Firme iz čitavog svijeta od juče se mogu takmičiti za "posao vijeka".
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da izgradi zid prema Meksiku i to u najbržem mogućem roku. Potencijalni izvođači radova se već otimaju o posao.
"Niko ne gradi zidove bolje od mene", rekao je Donald Tramp tokom predizborne kampanje u svom poznatom stilu.
Kao predsjednik je očito naumio da održi predizborno obećanje, koje se nekako iskristalisalo kao jedan od najvažnijih elemenata njegove politike.
Zainteresovani izvođači sada mogu preko internet stranice Ministarstva državne bezbjednosti, u čijoj nadležnosti je čuvanje granica, uložiti svoja idejna rješenja za ovaj političko-građevinski projekat. Već sljedećeg mjeseca bi trebalo da bude izabran izvođač. Jer vremena nema puno: Tramp je obećao da će zid stajati već za dvije godine. Jedno je već sad (gotovo) sigurno: biće to zid, a ne ograda kako se dosad spekulisalo. Jedino visina još nije definisana: Trampova vizija se dosad kretala od 10 do 30 metara. Ponuđača ne manjka.
Kako javlja CNN, dosad je oko 300 preduzeća pokazalo zanimanje za ovaj unosni posao. Jedino se međunarodni koncerni drže podalje od ovog projekta. I to iz straha da bi im učestvovanje u ovom spornom simbolu Trampove izolacionističke politike moglo naškoditi na nekim drugim tržištima.
Od njemačkih firmi, građevinski gigant "Hoechst" se brzo povukao nakon neopreznih izjava svog vođstva o tome kako se "razmišlja o učestvovanju na konkursu". I drugi njemački građevinski gigant, "Heidelberg Cement", u međuvremenu ne želi da ima ništa s novom graničnom firmom. Naime, odmah nakon Trampove pobjede, šef "Hedelberg Cementa" Bernd Šajfele je signalizirao kako njegova firma s pogonima "na licu mjesta" u Teksasu i Arizoni može odmah uskočiti u projekat. Kasnije su ove tvrdnje demantovane.
"Odluka leži na američkom menadžmentu firme", poručeno je iz "Heidelberga". Demantovanje zvuči ipak malo drugačije.
Slična indirektna reakcija stigla je iz uprave najvećeg svjetskog proizvođača građevnog materijala "Lafarge-Holcima". Na direktno pitanja o interesu za gradnju Trampovog zida, firma iz Švajcarske je odgovorila kako želi "učestvovati u svim odlučujućim infrastrukturnim projektima u SAD". Ništa konkretno o zidu. Samo napomena da je Ministarstvo državne bezbjednosti na listi "stalnih mušterija" "Lafarge-Holcima".
Zanimljivo je da je jedina globalna firma koja je otvoreno pokazala zanimanje upravo meksički cementni div "Cemex".
"Kad nas neko pita za cijenu, mi mu rado pošaljemo ponudu", rekao je neodređeno direktor "Cemaxa" Rogelio Zambrano dnevniku "Reforma".
Ali zid ne treba samo cement. Stražarski tornjevi, bodljikava žica, infracrvene kamere, dronovi - lista opreme je duga. I skupa. Tramp govori o 10 milijardi, stručnjaci iz ekonomskog instituta "Bernstein" o najmanje 15 do 25 milijardi. I to u slučaju da zid bude visok "samo" 12 metara.
Stručnjaci zbog visokih temperatura preporučuju ugradnju betonskih modula poput onih koji odvajaju dijelove palestinskih područja od Izraela.
Ali zid ne treba graditi u punoj dužini. Još je Bil Klinton na dijelovima granice na zapadnoj obali podigao ogradu. S gradnjom je nastavio njegov nasljednik Džordž V. Buš. Ukupno je dosad izgrađeno 1.100 kilometara, koji su progutali oko sedam milijardi dolara. Ali trasa koju namjerava graditi Tramp je mnogo zahtjevnija jer dobrim dijelom prolazi kroz teško prohodne terene.
Kada jednog dana zid bude završen, uzduž njega će patrolirati 26.000(!) pograničnih policajaca, 5.000 više nego danas. A sve to košta.
Da se pita Tramp, ove nevjerovatne svote bi trebalo da plate Meksikanci, što je naravno odbijeno. To je on očekivao pa je najavio da će udariti poseban porez na doznake koje Meksikanci iz SAD uplaćuju rodbini u Meksiku. Ali na kraju se ipak čini da će mamutski zid platiti američki poreski obveznici.
Izvor:(Deutsche Welle)
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR