Sonda Parker Solar Probe uranja u spoljašnju atmosferu naše zvijezde, podnoseći brutalne temperature i ekstremno zračenje.
Tokom ovog vrelog prolaska, sonda će nekoliko dana biti bez komunikacije, a naučnici će sa nestrpljenjem čekati signal koji se očekuje u 05:00 GMT, 28. decembra, kako bi potvrdili da li je preživjela.
Nada je da bi sonda mogla pomoći u boljem razumijevanju funkcionisanja Sunca.
Dr Nikola Foks, šefica naučnog sektora NASA-e, izjavila je za BBC: „Vjekovima ljudi proučavaju Sunce, ali atmosferu nekog mjesta ne možete doživjeti dok ga ne posjetite. I zato ne možemo u potpunosti razumjeti atmosferu naše zvijezde dok kroz nju ne prođemo."
Parker Solar Probe lansiran je 2018. godine, na put ka središtu našeg solarnog sistema. Do sada je prošao pored Sunca 21 put, sve bliže i bliže, ali božićna posjeta obara rekorde.
Na najbližem prilazu, sonda će biti na udaljenosti od 6,2 miliona kilometara od površine Sunca. To možda ne zvuči tako blizu, ali NASA-ina Nikola Foks daje perspektivu:
„Mi smo 93 miliona milja udaljeni od Sunca, pa ako stavim Sunce i Zemlju na razdaljinu od jednog metra, sonda Parker Solar Probe nalazi se samo četiri centimetra od Sunca – to je zaista blizu."
Letjelica će morati izdržati temperature od 1.400°C i zračenje koje bi moglo uništiti elektronske uređaje na brodu.
Zaštićena je štitom od karbonskog kompozita debljine 11,5 cm, ali taktika letjelice je da brzo uđe i izađe.
U stvari, kretaće se brže od bilo kojeg objekta napravljenog ljudskom rukom, dostižući brzinu od 700.000 km/h – ekvivalent leta od Londona do Njujorka za manje od 30 sekundi.
Brzina sonde dolazi od ogromne gravitacione sile koju osjeća dok pada prema Suncu. Zašto onda uložiti toliki napor da se „dodirne“ Sunce? Naučnici se nadaju da će prolazak kroz spoljašnju atmosferu naše zvijezde – koronu – riješiti dugogodišnju misteriju.
„Korona je zaista, zaista vruća, i nemamo pojma zašto“, objašnjava dr Dženifer Milard, astronomkinja iz Fifth Star Labsa u Velsu. „Površina Sunca ima oko 6.000°C, ali korona, ova prozračna spoljašnja atmosfera koja se vidi tokom pomračenja Sunca, dostiže milione stepeni – a udaljenija je od Sunca. Kako je ta atmosfera toplija“.
Misija bi takođe mogla pomoći naučnicima da bolje razumiju solarni vjetar – stalni tok naelektrisanih čestica koje izbijaju iz korone. Kada ove čestice stupe u interakciju sa Zemljinim magnetnim poljem, nebo se osvjetljava blještavim aurorama.
Međutim, ovaj takozvani svemirski vremenski fenomen može uzrokovati i probleme, poput prekida struje, oštećenja elektronskih uređaja i komunikacionih sistema.
„Razumijevanje Sunca, njegovih aktivnosti, svemirskog vremena, solarnog vjetra, od suštinskog je značaja za naš svakodnevni život na Zemlji“, kaže dr Milard.
NASA-ini naučnici s nestrpljenjem čekaju Božić, dok je letjelica van dometa komunikacije sa Zemljom. Nikola Foks kaže da će, čim signal stigne, tim poslati poruku sa zelenim srcem kako bi je obavijestili da je sonda u redu. Priznaje da je nervozna zbog ovog smjelog poduhvata, ali vjeruje u sondu.
„Brinuću se za letjelicu. Ali zaista smo je dizajnirali da izdrži sve ove brutalne, brutalne uslove. To je čvrsta, čvrsta mala letjelica“.
Ako preživi ovaj izazov, sonda će nastaviti svoju misiju oko Sunca i u budućnosti.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR