Prva članica EU koja je zabranila ruski plin: Ako možemo mi, može i ostatak Evrope!

Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda na Tviteru je objavio da od ovoga mjeseca ta zemlja više neće uvoziti ruski plin, prenosi Kyiv Independent.

"Prije mnogo godina, moja je zemlja donijela odluke koje nam danas omogućuju da bezbolno prekinemo energetske veze s agresorom", napisao je Nauseda, dodajući da bi druge evropske zemlje trebale slijediti njihov primjer.

"Ako mi to možemo učiniti, onda može i ostatak Evrope", naveo je Nauseda.

"Tražeći punu energetsku nezavisnost od ruskog plina, kao odgovor na rusku energetsku ucjenu u Evropi i rat u Ukrajini, Litvanija je potpuno prekinula s nabavkom ruskog plina - plinski transportni sistem zemlje od početka ovog mjeseca radi bez uvoza ruskog plina", objavljeno je na internetskim stranicama tamošnjeg Ministarstva energetike.

Sve potrebe za plinom zadovoljavaju preko LNG terminala

To, kako se navodi, potvrđuju i podaci litvanskog operatera plinskog transportnog sistema Amber Grid, koji pokazuju da je 2. aprila uvoz ruskog plina za potrebe Litvanije preko bjeloruske konekcije bio jednak nuli. Sve potrebe za plinom Ltvanija zadovoljava putem terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Klaipedi, navodi se.

Ministar energetike Dainius Kreivis kaže da je ovo prekretnica u istoriji energetske nezavisnosti Litvanije. "Mi smo prva zemlja EU među zemljama koje opskrbljuje Gazprom koja je stekla nezavisnost o isporuci ruskog plina, a to je rezultat višegodišnje koherentne energetske politike i pravovremenih infrastrukturnih odluka", rekao je ministar.

U takvim okolnostima, ruski zahtjev za plaćanjem plina u rubljama takođe je bespredmetan jer Litvanije više ne naručuje ruski plin i više ga ne planira plaćati. Kao odgovor, ruska kompanije za opskrbu plinom Gazprom obavijestila je Amber Grid da više ne želi slati plin iz Rusije preko bjeloruske veze.

Još ranije je SAD zabranio uvoz nafte i plina iz Rusije, dok je premijer Velike Britanije Boris Džonson rekao da, iako je zabrana ruskih fosilnih goriva "vrlo izgledna", to se treba odvijati postupno, a ne naglo i odmah, što je stajalište i nekih članica Evropske unije.

U Evropskoj uniji postoji neslaganje među članicama u vezi tog poteza. Od najuticajnijih članica, zabrani uvoza ruskog plina posebno se protivi Njemačka, čije potrebe za tim energentom uveliko ovise o ruskim isporukama te Berlin strahuje od velike krize u zemlji i Evropi uopšee u slučaju zabrane uvoza tog energenta iz Rusije.

No, čelnici Evropske unije su na nedavnom samitu u Briselu raspravljali upravo o energetici. Na stolu su bili brojni prijedlozi i ideje, a cilj je izvršiti što jači udar na Rusiju kako ne bi zaradu od plina i nafte koristila za ratnu mašineriju u Ukrajini. No, pri tome takođe i osigurati da šteta po EU bude što manja.

Istovremeno, od velikih svjetskih zemalja s uvozom ruskog plina, bez obzira na invaziju na Ukrajinu, problema nemaju Kina i Indija, koje nastavljaju s uvozom tog energenta iz Rusije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da je potpisao uredbu prema kojoj kupci iz "neprijateljskih" zemalja ruski plin od početka aprila moraju plaćati u rubljima, preko posredničke banke u Rusiji.

Evropske kompanije ne bi trebale udovoljiti ruskom zahtjevu da plin plaćaju u rubljima jer je to u suprotnosti s potpisanim ugovorima, rekao je, pak, u petak portparol Evropske komisije.

Komisija ističe "da se potpisani ugovori moraju poštovati i da u 97 posto ugovora o nabavi plina stoji da se plaća u dolarima i eurima te da te kompanije ne bi trebale pristati na ruske zahtjeve".

Agencije Reuters u svojoj je analizi ocijenila da bi i Evropa i Rusija bile na teškom gubitku ako Rusija ispuni prijetnju prekida isporuke plina zemljama koje smatra "neprijateljskim", osim ako ne plate u rubljima.