U Atini se teško diše – šumski požari stvaraju smog koji svima otežava život. Opasnost je trenutno otklonjena, ali vatra bi svakog trenutka mogla ponovo da se rasplamsa.
Gradonačelnik Sterjos Cirkas rekao da se radi o katastrofi biblijskih razmera: „Trenutno je teško procijeniti kolike su spaljene površine, ali prema grubim procjenama je izgorjelo gotovo 30 procenata opštine“, rekao je.
I pored očajničkog truda vatrogasaca da smire požare, u roku od 24 sata je spaljeno više od 10.000 hektara zemljišta.
Jedna šezdesetogodišnja žena je poginula.
Troškovi katastrofe još uvijek ne mogu da se izračunaju, ali su nesumnjivo visoki. Ogromna je i opasnost po zdravlje stanovnika Atine.
“Nova normalnost“
Vazduh u grčkoj prijestonici je i dalje zagušljiv, vrućina nepodnošljiva, a budućnost grada – sumorna. Gotovo svake godine dio šuma i zelenih površina oko Atine biva uništen u požarima. Nema vremena za njihovu regeneraciju.
Na spaljenoj zemlji se uvek nelegalno gradi, a te kuće i zgrade se kasnije legalizuju.
Požari svake godine čine život u Atini nepodnošljivim. „Suočavamo se s novom normalnošću koju čine ekstremni prirodni fenomeni, periodi kiše i suša, sa kojima moramo da se nosimo“, kaže Eftimios Lekas, profesor za menadžment prirodnih katastrofa na Univerzitetu u Atini.
Nadležne vlasti su mjesecima bile pripremane za ljetnje požare. Ove godine sezona požara je počela ranije nego što je to inače slučaj. Već u martu 2024. godine registrovano je dvanaest velikih požara, uključujući i one u Pieriji, planinskom lancu pored Olimpa u sjevernoj Grčkoj. Vlada je obećala da će učiniti sve što je moguće da zaštiti ugrožene šume u zemlji.
Ministar za klimatsku krizu i zaštitu od katastrofa, Vasilis Kikilijas, tek je sredinom aprila potpisao sporazum o stvaranju protivpožarnih zona na šumskim područjima Atike. Njegov cilj je bio da „poboljša planiranje akcija za ovogodišnju sezonu borbe protiv požara i ojača prevenciju“.
Cilj nije ostvaren, kako se može vidjeti ovih dana.
Pored toga, teško pristupačan teren i uske ulice otežavaju rad vatrogasaca. Atinski ekspert Lekas govori o „eksplozivnoj kombinaciji koja stvara ovu opasnu situaciju i dovodi do gubitka šuma koje su važne za životnu sredinu“.
Zaboravljene planine
Vatrogasci pokušavaju da spriječe ponavljanje katastrofe u Matiju. U ovom ljetovalištu blizu Atine, u julu 2018. godine, u požaru su poginule 104 osobe. Gdje god je to moguće, bore se protiv vatre morskom vodom. Ali, kada mora nema u blizini, situacija postaje kritična.
Trenutno na planini Orvilos u sjevernoj Grčkoj već 27 gori prašuma. Već šest dana nije bilo akcija gašenja, žali se tamošnji predsjednik opštine Jorgos Tacios koji traži da mu se pošalju avioni za gašenje požara kako bi se bar ograničila vatrena stihija. „Imamo osjećaj da nas je vlada zaboravila, da smo bespomoćni“, kaže on.
Pogrešni prioriteti
Tacios glasno izgovara ono o čemu drugi lokalni funkcioneri govore uglavnom ispod glasa. Vlada zahtijeva od lokalnih uprava da stvaraju protivpožarne zone, a pri tome ne želi da učestvuje u finansiranju tih radova.
Grčka vlada i dalje ulaže premalo novca u prevenciju šumskih požara iako za to postoje dovoljna sredstva EU. Prema podacima instituta ENA, vlada je do aprila 2024. godine potrošila samo jedan procenat sredstava iz Fonda EU Fonda za zaštitu od požara. Ministarstvo za klimatsku krizu i zaštitu od katastrofa još nije uspjelo da isplanira investicije u infrastrukturu, terenski rad, ili nabavku vozila i aviona.
Jedino što je premijer Kirjakos Micotakis lično pokrenuo jeste porudžbina sedam novih aviona tipa Kanader DHC-515 aviona za gašenje požara u Kanadi. Ali, proći će još dugo dok oni ne budu izgrađeni i spremni za upotrebu.
Trenutno susjedi i mnoge zemlje EU šalju avione i vatrogasce u Grčku. Francuska, Italija, Češka i Kipar, odmah su pritekli u pomoć. Kao i Srbija. I turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan je ponudio pomoć svoje zemlje. Svaka pomoć u borbi protiv vatrene stihije u Atini je više nego dobrodošla.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR