Izbori u Moldaviji i Gruziji ove nedjelje predstavljaju ozbiljno otriježnjenje za Evropsku uniju, piše Politico, dok se blok suočava sa poteškoćama u borbi za uticaj sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Godinama je EU vjerovala da će njena liberalna, demokratska agenda na kraju privući Gruziju i Moldaviju ka Zapadu, udaljavajući ih od Kremlja – uvjerenje koje su dodatno osnažile ankete koje pokazuju snažnu podršku članstvu u EU u objema zemljama.
Međutim, Politico objašnjava da su izbori ove nedjelje bacili sumnju na ovu optimističku viziju. Glasanje u Moldaviji u nedjelju odvijalo se tijesno u korist članstva u EU, sa samo 50,4 odsto birača koji podržavaju tu ideju. U međuvremenu, u Gruziji, populistička stranka Gruzijski san, za koju se očekuje da će pobijediti u subotu, sprema se da slijedi neliberalnu agendu, čineći buduće članstvo u EU malo vjerovatnim.
Kako Politico izvještava, EU se suočava sa zastrašujućim izazovom nametnutim od protivnika u Moskvi. Uprkos velikim vojnim angažmanima Rusije u Ukrajini, Kremlj nastavlja da ulaže velika sredstva u kupovinu glasova i kampanje dezinformisanja kako bi zadržao svoj uticaj u bivšim sovjetskim teritorijama. U Moldaviji i Gruziji, Rusija promoviše propagandni narativ, tvrdeći da bi pro-EU ili pro-NATO agenda dovela do sukoba, dok neutralnost predstavlja sigurniju alternativu.
Proevropska predsjednica Moldavije, Maja Sandu, reagovala je sa zabrinutošću, žaleći se na, kako je nazvala, „neviđeni napad Rusije na slobodu i demokratiju naše zemlje,“ piše Politico. Iako su ankete ranije pokazivale da oko 60 odsto Moldavaca podržava pridruživanje EU, rezultati izbora bili su tijesni, pri čemu je antievropski tabor gotovo izvojevao pobjedu.
Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, osvrnula se na rezultate izbora, kako izvještava Politico, pripisujući tijesan rezultat u Moldaviji ruskom miješanju. Fon der Lajen je naglasila da će, uprkos ovim izazovima, EU nastaviti da ulaže napore da integriše Moldaviju u blok.
„Uprkos ruskim hibridnim taktikama, Moldavija pokazuje da je nezavisna, snažna i da želi evropsku budućnost,“ izjavila je ona.
Politico ističe da rezultat izbora ukazuje na ograničenja uticaja EU, posebno dok se Putin povezuje sa širim antizapadnim savezom. Putin je ove sedmice na samitu BRICS-a domaćin liderima poput kineskog predsjednika Sji Đinpinga, indijskog premijera Narendru Modija, iranskog Masuda Pezeškijana, turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana i još više od 15 drugih šefova država na razgovorima u ruskom gradu Kazanju, budući da Moskva teži proširenju grupe BRICS – koalicije zemalja u razvoju – kako bi se suprotstavila zapadnim interesima i smanjila zavisnost od američkog dolara.
Rusko miješanje bilo je široko rasprostranjeno u Moldaviji, naglašava Politico. Nakon izbora, Peka Havisto, šef posmatračke misije Nacionalnog demokratskog instituta i bivši finski ministar spoljnih poslova, izvijestio je o značajnim naporima da se poremeti izborni proces.
„Najveća prijetnja integritetu ovih izbora bila je široka i usklađena kampanja malignog stranog uticaja iz Rusije, u saradnji sa moldavskim akterima kroz manipulaciju informacijama, kupovinu glasova i drugo nezakonito finansiranje političkih aktivnosti“, rekao je on.
„Procjene govore o čak 20 procenata korumpiranih glasova, a ruska operacija miješanja u izbornom procesu procjenjuje se na oko 150 miliona eura“, izjavio je Valeri Paša, menadžer programa u moldavskom think-tanku WatchDog.MD Community.
„Da nije bilo ovog obimnog podmićivanja, rezultat bi bio znatno drugačiji. U ovako teškim okolnostima, činjenica da imamo većinu glasova 'za' predstavlja veoma dobar ishod“, dodao je on.
I drugi posmatrači su izrazili sličnu zabrinutost. Politico prenosi komentare američkog kongresmena Pitera Roskama, koji je predvodio posmatračku misiju Međunarodnog republikanskog instituta. Roskam je istakao da je postizanje čak i minimalne većine u takvim okolnostima veliki uspjeh.
„Moldavci su pokazali otpornost u suočavanju sa neviđenim stranim uplitanjem“, poručio je on.
Moldavski zvaničnici su upozorili na obim ruskog finansijskog uticaja tokom izbora. Vlasti su optužile Moskvu i njene lokalne saveznike za preusmjeravanje velikih svota novca na račune običnih birača u nedjeljama koje su prethodile izborima. Cilj je, tvrdili su, bio korišćenje novčanih podsticaja kako bi se birači odvratili od članstva u EU i pridobili podršku za proruskog kandidata koji se suprotstavio predsjednici Sandu.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR