Teroristička organizacija ne može biti oslobodilačka organizacija, da citiram jednu mladu koleginicu, koja je završila međunarodne odnose. Svirepost Hamasovog napada na izraelske građane – ne vojsku nego građane, što je u dobroj mjeri zabilježeno i može se vidjeti po medijima i društvenim mrežama, Palestince će bez dileme dovesti u još teži položaj nego što jesu.
Prije samo mjesec dana, bivši šef Mosada, Tamir Pardo, izjavio je da Izrael primjenjuje jednu formu aparthejda nad Palestincima, pridruživši se tako velikom broju prominetnih jevrejskih javnih figura, u Izraelu i SAD-u, te različitim međunarodnim organizacijama i institucijama za ljudska prava, koje su već nekolike godine oštro i sa istom kvalifikacijom kritikovale izraelsku državu zbog tretmana Palestinaca.
Teroristička organizacija Hamas, koja već dugo kontroliše gusto naseljeni Pojas Gaze, za koji se procjenjuje da je dom oko milion i po Palestinaca, koordiniranim i kako ponavljaju, pomalo šokirani vojni stručnajci - "sofisticirano izvedenim" napadom na Izrael u subotu ujutro, a koji još traje u svoj svojoj brutalnosti, za manje od 24 sata poništila je, u široj međunarodnoj javnosti godinama teško dokazivan, iako očigledan - nehuman tretman Palestinca od strane izraelskih vlasti.
Gledajući stravične slike iz Izraela teško je reći šta je to sofictirano u butalnom i svirepom napadu na rave koncert iza kojeg je, prema fotografiji koja je objavljena u nedjelju veče, ostalo preko 260 tijela u vrećama, dominantno mladih ljudi, a još uvijek se ne zna koliko ih je tačno oteto, kao ni u ubijanju i otimanju žena, djece i staraca po ulicama južnih izarelskih mjesta u blizinici granice sa Gazom. Među ubijenim mladim ljudima ima i stranih državljana - prema internom memu Pentagona koji je CNN imao na uvid najmanje troje američkih građana, ali i Meksika, Njemačke, Brazila...
U momentu pisanja ovog teksta, broj poginulih, ukupno je premašio 1.100. Izraelski izvori navode da je broj poginulih prešao najmanje 700, uključujući 44 vojnika. Oni još zvanično ne saopštavaju broj otetih izraelskih građana, već samo koriste termin desetine, dok različite palestinske terorističke grupe navode - od 30 otetih do preko 100 Izraelaca, za koje se pretpostvlja da se drže na različitim mjestima u Gazi, čime otežavaju izraelskim odbrambenim snagama (IDF- u) da uzvraćaju na napade i odrede strategiju daljeg djelovanja, iako je premijer Benjamin Netanjahu najavio da Izrael kreće u "dug i težak rat" protiv Hamsa. Pretpostavlja se da se na teritoriji Izraela još uvijek mogu nalaziti neki od napadača. U Gazi je do sada prijavljeno najmenje 413 žrtava.
Netanjahu je običnim grđanima Gaze poručio da što prije odlaze, jer će odgovor Hamasu biti žestok, problem je samo što, kažu izvještači sa terena, nemaju gdje.
Izrael i Hamas u nedjelju su, kao i tokom noći na ponedjeljak, nastavili razmjenu raketne paljbe. Izrael je gađao Gazu, dok je Hamas, koji za stručanjake začuđujuće rapsolaže se ogromnim brojem raketa, ponovo gađao južne izraelske gradove ali i aerodrom Ben Gurion u Tel Avivu.
U nedjelju kasno popodne održana je i hitna sjednica Savjeta bezbjednosti UN, nakon koje je rečeno da su brojne članice SB UN-a osudile Hamas, ali da Sjedinjene Države žale zbog nedostatka jednoglasnosti. SAD i Izrael, čiji je ambasador pokazao fotografiju na kojoj se naoružani napadač iživljava nad staricom, pozvali su na oštru osudu palestinskih eksremista, ali svi se nijesu pridružili.
“Postoji veliki broj zemalja koje su osudile napade Hamasa. Očigledno nijesu svi”, rekao je visoki američki diplomata Robert Vud (Wood) novinarima nakon sjednice iza zatvorenih vrata. „Vjerovatno biste mogli da shvatite jednog od njih, a da ja ništa ne kažem“, rekao je Vud, jasno aluzirajući na Rusiju.
Dok su dvije strane nastavile međusobnu razmjenju vatre – tačnije raketa, nekoliko je prioritetnih pitanja za Izrael u ovom trenutku: kako se ovako brižljivo planirani masivni napad i upad dogodio, ko logistički stoji iza Hamas-a, na koji način uzvratiti a ne ugroziti taoce, a potom će uslijediti i sva druga a nimalo laka pitanja, niti za Izarelce, niti za Palestince.
Dok je za izraelsku vojsku - IDF, u ovom momentu ključno pitanje, kako vojno odgovoriti na napad, koji je po broju žrtava najsmrtonosniji, i prevazišao onaj u arpsko -izraelskom ratu na Jom Kipur 1973. godine, a ne ugroziti živote otetih građana Izraela, i vratiti ih svojim porodicama - kako su obećali, za političke analitičare i vojne stručnjake ključno je pitanje, kako se ovako nešto moglo dogoditi Izraelu koji ima jedan od najboljih odbrambenih sistema na svijetu i - vjerovalo se najefikasniju tajnu službu Mosad- šta je i gdje zakazalo i kako je promaklo njihovim ali i američkim obavještajnim službama?
Pitanje kako se dogodio izraelski 9/11 (11. septembar), kako mnogi njihovi zvaničnici navode, svakako i te kako interesuje i šokirane građane Izraela, koji će sigurno tražiti odgovornost za ovakav kolasalni propust, ali sada im je priritet zaustavljanje terora, vraćanje otetih i komemoracija žrtava.
Odgovor Izraela osim vazdušni, kao se procjenjuje moraće biti i kopneni- nije pitanje da li, već kada, iako ga talačka kriza veoma otežava.
Analitičari i stručnjaci za bezbjednost, kao i izraelski zvaničnici, uglavnom upiru prstom u Iran, tvrdeći da je ova zemlja, čiji je predsjednik Ebrahim Raisi, u međuvremenu pohvalio akciju, pomogao Hamasu da planira svoje iznenadne napade na Izrael tokom vikenda. To su za the Wall Street Journal takođe izjavili i visoki članovi Hamasa i Hezbolaha (stacioniranog u Libanu).
Sa druge strane, američki državni sekretar Entoni Blinken (Antony), oprezniji je. Kako je rekao, Vašington za sada nije vidio nikakve dokaze da Iran stoji iza napada, dok je Iran je negirao bilo kakvu umiješanost, iako je Teheran branio Hamasov napad kao "potpuno legitimnu odbranu".
No podrška SAD-a Izraelu apsolutno je neupitana, naročito u ovakvim teškim okolnostima.
Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) rekao je izraelskom premijeru Netanjahuu u nedjelju, da je "dodatna pomoć izraelskim odbrambenim snagama na putu ka Izraelu i da će još uslijediti u narednim danima". Nakon razgovora dvojice lidera, Bijela kuća je objavila saopštenje u kojem se kaže: “Predsjednik ... je obećao svoju punu podršku vladi i narodu Izraela u suočavanju sa neviđenim i užasnim napadom terorista Hamasa.”
Ministar odbrane Sjedinjenih Država Lojd Ostin (Lloyd Austin), naredio je nosaču aviona "USS Gerald R Ford" da predvodi "udarnu grupu" dok plovi prema istočnom Mediteranu kako bi bila bliže Izraelu nakon Hamasovih "gnusnih" napada. "Osim toga, vlada Sjedinjenih Država će brzo snabdjeti Izraelske odbrambene snage (IDF) dodatnom opremom i resursima, uključujući municijom", dodao je.
Kada je riječ o upiranju prstom u Iran, osim tradicionalong neprijateljstva između dvije države, ukazuje se i da se Teheran ježi od sve izvjesnijeg, kako se karakterisao „istorijskog sporazuma između Izraela i Saudijske Arabije“, koji bi, navodi se, promijenio sigurnosnu strukturu Bliskog istoka, koji su istina kritikovali i mnogi u SAD-u, mada ne i Bijela kuća.
Nema sumnje da Iran želi da onemogući sklapanje sporazuma, a teško da ih je istinski briga za sudbinu Palestinaca, kada se na onako brutalan način obračunavaju sa svojim sopstvenim građanima.
Tu i tamo od pojedinih stručanjaka se može čuti da bi preko Irana, čije dronove Moskva koristi u invaziji na Ukrajinu, Rusija mogla imati koristi i podržavati ovakvu akciju, ali oficijelno to ne pominje niko od izraelskih ili američkih zvaničnika.
Sa druge strane unutrašnja kriza u Izraelu, koja je zbog poteza desničarske vlade Netanjahua, koji su prijetili da ugroze demokratsko funkcionisanje ove zemlje, duboko podijelila sve pore izraelskog društva, uključujući i vojsku i druge vitalne državne organe, sigurno je pogodovala Hamasu da pripremi ovakav iznandni i brutalni napad. Naime, već pola godine, stotine hiljada građana Izraela svake sedmice izlaze na proteste protiv Vlade koja koja izmjenom zakona pokušava da preuzme kontrolu nad pravosudnim sistemom zemlje, koji je u Izraelu, isključivi i jedni kontrolni mehanizam rada ekstremno desničarske vlade premijera koji je i sam optužen za korupciju.
Da li je i u kojoj mjeri to haotično stanje doprijenijelo očiglednim propustima u izraelskom sistemu bezbjednosti utvrđivaće se naknadano, ali za sada su sve političke strukture dale podršku kabinetu premijera Netanjahua u odgovoru na napad bez presedana.
Njegove političke vještine preživljavanja su dobro poznate, ali će biti teško izbjeći krivici za tako očigledan fijasko obavještajnih službi, navodi The Guardian. Legendarna izaraelska premijerka Golda Meir je u roku od šest mjeseci od Yom Kipur rata platila cijenu, ustupivši mjesto Menačemu Beginu i konačno, sporazumu iz Kamp Dejvida sa egipatskim liderom Anvarom Sadatom 1978. Trenutno je teško zamisliti ponavljanje takvog optimističkog lanca događaja, kaže Patrik Vintur (Patrick Wintour) The Guardian-ov diplomatski urednik, koji konstatuje da je Hamas naglo poremetio sliku bliskoistočne diplomatije.
Stalna posmatračka misija države Palestine pri UN-u objavila je u nedjelju odgovor na rat Izraela i Hamasa, rekavši da se "ovi događaji nijesu dogodili u vakuumu". Njima je prethodilo ubistvo stotina Palestinaca ove godine... a prethodile su im decenije izraelskih nemilosrdnih vojnih napada na palestinska sela, gradove, gradove i izbjegličke kampove, navodi se.
Teroristička organizacija ne može biti oslobodilačka organizacija, da citiram jednu mladu koleginicu, koja je završila međunarodne odnose. Svirepost Hamasovog napada na izraelske građane – ne vojsku nego građane, što je u dobroj mjeri zabilježeno i može se vidjeti po medijima i društvenim mrežama, Palestince će bez dileme dovesti u još teži položaj nego što jesu.
Hamas je tako za vikend brutalno napao Izraelce ali i Palestince.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR