Džonson ili Korbin? Britanija odlučuje o Bregzitu i budućnosti

Za Antenu M piše: Biljana Jovićević

Nakon šest sedmica izborne kampanje, Britanci danas izlaze na najkritičnije izbore decenijama unazad. Budućnost zemlje je u pitanju, njihovo mjesto u svijetu, po mnogim ocjenama čak i teritorijalni i intergitet. Procjenjuje se da su izbori ključni za budućnost Bregzita (Brexita), procesa koji već tri godine blokira i Britaniju i EU.  

Novi premijer Ujedinjenig Kraljevstva (UK) biće ili Boris Džonson (Johnson) koji hoće da okonča posao izlaska iz Evropske unije, bez obzira na posljedice, i koji, prema svim istraživanjima javnog mnjenja, mada su se ona u slučaju Britanije pokazala kao ne baš tačna, ima prednost, ili Džeremi Korbin (Jeremy Corbyn) koji bi sa laburističkom vladom pokušao, da, kako je naveo, u novom stranačkom Manifestu, remodelira društvo, sa programom nacionalizacije i većih javnih troškova.

Posljednje istraživanje anketara YUGOV-a, pokazuje da je prednost torijevaca smanjena, ali i da je stabilno u korist Džonsona i pored svih gafova koje je napravio, kako po preuzimanju dužnosti, tako i u toksičnoj izbornoj kampanji. Sa druge strane, zastrašivanje javnosti Korbinom kao „ekstremno lijevim populistom i antisemitom“ osim u desničarskim, dalo se vidjeti i u takozvanim mainstream medijima.

Nije da Korbin sam nije doprinio tome, upornim odugovlačenjem da se izvini za više antisemitskih skanadala u kojima se posljednjih godina povlačila i sama Laburistička stranka i njen lider. Kontroverze su kulminirale zbog Korbinovog upornog odbijanja da se izvini zbog antisemistkih incidenta u sopstvenim redovima, iako su ga novinari uporno pritiskali, uključujući neslavni intervju na BBC-ju, kada mu je novinar britanskog javnog servisa pet puta ponudio da se izvini. Naknadno je to, ipak, nemušto učino, ali nije jasno kakav će efekat proizvesti, imajući u vidu činjenicu da je samo nekoliko sedmica uči izbora, glavni britanski rabin Efraim Mirvis (Ephraim) 28. novembra poručio da Korbin nije podoban da bude britanski premijer. Kako je rekao rabin Mirvis, ogroman broj britanskih Jevreja osjeća ankisioznost zbog takave mogućnosti. To što se jednako veliki broj britanskih Jevreja, aktivista i intelektualaca, uključujući i neke koji su potomci žrtava holokausta ogradio i javno saopštio da će glasati za Korbina, nije zauzelo prevelik prostor u mainstream medijima, ali jeste na društvenim mrežama.

Britanski mediji, međutim, nijesu štjedjeli ni Borisa Džonsona, bivšeg ministra vanjskih poslova, bivšeg gradonačnika Londona i bivšeg novinara koji se "proslavio" time što je izbačen iz novinarstva kada je otkriveno da je kao izvještač Tajmsa (The Times) iz Brisela falsifikova činjenice o EU. Ranije poznat ka "gospodin gaf", u posljednje ga vrijeme zovu "britanski Tramp".  Bio je jedan od glavnih bregzitera u Konzervativnoj stranci i vješto čekao da Tereza Mej (Theresa May) odustane od borbe za izlazak iz EU, u skladu sa jedva dogovorenim sporazumom sa Briselom prije godinu. Nakon što je ljetos izbran za šefa torijevaca, Džonson je obećao izlazak iz EU sa "sporazumom ili bez njega" do 31 . oktobra. Parlament ga je u tome spriječio i prisilio na izbore u kampanji u kojoj sada obećava izlazak do kraja januara. "Hajde da završimo Bregzt", moto je aktuelnog premijera. On tvrdi da će uspjeti da dogovori tragovinski sporazum sa EU do kraja 2020, a to je moguće samo ukoliko pristane na uslove Brisela.  

Njujork Tajms (The New York Times) je dan uoči izbora, u srijedu, analizirao Džonsonovu promjenu ponašanja u kampanji. Kako navode, britanski premijer je sada mnogo više mrgodni taktičar nego "klovnovski umiljat momak" iz prošlošti. Do sada, kako zaključuje američki dnevnik, ta taktika funkcioniše.

"Ovo su transakcioni izbori" rekao je Endriju Gimson (Andrew), koji je pisao biografiju Džonsona. "Ljudi glasaju za Borisa da bi završio Bregzit, ne zato što vole Konzervativnu partiju".

Pod naslovom „Prolazna šansa za zaustavljanje Borisa Džonsona na njegovom putu“, britanski Gardijan (The Guardian), u editorijalu navodi da je raspoloženje sigurno očajavajuće, ali da su izbori ključni za budućnost zemlje. „Najbolja nada su laburisti, uprkos svim manama“.Time su praktično, kako to često čine zapadni mediji, pozvali da se glasa za laburiste, ali uz napomenu da je to glas za manje lošu od dvije slabe opcije.   

"Obije glavne partije nude jeretičko kockanje protiv načela mainstream razmišljanja. Obje traže od glasača da se priključe njihovom revoltu. Obije su, takođe, postale manje pluralističke i više sektaški nastrojene. Mnogi tradicionalno konzervativni i laburistički glasači udaljili su se od svojih stranka" navodi Gardijan, i konstatuje da je ukusu gorčine kod mnogih, u velikoj mjeri doprinijela i kampanja političkih dezinformacija.

Uz mrcvarenje sa Bregzitom, tu su i nepobitni i loši ekonomski pokazatelji, do kojih je dovela deceniju duga politika torijevaca sa mjerama štednje, a koja je proizvela to da je na pragu 2020-te, prosječana cijena rada u Britaniji manja nago 2008.

Ako konzervativci osvoje većinu, Britanija će napustiti EU 31. januara 2020, što će u očima torijevaca značiti poštovanje odluke donijete na referendumu 23. juna 2016.

Britanski, lijevo nastrojeni liberalni dnevnik, smatra da će svaka forma Bregzita biti tragedija za tu zemlju, ali da će sa Džonsnom izlazak biti katastrofa. "Ako Britanija bude slijedila gospodina Džonsona, napustiće EU bez sporazuma, što će voditi izlasku bez dogovora, što bi bilo mnogo lošije za ekonomiju od vlade koju bi vodio Korbin".

Korbin je vodio prilično problematičnu i kontroverznu kampanju, a njegova lična nepopularnost, te ogročenost dobrog dijela jevrejske zajednice na njega, može nanijeti priličnu štetu laburistima. Jedan od boljih momenata u kampanji, pak, bilo je razotkrivanje planova Borisa Džonsona da napravi ustupak SAD oko Nacionalne zdravstvene službe (NHS) u pregovorima o budućem trgovinskom sporazumu.

Ali radikalana ponuda transformacije Britanije i oporavljanja od štete nastale kao posljedica 40 godina politike koja je slijedila ideje "Čeličene lady", Margaret Tačer (Thatcher), i kod torijevaca i kod laburista, i nuđenje više socijal-demokratske pravde u Britaniji ostavlja nadu mnogima da će Kotbin sa svojom gigantskom ponudom ipak osvojiti glasače. Ljevičarski lider laburista želi da što je više moguće ograniči ogromnu moć koju uživaju super bogati, obećava izgradnju 100.000 stanova godišnje, besplatu socijalnu njegu, ukidanje nadoknada za studiranje, te penzije za žene koje su bile žrtve loše tretmana.

Stručnjaci navode da je laburistička zelena politika usmjerena na ograničavanje klimatske krize održiva i smislena. Iako se ranije opirao tome Korbin je obećao i mogućnost drugog referenduma o EU, mada bi to vjerovatno značilo i zahtjev za drugi referendum o nezavisnosti Škotske.

No, nije dovoljno samo riješiti Bregzit, dogovorom sa EU ili odustajanjem od njega, potrebno je naći održivo rješenje, ili rješenja, za uzroke koji su doveli do Bregzita.  

Vodeće figure javnog i kulturnog života u Britaniji, među njima i pojedini ekonomisti,  takođe su otvorenim pismom podržali glasanje za Laburiste "kao glasa za nadu u pristojnu budućnost ".        

"Mi smo alarmirani globalnim rastom desničarskog nacionalizma i zaokreta kao autoritarizmu mnogih vlada nakon svjetskog finansijskog kraha 2008. Postiđeni smo ekstremnim nivoom nejednakosti, zanemarivanja i osiromašivanja sredine, što je rezulatat decenija neoliberalizma u Britaniji i širom svijeta. U Britaniji, laburistički Manifesto, pod vođstvom Džeremija Korbina nudi transformativni plan čiji su prioritet, potrebe ljudi i planete, ispred profita i interesa nekolicine."  

Čije su poruke više doprle do glasača, znaće se kasno večeras. Biračka mjesta zatvaraju se u 22 sata po londonskom vremenu, odnosno 23 po centralnoevropskom, kada će biti objavljene prve izlazne ankete.  

Da bi osvojili apsolutnu većinu i šansu da sami formiraju vladu, Džonson ili Korbin moraju stići do magičnog broja 326 mjesta u parlamentu (House of Commons).U svakoj drugoj varijanti, treba im podrška manjih stranka.

Gardijanovo posljednje istraživanje javnog mnjenja dalo je konzervativcima 43 posto biračkog tijela, laburistima 33 procenta, dok bi Liberal- demokrate mogle osvojiti 13 odsto glasova, a Zeleni i Stranke za Bregzit, po tri posto svaka. Istraživanje YouGov-a, koje je ranije pokazivalo da Džonson ima komotnu većinu, u utorak je pokazalo da ima samo 28 manadata više, što je znatno manje od prethodnih 64.