Piše: Biljana Jovićević
Gomilanje ruskih trupa i ruske vježbe u blizini granica Ukrajine izazvale su zabrinutost Kijeva koji se užurbano prirema za mogući pokušaj invazije iz Rusije. Istovremeno su Sjedinjene Države, kako je u utorak najavljeno iz Bijele kuće, počele razmatrati mogućnost slanja vojne pomoći Ukrajini. Dok tenzije rastu, analitičari i Zapad pokušavaju da odgonetnu šta su stvarne namjere Kremlja.
Malo je vjerovatno da će Ukrajina završiti kao bojno polje, ali to je zapravo pitanje koje Rusija i NATO trenutno razmatraju u Ukrajini, smatraju stručnjaci.
Ruski borbeni avioni i brodovi vježbaju odbijanje vazdušnih napada na pomorske baze i odgovaraju na napade iz vazduha tokom vojnih vježbi u Crnom moru, objavio je Interfax u srijedu. Istovremeno je i Ukrajina počela sa borbenim vježbama, uz to što, kako se vidjelo na snimcima CNN-a sa lica mjesta, užurbano zidaju zaštitne bedeme prema Crnom moru.
"Oko 10 avionskih posada i brodova pomorske baze Crnomorske flote Novorosijsk... učestvovalo je u ovoj borbenoj obuci", naveo je Interfax, citirajući rusku Crnomorsku flotu.
Borbeni avioni Suhoj bili su među flotom koja je vježbala, kako odgovoriti na neprijateljske vazdušne napade trenažnim letovima iznad voda Crnog mora u saradnji s Crnomorskom flotom, navodi se, a prenosi Reuters.
Ruska Crnomorska flota nalazi se na Krimu, koji je Moskva anektirala od Ukrajine u martu 2014., nakon čega su uslijedile i borbe na istoku Ukrajine, u Donjecku i Luganjsku, proruskih separatista u Ukrajini, potpomognutih iz Rusije. Zapad je zbog ovih akcija uveo sankcije Moskvi. Djelimični mir na istoku je postignut uz posredovanje EU, takozvanim sporazumom Minsk 2 u februaru 2015.
Vježbe obje strane događaju se u momentu visokih tenzija, a ukrajinski i američki zvaničnici izražavaju zabrinutost zbog mogućeg ruskog napada na svog južnog susjeda koji će idućeg mjeseca obilježiti 30 godina nezavisnosti od bivšeg Sovjetskog Saveza. Kremlj pak negira navode o pripremama za napad na Ukrajinu, odbacuje ih i naziva “zapadnom histerijom”.
Ukrajina, koja je optužila Rusiju za gomilanje vojnika u blizini njihove granice u srijedu je takođe pokrenula vježbe - operaciju za jačanje svoje granice, uključujući vojne vježbe za protivtenkovske i vazdušne jedinice.
Ukrajinska državna granična služba saopštila je da su u "specijalnoj operaciji" na granici s Bjelorusijom učestvovali pripadnici Nacionalne garde, policije, oružanih snaga i drugih rezervenih jedinica.
"Vazduhoplovstvo, a i dronovi takođe će se aktivno koristiti za patroliranje i nadzor", stoji u saopštenju ukrajinske službe.
Ukrajinci se plaše migranata - Rusi bi za invaziju mogli iskoristiti i Bjelorusiju
Ukrajina je rasporedila 8.500 dodatnih vojnika na svoju granicu s Bjelorusijom, rekavši da se boji da će biti uvučena u migrantsku krizu, zbog koje je Evropska unija optužila Minsk da u dovlači ljude s Bliskog istoka i tjera ih da uđu u susjednu Poljsku. Bjelorusija negira da je namjerno izazvala krizu.
Kijev se pak plaši da bi granicu s Bjelorusijom, ruskom saveznicom, Moskva mogla iskoristiti za vojni napad.
Šef ukrajinske vojne obavještajne službe rekao je za “Military Times” prošlog vikenda da Rusija ima više od 92.000 vojnika okupljenih oko ukrajinskih granica i da se priprema za napad do kraja januara ili početkom februara.
Moskva je ove navode odbacila kao zapaljive i uzvratila kontraoptužbom na ono što oni nazivaju “povećane aktivnosti NATO-a u regionu”.
Ukrajinski ministar odbrane Oleksi Reznikov posjetio je ove sedmice Vašington i iz njegove službe je saopšteno da su ukrajinski, britanski i američki obavještajci razmijenili informacije i "došli do istih zaključaka".
Reznikov je rekao da se tokom posjete susreo sa britanskim i američkim ministrima odbrane koji su već započeli konsultacije s drugim državama članicama Evropske unije i NATO-a.
"Reakcija će biti vrlo oštra - a, koliko znam, šef Kremlja je na to upozoren direktno tokom posjete visokog američkog zvaničnika Rusiji", rekao je Reznikov, a prenosi Reuters.
Ukrajina je u utorak saopštila da je u odbrani svog prava na nezavisnost održala niz vojnih vježbi širom zemlje. Ukrajina intenzivno radi na poboljšanju svoje ratne mornarice, kako je zabilježio CNN čiji je reporter posmatrao vjezbu u Azovskom moru.
Ukrajina, koja želi da se priključi NATO-u, čemu se Kremlj oštro protivi, je dobila ranije ove godine jednu veliku pošiljku američkog naoružanja i projektila Džavlin (Javelin), što je izazvalo kritike Rusije.
Ukrajinska mornarica dobila je u utorak i dva obnovljena patrolna čamca bivše američke obalske straže kao dio paketa pomoći Ukrajini od 2,5 milijardi dolara, dok je istog dana saopšteno da se razmišlja o novoj vojnoj pomoći Kijevu.
Reuters-ov Mark Traveljan (Trevelyan) je uradio procjene rizika od konflikta:
Šta dvije strane kažu o riziku od konflikta?
Rusija poriče da ikome prijeti i obrazlažu da mogu rasporediti svoje trupe na vlastitoj teritoriji kako žele. Optužili su Ukrajinu i NATO za podizanje napetosti i nagovijestili da bi se zapravo Kijev mogao pripremati za pokušaj da povrate kontrolu nad svoje dvije istočne regije koje su pod kontrolom proruskih separatista od 2014. Ruska špijunska agencija za vanjske poslove (SVR) ove je sedmice uporedila situaciju s nagomilavanjem trupa uoči avgustovskog rata 2008. u kojem su ruske snage bile nadamoćne nad onima iz susjedne Gruzije.
Ukrajina negira planiranje takve ofanzive i kaže da Rusija ima više od 92.000 vojnika okupljenih u blizini svojih granica za mogući napad.
Koliko je izvjesna ruska invazija?
Reuters je razgovarao s više od desetak izvora, uključujući zapadne obavještajne zvaničnike i Ruse koji su upoznati s razmišljanjem Kremlja, i gotovo svi su se saglasili da je vjerovatnije da invazija neće biti neizbježna. Vjerovatniji scenario, smatraju, je da predsjednik Vladimir Putin koristi vjerodostojnu prijetnju vojnom silom kako bi signalizirao da je Rusija ozbiljna u odbrani svojih "crvenih linija" prema Ukrajini. Posljednjih je sedmica više puta naglašavano da nijesu spremni prihvatiti isporuku NATO oružja Ukrajini ili bilo kakvu vojnu prisutnost, a kamoli mogućnost konačnog ukrajinskog članstva u Alijansu. Putin je, dodaju ti izvori, vješt u eskalaciji i deeskalaciji kriza - kao što je to učinio u proljeće, kada se više od 100.000 ruskih vojnika okupilo u blizini ukrajinske granice i nakon toga povuklo. Na taj način tjera protivnike Rusije da nagađaju o njegovim namjerama i podsjeća Zapad da je Rusija sila na koju treba računati.
Ako bi došlo do rata, kako bi mogao izgledati?
Ruske oružane snage imaju 900.000 aktivnog personala u poređenju sa 209.000 u Ukrajini, što je prednost veća od četiri prema jedan, prema Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS). Ali Samir Puri, viši saradnik za hibridno ratovanje na Institutu, rekao je da je prava prednost za Rusiju to što već ima svoje posrednike (proxies) koji se bore u separatističkom ratu na istoku Ukrajine, što im daje mogućnost da se povežu sa njima i prošire područje koje je već pod njihovom kontrolom. Kad bi krenula u veću invaziju, kaže ovaj stručnjak, Rusija bi mogla razmišljati o napadu sa sjevera (iz Rusije i njene saveznice Bjelorusije), s istoka ili s juga (preko Krima, koji je Rusija okupirala od Ukrajine 2014.), uz pomorski napad na gradove Odesu i Mariupolj.
Koliko je Ukrajina spremna da se brani ?
Ukrajina je vojno značajno jača nego 2014. godine kada je bez prave borbe izgubila Krim od Rusije. Ima napredne protivtenkovske projektile koje im je isporučio Vašington, a mogli bi se oslanjati i na podršku američke obavještajne službe. No, i dalje bi se suočili sa nadmoćnijim protivnikom - ruska prednost u borbenim tenkovima, na primjer, veća je od tri prema jedan.
"Za Ukrajinu bi pitanje bilo ... oduprijeti se koliko god mogu, moliti za pomoć Zapada i na kraju uzvratiti", rekao je Matje Bulže (Mathieu Boulegue) istraživač u londonskom think-tanku Chatham House. "Ako Rusija izvrši invaziju u cijelosti, pitanje za Kijev će biti organizovanje protivpobunjeničkog rata kako bi ruska invazija imala što veću cijenu po Moskvu."
Šta bi još moglo odvratiti Moskvu?
Sankcijama koje je Zapad uveo Rusiji nakon zauzimanja Krima mogle bi se dodati bolne nove mjere, poput onemogućavanja protoka ruskog gasa kroz novosagrađeni gasovod Sjeverni tok 2 za Njemačku. Putin bi rizikovao potpuni prekid odnosa sa Zapadom ako bi izvršio invaziju. Nejasno je kako bi NATO mogao priteći u pomoć odbrani Ukrajine, jer to je nešto što bi bilo rizično za sve strane. Ukrajina nije članica NATO-a, ali ako ništa ne učine, Alijansa bi izgledala irelevantno.
"Ovo je igra koja se igra na oštrici noža. Obje strane, NATO u Briselu, a i u Moskvi kalkulisaće kuda bi ih koraci eskalacije mogli odvesti. Ako bi se NATO rasporedio za borbu... Rusi bi to vidjeli kao nevjerovatnu eskalaciju“, rekao je Puri.
"Hoće li (Ukrajina) završiti kao bojno polje, mislim da je malo vjerovatno - ali to je zapravo pitanje koje Rusija i NATO trenutno razmatraju u Ukrajini," zaključio je ovaj stručnjak Instituta za strateške studije.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR