Procurili novi detalji o potopljenom ruskom ponosu: Ovo je uznemirujuća istina koju Kremlj skriva

S potopljene ruske raketne krstarice Moskva, komandnog broda ruske Crnomorske flote, vjerovatno je spašeno samo nekoliko desetina ljudi prije nego što su ju ranije ove sedmice potopile ukrajinske rakete, pokazuju najnoviji izvještaji, piše Telegraph. Na brodu je bila posada od 510 ljudi.

Ruskoj vojsci bio je potreban gotovo cijeli dan da priznaju sramotan gubitak svog najvećeg ponosa.

Rusi i dalje tvrde da je raketna krstarica Moskva potonula u olujnim vodama nakon požara i eksplozija uzrokovanih municijom koja je bila uskladištena na brodu. Rusko ministarstvo odbrane objavilo je da je Moskva potonula za vrijeme pokušaja tegljenja u luku po olujnom vremenu.

No Sjedinjene Američke Države potvrdile su da je brod pogođen dvjema ukrajinskim raketama Neptun te da je upravo to izazvalo požar i potonuće krstarice.

Ruske vlasti takođe su tvrdile da je svih 510 članova posade Moskve evakuisano te da su prevezeni na sigurno u Sevastopolj na Krimu, koji je Rusija anektirala.

U tekstu koji je objavila ruska državna novinska agencija Tass prvobitno se tvrdilo da je "cijela posada" evakuisana. No kasnije je iz teksta uklonjena riječ "cijela". No skoro dva dana nakon potonuća broda, i dalje nema ni traga nekom od navodno preživjelih članova posade.

U slučaju da je većina posade zbilja poginula, ovaj incident mogao biti najveći pojedinačni ruski vojni gubitak još od Drugog svjetskog rata, te bez sumnje najveći gubitak u ratu u Ukrajini.

Ruska državna televizija dosad nije objavila nijedan snimak ili fotografiju članova posade koji su se navodno sigurno vratili doma, što je vrlo neobično.

No nekoliko desetina ljudi okupilo se u petak na bdjenju na trgu u Sevastopolju. Na pogrebnom vijencu koji je položen ispod spomenika Ruskoj mornarici pisalo je "Za Moskvu i njenu posadu". No ne zna se što im se dogodilo.

Nekoliko desetina ljudi navodno je ipak spašeno s broda prije nego što je potopljen. Litvanski ministar obrane Arvudas Anušauskas rekao je da su najmanje 54 osobe evakuisane na tursko plovilo nakon što je u četvrtak u ranim jutarnjim satima s Moskve poslat poziv u pomoć.
 
Visoki američki odbrambeni zvaničnik u petak je novinarima rekao kako Vašington vjeruje da je na brodu bilo više žrtava, ali nije htio iznositi dodatne detalje. Ukrajinski zvaničnici pak tvrde kako niko s broda nije spašen te da je među poginulima i kapetan Anton Kuprin.

- Vidjeli smo da su im drugi brodovi pokušali pomoći, ali čak su i prirodne sile bile na strani Ukrajine jer zbog oluje nisu mogli evakuisati i spasiti posadu, rekla je portparolka vojske u južnoj Ukrajini.

Savjetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova Anton Geraščenko rekao je kako je "eksplozija na Moskvi bila toliko snažna da je brod potonuo u samo nekoliko minuta. "Ruske vlasti skrivaju istinu od porodice i prijatelja članova posade. Svi s Moskve su poginuli", rekao je.

Gubitak Moskve posebno je neugodan za ruskog predsjednika Vladimira Putina koji se izuzetno ponosi ruskom mornaricom. "Putin voli svoju mornaricu. Kada je došao na vlast, prvo u što je ulagao bila je upravo mornarica", rekao je bivši šef Britanske kraljevske mornarice. I službenik Pentagona kaže kako je uništenje Moskve "veliki udarac" za Kremlj. - A tu je i aspekt ponosa, dodao je.

Krstarica Moskva, inače, ima simbolično značenje za Ukrajinu jer je učestvovala u prvim danima invazije u napadu na Zmijski otok u Crnome moru, blizu rumunske granice, na kojem je zarobljeno 19 pripadnika ukrajinske ratne mornarice koji su poslije razmijenjeni za ruske zarobljenike.
 
Prema navodnom audio snimku zabilježenom krajem februara, dok su se Rusi približavali ukrajinskom garnizonu na Zmijskom ostrvu, ruski vojnik je pozvao na predaju, no dobio je neočekivan odgovor.

'Ovo je ruski vojni ratni brod. Predlažem da odložite oružje i predate se kako biste izbjegli krvoproliće i bespotrebne žrtve. Inače ćete biti bombardovani', čula se poruka s ruske strane, na što je ukrajinski vojnik odgovorio: 'Ruski ratni brodu, je** se.'

Zakazala protivvazdušna odbrana krstarice?

Raketna krstarica Moskva, klase Slava, bila je treće najveće plovilo u aktivnoj ruskoj floti i jedno od njenih najteže branjenih sredstava, rekao je za BBC pomorski stručnjak Džonatan Betam s Međunarodnog instituta za strateške studije.

Krstarica je bila opremljena troslojnim sistemom protivvazdušne odbrane koji mu je, ako je ispravno funkcionisao, trebalo da da tri prilike za obranu od napada projektila Neptun.

Uz raketnu odbranu srednjeg i kratkog dometa, odbrana je uključivala i šest sistema radarski kontrolisanih protivvazdušnih topova velike brzine (CIWS) kao posljednje sredstvo protivraketne odbrane.

"Sistem može ispaliti 5000 metaka u minuti, stvarajući zapravo zid od topovskih zrna oko krstarice, njegove posljednje linije odbrane", rekao je Bentam za BBC. Ako se dokaže da je udar došao iz projektila, to "postavlja pitanja o sposobnostima modernizacije ruske površinske flote", dodao je.

Ukrajinski izvori tvrde da su protivvazdušnu odbranu krstarice "zaposlili" lažnim napadima bespilotnih letjelica Bajraktar, kako bi što kasnije reagovala na udar protivbrodskim raketama.

Sistem krstarećih raketa Neptun dizajnirali su ukrajinski vojni inženjeri kao odgovor na rastuću pomorsku prijetnju koju je Rusija predstavljala u Crnom moru, nakon njene aneksije Krima 2014. 

Ukrajinska mornarica je tek u martu prošle godine primila prvu isporuku projektila Neptun dometa 300 km (186 milja).

Raketna krstarica Moskva je drugi veliki ratni brod za koji se zna da je nastradao od početka rata. U martu Ukrajina je saopštila da je uništila veliki desantni brod Orsk, u Azovskom moru.