Piše: Aleks Oliver, direktorka Instituta Lovi iz Sidneja
Više od dvadeset zemalja je protjeralo ruske diplomate nakon optužbi da iza trovanja dvostrukog špijuna Sergeja Skripalja u Velikoj Britaniji stoji Moskva. Koliko će to uticati na međunarodno prisustvo Rusije?
Moskva odbija optužbe Velike Britanije da je umiješana u trovanja bivšeg špijuna. Na protjerivanje više od 140 svojih diplomata odgovorila je recipročnim mjerama.
Broj ruskih diplomata koji su prinuđeni da napuste zemlje u kojima su službovali je, međutim, samo mali dio ruskog međunarodnog prisustva.
Rusija ima 242 diplomatska predstavništva širom svijeta, 143 ambasade, 87 konzulata i 12 drugih diplomatskih misija. Prisutna je u 145 zemalja.
Po prisutnosti svojih diplomata u svijetu zauzima četvrto mesto, prema podacima Instituta Lovi, australijskog tink-tenka za pitanja međunarodne politike, koji je izdvojio 60 najvažnijih diplomatskih mreža u svijetu. Ispred Rusije su Sjedinjene Američke Države, Kina i Francuska.
Velika Britanija je na sedmom mjestu, sa 225 diplomatskih predstavništava u svijetu.
Rusija širi svoju mrežu na strateškim lokacijama. Tako je, na primjer, povećala broj diplomata u ambasadi u Dablinu.
U tom kontekstu izbacivanje ruskih diplomata izgleda manje značajno nego što se čini na prvi pogled.
Usaglašene akcije zemalja koje su protjerale ruske diplomate su predstavljene kao najznačajnija reakcija protiv Rusije u novijoj istoriji.
Sjećanje, naravno, može da bude kratko.
Sredinom 2017. godine Rusija je tražila povlačenje 755 članova američke diplomatske misije u Rusiji, kao odgovor na sankcije koje su Sjedinjene Države uvele Rusiji zbog aneksije Krima i optužbe o miješanju Moskve u američke izbore.
Broj diplomata koji su istjerani je, međutim, bio manji zato što je u administrativnim službama u američkim diplomatskim predstavništvima bio zaposlen veliki broj Rusa.
Rusija, sa druge strane, ne zapošljava lokalnu radnu snagu, vjerovatno iz bezbjednosnih razloga.
Epizoda iz 2017. godine ukazuje na veliko diplomatsko prisustvo obje zemlje u svijetu.
Američki Stejt department ima 74 400 zaposlenih, 13 700 u međunarodnoj službi, od čega je 9 400 raspoređeno u predstavništvima van zemlje.
Tačan broj ruskih diplomata nije poznat, ali se vjerovatno radi o nekoliko hiljada.
To ne uključuje tajne agente koji rade van ambasada i konzulata.
Britanski Forin ofis ima više od 1 600 diplomata na pozicijama van zemlje.
U Velikoj Britaniji je 58 ruskih predstavnika na listi stranih diplomata.
Britanija je protjerala 23 ruska predstavnika, što je gotovo prepolovilo rusko diplomatsko prisustvo u Londonu, koje sada broji 35 diplomata.
U Sjedinjenim Državama, koje su zatvorile ruski konzulat u Sijetlu i izbacile 60 ruskih diplomata, ruska ambasada u Vašingtonu ima 116 diplomata.
Rusija ima misiju u Ujedinjenim nacijama, koja ima glavnu ulogu na međunarodnom planu, kao i tri konzulata, sa oko 50 predstavnika.
Tu su i kulturna, trgovinska, vojna i druga ruska predstavništva u Sjedinjenim Državama.
Može se reći da Rusija ima preveliko međunarodno prisustvo u odnosu na veličinu.
Njen vojni budžet je deseti dio američkog i manje od polovine kineskog, ali je njena diplomatska mreža gotovo iste veličine. Osma je zemlja po broju stavnovnika i dvanaesta ekonomija na svijetu.
Ruska međunarodna diplomatska mreža je nasljeđe njene imperijalne prošlosti, kao jedne od velikih sila 19. vijeka, kao i njenog statusa iz vremena Hladnog rata.
Ona ima brojna predstavništva u Istočnoj Evropi i u zemljama koje su njene bivše saveznice, poput Kine, Vijetnama, Kube i Angole, kao i nasljeđe Sovjetskog saveza u Africi i Aziji.
Veličina njene mreže odražava nesmanjene ambicije na svjetskom planu.
Izbacivanje ruskih diplomata prošle nedjelje, iako značajno, samo privremeno može da umanji ruski diplomatski uticaj.
Smanjeno diplomatsko prisustvo u zemljama koje su izbacile ruske zvaničnike, kao i u NATO-u, dovešće do neravnoteže i smanjiće trgovinske i kulturne aktivnosti.
Ovi rezovi će se najviše osjetiti kada je riječ o obavještajnim sposobnostima, bar u kraćem roku.
Protjerivanje se vjerovatno odnosi na poznate obavještajce: Australija je, na primjer, jasno stavila do znanja da je izbacila „neprijavljene obavještajce“ – tako je i Velika Britanija opisala 23 diplomate koje je protjerala iz zemlje.
Rusiji će biti potrebno vrijeme da zamijeni obavještajce koje je izgubila, unutar ambasada i predstavništava koja uživaju diplomatski imunitet.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, bivši agenta KGB-a, će sigurno osjetiti štetu nanijetu ruskom obavještajnom sistemu.
Odluka Rusije da izbaci britanske i američke diplomate uslijedila je nakon poteza njihovih zemalja da protjeraju ruske diplomate.
Ova uzajamna protjerivanja su bolna za obje strane.
Rusija je najveća zemlja na svijetu, stalni član Saveta bezbjednosti, dvanaesta po veličini privrede i vodeći proizvođač nafte i gasa – druge zemlje imaju koristi od njenih predstavnika u Moskvi.
U međuvremenu, istraga Organizacije za zabranu hemijskog oružja u slučaju Skripelj se nastavlja.
Ako se pronađu dokazi da je Rusija umiješana, to će samo produbiti jaz između Moskve i ostatka svijeta.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR