Analiza: Kako će Kongres glasati o Trampovom opozivu, da li ga impičment jača?

Za Antenu M piše: Biljana Jovićević

Predstavnički dom američkog Kongresa danas bi, prema najavama, trebalo da održi istorijsko glasanje o impičmentu (impeachment) predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) čime će, kako se očekuje, on postati treći predsjednik u istoriji SAD koji je opozvan i optužen za krivično djelo i zloupotrebu ovlašćenja.

Rezolucijom Predstavničkog doma, koju je potpisao predsjednik Komiteta za pravosuđe, demokrata Džerald Nadler (Gerald Nadler), Trampa u impičementu terete po dva člana zakona.

Prvi se odnosi na zloupotrebu ovlašćenja Predsjednika, time što je od vlasti strane države tražio miješanje u američke predsjedničke izbore 2020., odnosno, zato što je od predsjednika Ukrajine, Volodomira Zelenskog, prijeteći zadržavanjem američke vojne pomoći Kijevu, vrijedne 400 miliona dolara, koju je odobrio Kongres, tražio istragu protiv mogućeg protivkandidata na izborima iduće godine - bivšeg potpredsjednika SAD, Džoa Bajdena (Joe Biden), odnosno, njegovog sina Hantera (Hunter) koji je sjedio u Bordu direktora ukrajinske energetske kompanije Burisma.

Drugi član zakona po kojem terete Trampa je opstrukcija Kongresa, zato što je odbijao da sarađuje u istrazi koja je prethodila impičmentu, tako što je naredio Stejt dipartmentu, Sekretrijatu za energiju, ministarstvima: odbrane, ekonomije i budžeta da ne dostavljau dokumenta koja je od njih tražio Kongres, te zabranom koju je Bijela kuća stavila na javno svjedočenje 12 bivših i sadašnjih članova administracije, uključujući i šefa osoblja Bijele kuće, Mika Malvenija (Mick Mulveney) poznatog po tome što je na press konferenciji popustio pod upornim pitanjima novinara i priznao takozvani “quid pro quo“ (usluga za uslugu), rekavši:

“Mi to stalno radimo sa vanjskom politikom. Imam vijest za sve - prebolite!”.

Tramp negira da ima išta sporno u njegovom, kako je više puta rekao “savršenom” razgovoru sa Ukrajinskim predsjednikom.

Grub transkript razgovora koji je objavio sam Trump, nakon što je objelodanjena žalba šaptača, otkrio je da je Tramp tražio od Zelenskog istragu o navodnoj korupciji protiv Džoa i Hantera Bajdena.

“Savršeni” razgovor dogodio se odmah nakon što je Tramp blokirao vojnu pomoć Ukrajini, a visoke američke diplomate koje su svjedočile pred Kogresom, potvrdile su da je Tramp jasno stavio do znanja Kijevu da je pomoć uslovljena istragom protiv Bajdena, što američki predsjednik negira.

U seriji javnih saslušanja u Kongresu američke top diplomate su svjedočile da je Bijela kuća imala svoju vanjsku politiku u sjenci, koju je vodio Trampov lični advokat, bivši gradonačelnik Njujorka (New York) Rudi Đulijani (Rudy Giuliani).

Đulijanijevi saradnici u tom poslu, Lev Parnas i Igor Fruman uhapšeni su u oktobru prilikom pokušaja napuštanja SAD. Parnasu je navodno na račun u septembru iz Rusije leglo milion dolara.

Tramp je u različitim izjavama čas priznavao, čas negirao da je tražio istragu Bajdena, dok se odbrana republikanaca svodila na sljedeće: ukrajinski predsjednik je rekao da nije osjećao da je pod pritiskom, Ukrajinci su bili nesvjesni zadržavanja pomoći i američka vojna pomoć Kijevu na kraju je ipak poslana.

Senat posljednja ali sigurna odbrana Trampa

Za izglasavanje impičmenta u Predstavničkom domu potrebna je prosta većina, koju demokrate imaju, budući su u novembru 2018. ubjedljivom većinom, zahvaljući progresivnim kandidatima koji uživaju podršku javnog mnjenja, preuzeli kontrolu nad tim domom Kongresa.

Kako je predsjednik SAD u potpunosti pokorio Republikansku stranku, pa su neki njegovi nekadašnji zakleti protivnici i kritičari, danas njegove najveće apologete, nema sumnje da će glasanje biti gotovo u poptpunosti po stranačkim linijama.

Njujork Times (The New York Times/NYT) je uoči glasanja objavio u ponedjeljak da će 193 demokrata i jedan nezavisni kongresmen glasati za opoziv, dok će protiv biti 165 republikanaca i dvoje demokrata. Prema anketi NYT jedan republikanac je neodlučan, kao i 11 demokrata, dok 27 demokrata i 31 republikanac do tog trenutka nijesu imali odluku.

Iz Predstavničkog doma cijeli proces se potom seli u Senat, koji pak kontrolišu republikanci, koji poručuju da će suđenje biti kratko i da im nijesu potrebni svjedoci koje najavljuju demokrate.

Da bi izbacili Trampa iz Bijele kuće, demokratama je potrebna podrška 20 republikanskih senatora, da bi imali neophodnu dvotrećinsku većinu da bi opoziv uspio, što je u ovom trenutku nezamislivo.

Lider demokratske manjine, Čak Šumer (Chuck Schumer) u ponedjeljak poslao je pismo lideru većine, Miču Mekonelu (Mitch McConnell) sa prijedlogom da suđenje u Senatu počne 9. janaura - poslao je i listu svjedoka koja uključuje Malvenija i bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost, Džona Boltona (John Bolton) te prijedlog tajminga suđenja, što je u utorak Mekonel glatko odbio. Par dana prije toga, gostujući na Foksu (Fox News), Mekonel je bez uvijanja rekao da će svaki potez u suđenju pred Senatom biti koordiniran sa Bijelom kućom.

„Nema šansi da predsjednik bude izbačen iz kancelarije“ poručio je Mekonel.

Jednako eksplicitan u porukama bio je senator Lindzi Grem (Lindsey Graham), koji je prešao put od Trampovog zakletog neprijatelja do, nakon smrti najboljeg prijatelja senatora Džona Mekjena (Johna McCaina), lojaliste američkog predsjednika.

Grem je na forumu u Dohi, koji je moderirala CNN-ova Becky Anderson (Becky Anderson), na njeno eksplicitno pitanje o procesu, rekao da će suđenje biti kratko, da im nijesu potrebni nikakvi svjedoci i da se neće pretvarati da je fer.

“Ja se neću pretvarti da ću biti fer sudija”.

Na Šumerovu poruku da treba osigurati da Senat sprovede pošteno suđenje koje će omogućiti da sve činjenice izađu na vidjelo, Grem, koji je predvodio proces impičmenta Bila Klintona (Bill Clinton) prije dvadeset godina, sada kaže:

“Ova stvar će doći u Senat i umrijeti u njemu, ja ću učiniti sve da umre brzo”.

Grem je zaključio i sljedeće:

“Lično mislim da će da će predsjednik Tramp izaći iz ovoga jači i dobra vijest je da svako u američkoj politici treba da dokaže američkoj javnosti da nijesmo potpuno ludi. Tako da bi duh kompromisa mogao doći u postimpičment periodu, rođen iz političke nužnosti, ako ne čega drugog”.

700 istoričara poziva da Tramp bude opozvan iz Bijele kuće

Grem nije jedini koji misli da bi Tramp iz ovog procesa mogao izaći još jači. Koliko se republikanci osjećaju superiorno, izuzimajući predsjednika koji je, kako navode tamošnji mediji iz izvora Bijele kuće, ozlojeđen jer ne može da vjeruje da ga opozivaju zbog Ukrajine, govori i činjenica da je predsjednikov lični advokat, Đulijani, upravo priznao “Njujorkeru” (The New Yorker) da je bivša ambasadorica Maria Yovanovich opozvana „da nam se makne sa puta i ne smeta u istrazi Bajdena“.

Đulijani je, inače, upravo ovih dana boravio u Ukrajini u pokušaju da dokaže kontrateoriju koju su plasirali nakon skandala koji je doveo do impičmenta - da su Ukrajinci, a ne Rusi bili ti koji su se miješali u prošle predsjedničke izbore 2016.

Dan uoči glasanja, u utorak, više od 700 američkih istoričara oglasilo se zajedničkim pozivom u otvorenom pismu, da Donald Tramp impičmentom bude uklonjen iz Bijele kuće. Kako su naveli “mi smo zaključili da je Donald J. Tramp prekršio predsjedničku zakletvu”.

“Sveukupno, predsjednikova djela, uključujući zanemarivanje zaštite integriteta izbora 2020. od ruskih dezinformnacija i obnovljnog miješanja, još jednom su dosegli okvire najdubljeg straha da bi predstavnici vlade mogli postati, da se poslužimo Hamiltonovim (jedan od očeva osnivača SAD) riječima, 'plaćenički instrument strane korupcije'. Naša je zajednička, dobro razmortena prosudba da, ako nedjela predsjednika Trampa nijesu stigla do nivoa za impičment, onda prkatično ništa nije.”

Među potpisnicima su i imena poput Rona Černova (Ron Chernow) istoričara Hamiltona (Alexander) i Vašingtona (George Washington) i Dejvida Blaita (David Blight). Pismo korespondira sa prošlomjesečnim kojeg je potpisalo više od 500 profesora prava koji su takođe pozvali na uklanjanje Trampa iz Bijele kuće.

Osim što su aktuelni izgledi da Tramp i pored svega navedenog bude opozvan nikakvi, veliko je pitanje i kakav će efekat ostaviti na izbore 2020. i šanse demokrata da ga u novembru iduće godine zamijene u Bijeloj kući. Ne mali je broj onih koji i na demokratskoj strani smatraju isto što i predsjednikov lojalista senator Lindzi Grem - da će Tramp izaći jači iz ove priče.

Istraživanje Fox News-a kojeg, takođe zbog lojalnosti Trampu, izuzimajući rijetke izuzetke poput Krisa Volsa (Chrisa Walaca), zovu državna televizija, pokazalo je da je u decembru 50 posto građana SAD bilo za impičement, samo jedan posto više u odnosu na oktobar kada su počela javna saslušanja o aferi Ukrajina-Bajden u Predstavničkom domu.

Istraživanje konkurentskog CNN koje je objavljeno dan kasnije, pokazalo je da je za impičment 40 posto građana, dok je protiv 47 procenata.

Naime, za prirorodno biračko tijelo Demokratske stranke, ono koje je 2016 odbacilo Hilari Klinton (Hilary Clinton), a sa njom i neoliberalizam i establišement stranke koji je previše blizak krupnom kapitalu, impičment Trampa u momentu kada znaju da ga ne mogu opozvati jer nemaju potrebne glasove u Senatu, kao i razlog zbog kojeg ga opzivaju, samo je gubljenje vremena.

Niko od njih, naime, ne spori da je Tramp trebalo da bude opozvan, ali kako vjeruju, zbog drugih problematičnijih stvari kao što je zatvranje migranata na granici sa Meksikom, razdavajnje roditelja od djece na granici i držanje djece u nehumanim uslovima u pritvornim centrima, pomoć Saudijskoj Arabiji za razaranje Jemena, prodavanje oružja njihovom lideru princu prijestolonasljedniku Mohamedu Bin Salmanu (MBS) bez obzira na odgovornost za ubistvo novinara Džamala Kašogija (Jamal Khashoggy), što je i CIA potvrdila i niza drugih zloupotreba i korupcija za koje se sumnjiči njegova administracija i zbog čega se vode istrage, a mnogo manje zbog rovarenja protiv političkog protivnika, iako niko ne dovodi u pitanje da je to nelegalno.

Efekti impičmenta na izbore 2020.

Naime to je mač sa dvije oštrice. Istraga nekoliko medija u slučaju Bajdenovog sina je utvrdila da njegovo angažovanje u upravnom odboru Burisme nije bilo nelegalno, ali jeste nemoralno i takozvana meka koorupcija, jer nema dileme da je problematičnog sina bivšeg američkog potpredsjednika, koji se godinama bori sa zavisnošću, mnogo više od ličnih sposobnosti u odbor Burisme, u kojoj je zarađivao 50 hiljada dolara mjesečno, preporučilo poznato prezime.

Jednako kako ga je preporučivalo i u odbor kineske kompanije u kojoj je zaradio par miliona i iz koje se na kraju povukao. Tramp je u žaru obračuna sa demokratama i medijima preporučio da i u Kini treba pokrenuti istragu protiv mlađeg Bajdena.

U Americi, u kojoj prvi put takozvana generacija milenijalaca (millennial generation - millennia’s), zna da će živjeti lošije nego njihovi roditelji, da dug za studiranje vjerovatno neće otplatiti do penzije, da žive od plate do plate, radeći vrlo često po dva posla da bi mogli platiti stanarinu i hranu, znaju da se ne smiju razboljeti jer su zdravstvene usluge postale luksuz za malobrojne, a ljekovi po šest ili sedam puta skuplji nego u ostalim državama Zapada, opoziv Trampa zbog „rusijagejta“ i Bajdena, kod mnogih slovi za Hilari Klinton 2.0 i može se osvetiti.

Naročito i zato što se demokrate, osim impičmentom Trampa umjesto suštinskim problemima građana, koji su i uzrokovali njegov dolazak na vlast, sada uz pomoć mainstream medija bave saplitanjem progresivnih predsjedničkih kandidata, prije svih Bernija Sandersa (Bernie) ali i Elizabet Voren (Elisabeth Warren), koje niti voli demokratski establišment, niti bogataška elita koji ih vide kao direktnu prijetnju.

Naime, pojedini analitičari i komentatori, koji su zapravo preko Youtuba i alternativnih medija odavno već postali gledaniji i uticajnijni od mainstream medija (i stajali iza svih progesivnih kandidata koji su bili ubjedljivi na izborima prošlog novembra), naročito kod mlađe generacije, među ostalim ukazuju kako je interesantno da će se suđenje Trampu u Sentu, održavati prema planu predsjedavajuće Predstavničkog doma Nensi Pelosi (Nancy) i Šumera, u januaru neposredno pred prve važne unutarstranačke izbore u Ajovi. Prema pravilima, suđenje traje po gotovo cijeli dan i senatori Sanders i Voren, zajedno sa ostalima, nemaju pravo da drže čak ni uključen telefon.

O dimenzijama spora unutar demokratskog bloka govori i činjenica da se CNN–ov rejting, primjera radi, ovih dana pokazao na najnižem nivou kod takozvane target publike (25 do 55 godina starosti) jer se danonoćno i gotovo isključivo bave impičmentom, koji je na listi interesovanja građana SAD pri dnu, daleko ispred ključnih tema za njih, kao što je zdravstveno osiguranje za sve, besplatno obrazovanje, 15 dolara minimalna cijena rada, novi zeleni ugovor, upravo teme zbog kojih je 77-godišnji senator Sandres ubjedljivo najpopopulrniji kod mladih.

Samo su dva predsjednika SAD, prije Trampa, bila opozvana. Endriju Džonson (Andrew Johnson) 1868. i Bil Klinton 1999.

Obojica su “preživjela” suđenje u Senatu. Ričard Nikson (Richard Nixon) je podnio ostavku 1974 da bi izbjegao impičment.