Nedavno, jednoga prohladnoga jutra, otac Makarios je obavio službu u kapeli, jednoj od nekoliko desetina među crkvama i manastirima na planini Atos [Svetoj Gori]. Dvočasovni maraton recitovanja Biblije i psalama, jedan je od mnogih toga dana.
Poslije službe, Makarios, 68-godišnji grčki monah, koji 51 godinu živi na Svetoj Gori, mijenja svoju bijelu molitvenu odeždu u uobičajenu crnu i potom distribuira duhovne savjete grupi bjeloruskih privrednika koji su napravili hodočašće da bi ga upoznali tokom asketskoga doručka od kafe i oraha.
Stoljećima pravoslavci dolaze na planinu Atos, zakrito poluostrvo u śevernoj Grčkoj, kako bi pobjegli od dnevnih zabrinutosti vanjskoga svijeta. Ovđe možete stići samo brodom. Ženama je striktno zabranjeno da se ovamo zapute. Muški hodočasnici, koji su dobili posebnu dozvolu, mogu pośetiti Atos kako bi se ispovijedili i dobili savjet nekoga od 2.000 monaha iz 20 manastira i kelija raspršenih duž brdovite obale. Ovo je jedno od najsvetijih mjesta u Pravoslavlju, istočnome obliku hrišćanstva, koje je od 11. vijeka razdijeljeno od Katolicizma.
Sada stvari ne stoje dobro u Pravoslavlju. Unutrašnje podjele su posljedica rata koji je Rusija povela u Ukrajini i mračnoga diskursa o zategnutim odnosima različitih pravoslavnih crkava.
Vartolomej od Carigrada – poznat kao Vaseljenski Patrijarh i „prvi od jednakih" među pravoslavnim patrijarsima – saglasio se u oktobru ove godine da obezbijedi autokefaliju Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, što znači da joj daje suštinsku nezavisnost. Patrijarh Kiril iz Ruske pravoslavne crkve, koji smatra da je Ukrajina njegova teritorija, ljutito je reagovao na to, proglasivši raskol sa Vaseljenskim Patrijarhom.
U subotu, 15. decembra, održan je sabor u Kijevu, na kojem je zvanično proglašena nezavisnost Ukrajinske crkve, a prema nekim predviđanjima, možda postoji rizik od nasilnih djejstva ako Kijev pokuša da preuzme imovinu koju kontroliše Moskovska patrijaršija. Posljedice ove odluke ośećaju se čak i na Svetoj Gori, koja je pod jurisdikcijom Vaseljenskoga Patrijarha, čije ime tu blagosliljaju tokom službe.
„Ukrajina je nezavisna država, a ona zaslužuje pravo na sopstvenu Crkvu", rekao je Makarios Bjelorusima koji su ga pośetili u planini, a na njegove riječi samo su sumnjičavo klimnuli glavama.
Ovakvo monahovo viđenje nema saglasnosti svih na Atosu. Ukrajinski monah, koji živi u ćeliji kod Makariosa, otac Agaton, drukčije misli. Ukrajince koji podržavaju nezavisnu Crkvu naziva „otpadnicima i jereticima" i kaže da Ukrajinska crkva treba da ostane pod rukovodstvom Moskve.
Uprkos činjenici da su većina monaha na planini Atos – Grci, za mnoge Ruse, kao i za Ukrajince i Bjeloruse, hodočašće na planinu Atos postalo je uporedivo sa pravoslavnom verzijom islamskoga Hadža i percipira se kao duhovna obaveza svakoga istinskoga vjernika. Oligarsi i vladine elite posebno vole ovo poluostrvo, đe je tako teško dobiti dozvolu za pristup a na njemu caruje atmosfera elitnoga kluba.
Nekoliko neđelja prije pośete urednika „Gardijana”, reče nam Makarios da je ugosto u svojoj skromnoj keliji generala bjeloruske vojske, nekoliko narodnih poslanika i bogatih Rusa. Dolaze da traže blagoslov, oproštaj, a ponekad savjet „odozgo” u oblasti biznisa.
„Ja odgovaram na pitanja vezana za Boga, život, smrt, to je, mislim, moj zadatak, ali ja nijesam biznismen. Kako da odgovorim na pitanja o poslu?!"
Patrijarh Kiril zabranio je svim Rusima da se pričešćuju u hramovima na Svetoj Gori, nazivajući sve sveštenike koji blagosiljaju Vaseljenskoga Patrijarha – raskolnicima.
Jedan od onih Rusa koji su bili naglašeno aktivni na Atosu je Konstantin Malofejev, biznismen poznat kao „pravoslavni oligarh", sada na listi sankcija EU i SAD zbog navodnoga učešća u finansiranju separatističkoga ustanka u istočnoj Ukrajini.
U jednome intervjuu, Malofejev je rekao da je prvi put hodošastio Atos 2004. godine i tada „ośetio prisustvo Blažene Djevice". Poslije toga, najmanje jednom godišnje boravi na Atosu, sve dok sankcije nijesu ograničile njegovo kretanje.
Godine 2013. organizovao je da u Rusiji i Ukrajini bude izložena relikvija pohranjena u svetogorskome manastiru Svetoga Pavla. Vjernici su stajali u redovima i po 15 sati na hladnoći u Moskvi i drugim gradovima, kako bi barem pogledali relikviju, koja je, veruju, poklon Hristu od strane tri mudraca [Sveta tri kralja]. U ruskoj štampi bilo je glasina da su, u vrijeme kada je relikvija bila na Krimu, održani pregovori o budućoj aneksiji poluostrva. U 2016. godini Vladimir Putin je pośetio Atos i prisustvovao je službi u manastiru Svetoga Pantelejmona, đe su većina monaha Rusi.
Na Svetoj Gori gledao sam monahe sa svojim dugim kosama i bradama kako se brižno mole i primaju hodočasnike; i može se pomisliti da geopolitički problemi pripadaju potpuno drugačijem svijetu.
Na poluostrvu postoji svega nekoliko automobila i možete se voziti neasfaltiranim planinskim putevima između različitih manastira. Atos živi po arhaičnome sistemu iz vizantijske ere. Vrijeme se računa po julijanskome kalendaru, zbog čega je Atos 13 dana iza zapadnoga svijeta. Na zalasku sunca, manastiri zatvaraju vrata, a na poluostrvu vlada savršeni mir, sve dok zvona ne pozovu na jutarnje bogosluženje.
Ručak je jedini topli obrok dana; za doručak i večeru poslužuju se kolačići, orasi i masline. Meso je zabranjeno. U nekim manastirima, obrok se jede brzo i nečujno, dok se u drugim slučajevima za stolom čuju živahni razgovori.
„Ljudi dolaze ovđe u pokušaju da budu savjetovani i ostavljaju svjetske poteškoće iza leđa", kaže otac Porfirije, 27-godišnji grčki monah. „Najteža stvar je da ukrotiš svoju volju. Pokušavamo da to uradimo kako bismo u nekoj mjeri dosegli nivo poslušanija Isusa Hrista".
Međutim, ubrzo primjećujete da svi monasi ne žive u potpunoj izolaciji od vanjskoga svijeta. Otac Aleksandar, 52-godišnji monah iz Luganjska, grada u istočnoj Ukrajini, nosi vezanu sa svoju monašku haljinu crno-narandžastu traku Svetog Đorđija – simbol proruskih separatista. On je bivši sovjetski vojni pilot, učestvovao je u dekontaminaciji u zoni Černobila i u sovjetskim vojnim akcijama u Avganistanu. Kasnije je pilotirao na helikopterima ukrajinske vojske. Postao je monah, preselio se na Atos 2011. godine i sada živi u Kutlumušu, jednome od 20 glavnih manastira na Svetoj Gori.
Kada je izbio sukob u njegovoj domovini 2014, vratio se kući da podrži separatiste koji se bore protiv oružanih snaga ukrajinske vlade. „Iguman me blagoslovio da idem u rat, ali je rekao: ‘Ako uzmete oružje u svoje ruke, umrijećete’. Pitao sam što bih radio u ratu bez oružja, a on mi je kaže: ‘Borite se sopstvenim riječima’. I zahvaljujući mojim riječima, uništili smo polovinu ukrajinske avijacije. Nacrtao sam karte, kako će oni lećeti i mi smo ih upucali".
Otac Aleksandar reče da je, darujući nezavisnost Ukrajinskoj crkvi, Vartolomej „poslao milione ljudi direktno u pakao", a takođe i da mu je „duhovno teško" nastaviti da se moli u službama koje blagosiljaju Vaseljenskoga Patrijarha.
Glasne diskusije o Atosu se čuju izvan poluostrva, jer zapadne zemlje sumnjiče Rusiju da je koristila Atos da bi se penetrirala u Grčku, koja pripada EU. Džefri Pajet, američki ambasador u Grčkoj, napravio je putovanje u Atos aprila ove godine, što je bilo široko predstavljeno u štampi. Pajet je postao predmet mržnje u Rusiji, nakon revolucije na Majdanu 2014, kada je radio u Kijevu.
Pajet je rekao da je, od dolaska u Grčku, primijetio vrlo sličnu rusku taktiku koju je ranije viđao u Ukrajini, kada biznismeni kupuju strateške interese i kreiraju sumnjive netvorke političkoga i ekonomskoga uticaja.
„Naravno, [Rusi] nemaju isti nivo uticaja u Grčkoj u poređenju sa Ukrajinom, ali strategija je ista", rekao je Pajet. Grci su nedavno prilično neočekivano proćerali dvojicu ruskih diplomata, optužujući ih za davanje mita i miješanje u grčke poslove. Jedan od proćeranih diplomata je odgovoran za nedozvoljene aktivnosti prema vjerskoj ustanovi koja se bavi koordinacijom pravoslavnih crkava.
Malofejev je optužio Amerikance da podižu histeriju, navodeći da „Pajet pokušava u Grčkoj da uradi isto što i u Ukrajini". On je takođe rekao da su se agenti CIA infiltrirali u Vartolomejevo okruženje, zatim da priznanje nezavisnosti Ukrajinske crkve može dovesti do nasilja u Ukrajini, a na planini Atos bi mogao nastati raskol sa Vaseljenskim Patrijarhom.
Na Atosu, zapravo, mnogi monasi odbili su da razgovaraju o mogućnosti takvoga razvoja. U manastiru Sv. Pantelejmona, koji je Putin pośetio, nastojatelj mi zatraži da mu pismeno dostavim pitanja, nakon čega su se pitanja vratila uz napomenu da „nijesu dovoljno duhovna, da bi se na njih odgovorilo".
Makarios kaže da ruske pretenzije na Atos nijesu novost, jer Moskva pogleduje poluostrvo još od carskih vremena: „Rusi vole ovo mjesto ne samo iz vjerskih razloga. Atos je odličan placdarm za vojne potrebe u Egejskome moru".
On insistira da je većina monaha na poluostrvu ujedinjena u lojalnosti Vaseljenskome Patrijarhu, ali pravi rezervu da svi ipak ne dijele ovaj ośećaj.
„Postoje monasi koji jednostavno vole ruski novac", rekao je.
(Prijevod: V. Jovanović)
Zoran
Odličan tekst i prevod je dobar.