednika turske banke, zbog optužbe da je upotrijebio američki bankarski sistem kako bi zaobišao sankcije protiv Irana.
Na kraju, već više od godinu dana Erdogan zahtijeva od Amerike izručenje imama Fetulaha Gulena, kojeg smatra odgovornim za organizaciju vojnog udara, nakon čega su krenule masovne čistke širom zemlje.
Međutim, pitanje je zbog čega Erdogan rizikuje razilaženje od najmoćnije zemlje svijeta i jednog od najbližih saveznika?
Pojedini mediji u Americi pišu da bi to moglo imati veze sa Erdoganovom domaćom politikom, zarad koje koristi međunarodne odnose kao pogodnu alatku, a da mu je više prethodnih administracija davalo previše na važnosti. Ipak, Turska svakako nije nebitna Americi i njenim zapadnim saveznicima, s obzirom na to da je ogromna vazduhoplovna baza u južnoj Turskoj najaktivnija lokacija u borbi protiv ISIS-a. Štaviše, prije manje od dvije sedmice predsjednik Donald Tramp je na sastanku sa Erdoganom u Njujorku glasno hvalio da tursko-američki odnosi nikad nisu bili bolji.
Međutim, kako piše "American Interest", komentar Trampa je bio odvojen od stvarnosti, pa je Erdogan mogao biti zavedeni istim, dok administracija Baracka Obame nikada nije kritizirala Erdogana zbog skretanja ka diktaturi.
Američka prijetnja obustavom izdavanja viza jasan je znak da Amerika hoće oslobađanje svojih građana, pišu američki mediji, međutim Erdogan je pokušao igrati igre. Kada je isto uradio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, dobio je sankcije koje su ga natjerale da se povuče. Sva je prilika da će Erdogan nastaviliti da izaziva Ameriku prije nego što se povuče, ali će u tom procesu ozbiljno ugroziti odnose dviju država, piše "American Interest".
Kriza oko viza će vjerovatno naštetiti studentima i poslovnim ljudima čije su potrebe za putovanja između Turske i SAD velike.
Sa druge strane, Turska može otežati život Amerikancima koji se bore u Siriji, može se miješati u operacije koje se sprovode iz baze Indžirlik i uznemiravati diplomate. Turizam u Turskoj će sigurno biti žrtva spora, kao i turska ekonomija u cjelini, navode američki mediji.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR