SAD: Nema napretka sve dok Rusija ima uperen pištolj u glavu Ukrajine

SAD i Rusija počinju u Ženevi pregovore o rastućim napetostima oko Ukrajine, pri čemu Moskva traži novi sveobuhvatni sigurnosni aranžman sa Zapadom, ali se suočava sa snažnim pritiskom da povuče snage.

Pregovori na visokom nivou otvaraju sedmicu diplomatije u kojem će se Rusija sastati s NATO-om i Organizacijom za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), a SAD pokušava uvjeriti evropske saveznike da neće biti gurnuti u stranu.

Rusija je od kraja prošle godine nagomilala desetine hiljada vojnika na ukrajinskoj granici i zahtijeva garancije da se NATO neće širiti na istok ili postaviti nove baze u bivšem Sovjetskom Savezu, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

SAD, koji će predstavljati zamjenica državnog sekretara Vendi Serman, pristao je na pregovore iako je jasno dao do znanja da mnogi prijedlozi Moskve nisu dobar početak pregovora.

Prvobitno je za ponedjeljak planiran početak pregovora, no Serman će se susresti na radnoj večeri sa zamjenikom ruskog ministra vanjskih poslova Sergejem Rjabkovim u nedjelju, rekao je portparol Stejt Departmenta.

Državni sekretar Entoni Blinken, odbacujući zahtjeve Moskve kao manipulaciju, insistirao je da razgovori neće donijeti nikakav napredak sve dok Rusija ima uperen “pištolj u glavu Ukrajine”.

„Spremni smo snažno odgovoriti na daljnju rusku agresiju. Diplomatsko rješenje još je uvijek moguće i poželjno ako ga Rusija izabere”, rekao je Blinken u petak.

Ruski predsjednik Vladimir Putin susreo se sa svojim američkim kolegom Joeom Bidenom u Ženevi u junu i dogovorio redovne razgovore o “stabilnosti” između Serman i Rjabkova, koji će ponovno predvoditi rusku delegaciju.

U dva telefonska poziva Putinu, Bajden je upozorio na teške posljedice ako Rusija napadne Ukrajinu.

Mjere koje se razmatraju uključuju sankcije Putinovu najužem krugu, otkazivanje kontroverznog ruskog gasovoda Sjeverni tok 2 prema Njemačkoj ili, u najdrastičnijem scenariju, prekid ruskih veza sa svjetskim bankarskim sistemom.

Američki funkcioner, pod uslovom da ostane anoniman, upozorio je da će Vašinington takođe poslati više vojnika u istočne članice NATO-a, poput Poljske i Baltika, ako Rusija izvrši invaziju.

Rusija inzistira da je prevarena nakon hladnog rata jer je mislila da se NATO neće širiti.

Umjesto toga, savez predvođen SAD-om prihvatio je većinu zemalja bivšeg Varšavskog pakta i tri baltičke zemlje koje su bile pod sovjetskom vlašću.

Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov upozorio je nakon razgovora s Bajdenom da će Sjedinjene Države napraviti “kolosalnu pogrešku” ako uvedu sankcije.

Šef NATO-a Jens Stoltenberg, na sastanku s ministrima vanjskih poslova saveza u petak, rekao je da i dalje postoje stvarni rizici od ruske invazije.

No Džon Herbst, bivši američki konzul u Ukrajini, opisao je povećanje broja ruskih snaga kao “golemi blef” kojim bi Putin želio ishoditi sporazum putem pregovora.

“Pokušavaju vidjeti hoće li Bajddenova administracija ili Evropa trepnuti”, rekao je Herbst.

“Sve dok Bajdenova administracija ostane barem toliko snažna koliko je sada”, rekao je, “vjerojatno je to dovoljno da se odvrati Putina od velikog udara na Ukrajinu, ali ne isključujem nešto manje.”