Putin opet napada za vrijeme Olimpijskih igara?

Između Rusije i Ukrajine nove napetosti. Razmjenjene su optužbe i upozorenja na najvišim nivoima. Vladimir Putin je 10. avgusta izjavio da je ukrajinska vlada „prešla na praksu terora“.

Povod su kontroverzni događaji posljednjih dana na Krimu, đe je, tvrdi Moskva, otkrivena diverzantsko-terioristička grupa ubačena od strane Glavne obavještajne uprave (Головне управління розвідки – GUR) Ministarstva odbrane Ukrajine.

Kijev je sa mjerodavnih adresa to demantovao i objavio da Rusija inscenira povod za novi oružani napad na Ukrajinu. Izvršena je obostrana koncentracija trupa i podignuta bojeva gotovost na administrativnoj granici Krima sa Ukrajinom. Intezivirana je povremena razmjena paljbe na linijama dodira u Donjeckoj i Luganjskoj oblasti.

KRIZNO POLUOSTRVO: Krim je, podśetimo, na osnovu nezakonitoga referenduma 16. februara 2014, uz podršku ruskih maskiranih trupa i specijalnih službi, istupio iz sastava Ukrajine – đe je imao poseban ustavni status autonomne republike – i prisajedino se Rusiji.

Secesiju Krima, koja je za razliku od događaja u oblastima Donjecka i Luganjska prošla bez oružanih sukoba, zvanični Kijev nije priznao, niti međunarodna zajednica.

Tek u periodu nakon secesije Krima, tokom proljeća 2014. i kasnije, Ukrajina je bila u stanju da pokrene trupe i spriječi secesiju većine teritorija Donjecke i Luganjske oblasti, te osujeti planove da proruske oružane pobune obuhvate milionske gradove kao što su Harkov, Odesa ili Dnjepropetrovsk.

Generalna skupština OUN je 27. marta 2014. donijela rezoluciju 68/262 da „referendum sproveden u Autonomnoj Republici Krim i gradu Sevastopolju nije bio zakonit i ne može biti osnova za izmjenu njihova statusa“.

Za rezoluciju je glasalo 100 država, uzdržalo se 58, protiv rezlucije je glasalo svega 11 država.

Prema popisu iz 2014. Krim ima nešto preko 1,9 miliona stanovnika (58 odsto Rusa, 24 odsto Ukrajinaca, 12 odsto Tatara, etc). Obuhvata teritoriju skoro duplo veću od Crne Gore. Baziraju ga jake vojne snage ruske Crnomorske flote.

KAKO JE POČELO: Da se sada opet nešto neuobičajeno zbiva na Krimu javila su najprije sredstva javnoga informisanja.Ruske vlasti su 7. avgusta, iz tada nepoznatih razloga, ograničile promet ljudi i vozila između anektiranoga Krima i ostatka Ukrajine.

Istoga dana, u nekim oblastima Krima, ruske vlasti su uspostavile kontrolne punktove duž saobraćajnica sa detaljnim pretresima putnika.

Tri dana kasnije je stiglo službeno objašnjenje, ili „objašnjenje“ – kako ko voli. Ruska Federalna služba bezbjednosti (Федеральная служба безопасности – FSB) saopštava 10. avgusta da je „spriječila napade pripremljene od strane GUR Ukrajine na infrastrukturne objekte od kritične važanosti za život na Krimu“.

„Svrha diverzantskih i terorističkih napada bila je destabilizacija društvene i političke situacije u regionu u periodu pripreme i sprovođenja izbora za federalne i regionalne organe vlasti“, saopštila je FSB.

RUSKA VERZIJA: Navodno, u noći između 6. i 7. avgusta kod Armjanska – grada na Krimu sa nešto preko 20 hiljada stanovnika uz adminsitrativnu granicu sa Ukrajinom – otkrivena je i uhapšena grupa „ukrajinskih diverzanata“, kojom prilikom je poginuo jedan pripadnik FSB, iz njene jedinice „Vimpel“ (osnovana još u doba KGB-a).

Ruski „Komersant“ piše da su tada ubijena i dvojica „ukrajinskih diverzanata“, koji su bili obučeni u uniforme „po sovjetskome obrascu“.

Potom su, navodno, u noći između 8. i 9. avgusta, Rusi spriječili još dva pokušaja proboja na Krim diverzanata GUR, podržanih masivnim granatiranjem „sa teritorije suśedne države“ i upotrebom oklopnih snaga ukrajinske armije. Tom prilikom je ubijen jedan ruski vojnik – pripadnik vojno-desantnih snaga.

Na licu mjesta FSB tvrdi da je od „ukrajinskih diverzanata“ zaplijenila 20 improvizovanih eksplozivnih naprava sa ukupnim eksplozivnim kapacitetom od 40 kg TNT, zatim municiju, sredstva za aktiviranje mina, granate, te „naoružanje koje koriste specijalne jedinice Oružanih snaga Ukrajine“.

FSB je navela da je eliminisala agenturnu mrežu ukrajinskoga GUR. Pritvorena lica, njih navodno sedmorica, su manjim dijelom ukrajinski, a većim dijelom ruski građani! „Jedan od organizatora sada spriječenih terorističkih napada je Jevgen Panov“, za koga FSB tvrdi da je pripadnik GUR Ukrajine.

NAVODNI PLAN: U međuvremenu, ruske TV stanice objavile su snimak za koji se tvrdi da predstavlja priznanje Panova. On je ruskim vlastima kazao da je „akciju planirala grupa oficira ukrajinske špijunaže“, a to su poimenično: Oleksandar Kirilov, Oleg Petrenko, Oleksij Sandul, izvjesni „Dmitro“, te civil sa nadimkom „Dešek“.

Panov je, prema ruskoj verziji, instrukcije da najprije obiđe Krim i izabere objekte napada, dobio u Kijevu. To je navodno i uradio – targetirao je naftnu bazu, gasovod, aerodrom, trajekt koji povezuje Rusiju sa Ukrajinom, etc. Potom je organizovao tajno prebačivanje naoružanja, eksploziva i opreme na Krim i njihovo prikrivanje.

Panov je navodno kazao da je gumenim čamcima, preko kanala koji Krim odvaja od Ukrajine, trebalo da se prebače dvije grupe diverzanata. Njegovo zaduženje je bilo da pripadnicima GUR kod Armjanska osigura bezbjedan prijelaz. Umjesto njih, navodi se, došli su pripadnici FSB i uhapsili ga.

KO JE PANOV: Jevgen Oleksandrovič Panov, rođen 1977, stanovnik je grada Energodara iz Zaporoške oblasti na jugozapadu Ukrajine. Tokom sukoba 2014. sa proruskim separatistima i vjeruje se djelova ruske armije dislociranih u Donbasu, bio je, kao dobrovoljac, rezervista, pripadnik 37. motorizovanog pješadijskoga bataljona Oružanih snaga Ukrajine .

Prema riječima njegovoga ratnoga komandanta, Oleksandra Lobasa, Panov je tada imao kodno ime „Judžin“. Ukrajinski mediji navode da je Panov učestvovao 2014. u najžešćim sukobima – kod Mariupolja i Avdijivke.

Lobas saopštava da, po sklapanju primirja, Panov, iako mu je nuđeno, nije potpisao ugovor o ostanku u ukrajinskoj armiji.
Oružane snage je Panov napuštio 2015, kazao je Lobas, ali je „ostao volonter koji je s vremena na vrijema angažovan radi održavanja vojnih postrojenja“. Panovu je sada ruski sud u krimskome gradu

Simferopolju odredio dvomjesečni pritvor.

Porodica Panova tvrdi da je on od strane agenata FSB zapravo otet u Zaporožju. Službeno su prijavili njegov nestanak i on je lice za kojim ukrajinske vlasti tragaju po osnovu krivičnoga djela otmice.

DRUGI OSUMNJIČENI: Osim Panova, ruske vlasti su saopštile da su uhapsile osobu pod imenom Andrij Romanovič Zahjtej. „Ukrajinske novine“, međutim, tvrde da on nema nikakve veze sa strukturama odbrane i bezbjednosti Ukrajine.

Zahjtej, star 41 godinu, porijeklom je iz Ljvovske oblasti i vlasnik je građevinske frime. On je u posljednje vrijeme preko javno dostupnih berzi tražio posao za renoviranje stanova u oblasti Moskve.
Stalno je živio u Evpatoriji, primorskome gradiću na zapadu Krima, kao i u gradu Odincovu,  predgrađu Moskve.

Te činjenice potvrđuje i ruski „Komersant“, ali napominje da je Zahtjej jedan od nekoliko ruskih državljana, žitelja Krima, koji su navodno pomagali „ukrajinskim diverzantima“.

„Komersant“ nagovještava da je FSB preuranila sa akcijom, jer svi „ukajinski diverzanti“ ubačeni na Krim možda nijesu otkriveni. Tvrdi da postoji još nekoliko grupa. „Njihov cilj je da unište turističku sezonu na Krimu“, piše ovaj list.

UKRAJINSKA VERZIJA: Generalštab ukrajinske armije je odbačio ruske tvrdnje, naglašavajući da se radi o provokaciji, a Ministarstvo odbrane u Kijevu da je FSB proizvela aferu „radi opravdanja ofanzivnih predislokacija ruske vojske na teritoriji okupiranoga Krima“.

Načelnik GUR Ukrajine, general-lejtanant Valerij Kondratjuk, pucnjavu kod Armjanska na Krimu ocijenio je kao rezultat sukoba između ruskih snaga – vojske i pogranične službe FSB.

Ukrajinski vojni analitičar Valentin Bardak je mišljenja da izjavama o „ukrajinskome teroru“ Vladimir Putin rusku i međunarodnu javnost priprema za vojnu akciju. „Ne kažem da rat nužno mora početi. Ali, Putin, bez sumnje, pokušava da provocira ukrajinsku vladu“, kazao je Bardak.

Zvaničnici Ukrajine još 8. avgusta su upozorili da Rusi na Krimu održavaju vojne vježbe pod nazivom „Kavkaz 2016“.

Otkud „Kavkaz“ na Krimu? Mogla bi se povući paralela sa događajima iz 2008, kada su Rusi, tokom Ljetnjih olimpijskih igara u Pekingu, održavali manevre na Kavkazu, pa iznenada okupirali djelove Gruzije.

Nova ruska intervencija, na Ukrajinu, pripremana je tokom Zimskih olimpijskih igara 2014. u Sočiju.

I sada su u toku Olimpijske igre...

Piše Vladimir Jovanović