Bijela kuća opalila šamar EU - pregovaraće samo sa Putinom? Na agendi i Balkan

Đosep Borel, potpredsjednik Evropske komisije i njen šef za vanjsku i sigurnosnu politiku upozorio je ovih dana Rusiju i SAD da ne mogu dijeliti Evropu na svoje interesne sfere.

“Ovo nije vrijeme Jalte, dvije velike sile ne mogu dogovorom dijeliti Evropu na svoje sfere uticaja”, rekao je. 

Potom je direktno poslao poruku Moskvi, a posredno i Vašingtonu: “Ako je Rusija stvarno voljna razgovarati o sigurnosti u Evropi, onda Evropljani moraju biti dio toga. Svidjelo se to vama ili ne, moraćete razgovarati s nama, budite sigurni u to.”

Zaključio je kako EU ne može sjediti skrštenih ruku te biti “neutralan posmatrač” dok drugi pokušavaju odlučivati o njenoj sudbini.

Tako žestoka reakcija Brisela dolazi nakon najava da će sljedeće sedmice Moskva i Vašingron pregovarati o ruskim prijedlozima za stabilizaciju situacije na njenim granicama.

Ruski predsjednik Vladimir Putin drži da je potrebno preoblikovati i prilagoditi odbrambenu i sigurnosnu arhitekturu Evrope novim okolnostima. Pri tome traži čvrste garancije da se bivše sovjetske republike neće pridružiti NATO-u. A ako ne dobije garancije, zaprijetio je vojnom intervencijom protiv Ukrajine ili bilo koje druge države iz svoje sfere uticaja koje bi otkazale poslušnost.

Evropska komisija s pravom osjeća daje američki predsjednik izdao i ponizio kad nije zatražio da i Evropska unija prisustvuje tom sastanku. Visoki diplomatski izvori iz Brisela takvu neuvijenu konfrontaciju EU s dvije velesile objasnili su činjenicom da je predsjednik Bajden nastavio tamo gdje je bivši predsjednik Donald Tramp započeo: omalovažavanjem i ignorisanjem najvažnijeg vojnog i političkog saveznika.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba saglasio se s Boreljom uz napomenu da se i Kijev mora uključiti u razgovore o Ukrajini. Objasnio je da Kijev ne pristaje na diktat Moskve.

Vječno bolesna Evropa
 
Ruski predsjednik Vladimir Putin još je 2015. godine, hvalio dogovor u Jalti jer je, po njemu, tada„ pomogao čovječanstvu da prođe kroz turbulentne, a ponekad i dramatične događaje u posljednjih sedam decenija. To je spasilo svijet od velikih potresa” zaključio je Putin te dodao da bi Evropu doza dobre stare škole, provjerene geopolitičke medicine, ponovno učinila stabilnom. Taj recept za liječenje vječno bolesne Evrope očito je ponovno na stolu.

Premda se u politici nikad ne smije reći nikad, kako danas stvari stoje, podjela o kojoj sanjaju Moskva i Vašington, mogla bi imati dramatične posljedice po evropski pa i svjetski mir. Ponajprije na to ne bi pristale države na koje je oko bacila Moskva, primjerice, najžešće bi se tome odupirala Ukrajina. I EU bi se tome žestoko protivila. Prije svega najmoćnije države Europe Njemačka i Francuska, koje se već duže vrijeme pripremaju za takav scenario.

Sada se tek pokazuje koliko je bio dalekovid francuski predsjednik Emanuel Makron kad je još na početku mandata Donalda Trampa, prepoznavši kako će se odnositi spram EU, počeo javno insistirati na stvaranju vojnog obrambenog saveza Evropske unije te zajedničkih vojnih jedinica za brze intervencije. I bivša njemačka kancelarka Angela Merkel posljednjih je godina otvoreno upozorava da Evropa više ne može računati na SAD kao lojalnog partnera. Takođe, da ne smije biti ovisna o hirovima i nedosljednostima američke vanjske i ekonomske politike. 

‘Na pregovaračkom stolu naći će se, dakako, i Balkan’

Po svemu sudeći takva politika dijelom je uslovljena i strahom Vašingtona od mogućih vojnih konfrontacija s Kinom. Zbog toga su američki stratezi odlučili dogovoriti se s Moskvom da zatvore dosje Evropa kako bi se usredsrijedili, ako treba i vojnom silom, na obuzdavanje ambicija Kine. Najnovija ruska vojna intervencija u Kazahstanu pokazuje kako Moskva tu i druge zemlje iz svoje sfere doživljava isključivo kao svoje igralište po kojem može raditi što hoće. Uz Kazahstan, u rusku sferu, po Moskvi, spadaju još Bjelorusija, Jermenija, Ukrajina, Gruzija i Moldavija.

Na pregovaračkom stolu naći će se, dakako, i Balkan. Moskva i Vašington će tokom pregovora morati raditi međusobne ustupke, a od toga neće biti izuzet ni Balkan pa ni neke od susjednih zemalja jer je Kremlj posebno zainteresovan za Srbiju i Republiku Srpsku.