Na pres konferenciji krajem decembra, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je nešto što je skrenulo pažnju globalne javnosti. „Moram reći da se situacija dramatično mijenja. Postoji kretanje duž cijele linije fronta. Svakog dana“, rekao je on. Njegove riječi naglašavaju nastavak intenziteta vojnih akcija Rusije u istočnoj Ukrajini, gdje ruske snage nastavljaju polako, ali sigurno da napreduju kroz prostrane, otvorene površine Donbasa, piše u najnovijoj analizio koju je BBC objavio osvrćući se na rat u Ukrajini.
Sela i gradovi na njihovom putu bivaju zauzimani, a civili se nalaze u sred vatrene linije. Neki bježe pred napredovanjem, dok drugi ostaju dok prve granate ne eksplodiraju, nakon čega brzo uzimaju što mogu i kreću ka zapadu u potrazi za sigurnošću.
Ruski zamah postaje sve očigledniji kako mjeseci prolaze. Zapravo, vojska napreduje brže nego u bilo kojem periodu od početka potpune invazije u februaru 2022. Uprkos otpornosti ukrajinskih snaga, koje su sprovela visoko profilisane napade na mnogo brojnijeg susjeda, čini se da se talas mijenja u korist Moskve.
Sada, na pragu treće godine ovog katastrofalnog rata, koji je odnio oko milion poginulih ili ranjenih, Ukrajina se bori. Situacija izgleda sve mračnija. U međuvremenu, s druge strane svijeta, bivši predsjednik Donald Tramp, poznat po svojim nepredvidivim stavovima i nedostatku naklonosti prema Ukrajini, na ivici je povratka na vlast. Promjena u Bijeloj kući mogla bi označiti prekretnicu. Ali da li će 2025. godina biti godina u kojoj će ovaj brutalni sukob u Evropi konačno doći do kraja? I ako da, kako će izgledati to rješenje?
Trampovo obećanje da će okončati rat u roku od 24 časa od preuzimanja funkcije, iako možda pretjerano, signalizira značajnu nestrpljivost prema aktuelnom sukobu. On je bio glasno nezadovoljan ratom, posebno američkim učešćem. „Broj mrtvih mladih vojnika koji leže na poljima svuda je zapanjujući“, rekao je. „Ludo je što se dešava“.
S obzirom na njegov stav prema ratu, dolazeća administracija suočava se sa ogromnim izazovima, prema Majklu Kofmanu, višem saradniku na Carnegie Endowment for International Peace institutu. „Prvo, oni će naslijediti rat u vrlo negativnom pravcu, bez previše vremena da stabilizuju situaciju“, rekao je u decembru. „Drugo, naslijedili su ga bez jasne teorije uspjeha“.
Tokom nedavnih intervjua, Tramp je naznačio kako bi mogao da pristupi ratu, izražavajući neslaganje sa odlukom administracije Džozefa Bajdena da dozvoli Ukrajini da napada ciljeve unutar Rusije koristeći američke rakete dugog dometa. „Samo eskaliramo ovaj rat i činimo ga gorim“, rekao je.
Kada je u decembru za NBC News upitan da li Ukrajina treba da očekuje manje američke pomoći pod njegovim vođstvom, Tramp je odgovorio: „Moguće. Vjerovatno, sigurno“.
Iako postoje strahovi da bi Trampove akcije mogle dovesti do napuštanja Ukrajine, on je ponudio određenu utjehu. „Ne možete postići dogovor ako napustite, po mom mišljenju“, rekao je, što je ostavilo mnoge da se pitaju da li postoji više u njegovom pristupu nego što on prikazuje.
Međutim, ukrajinski zvaničnici su odlučni u odbacivanju ideje da su pregovori neposredno mogući ili da bi bilo kakav pritisak od strane SAD mogao rezultirati pregovorima. „Mnogo se priča o pregovorima, ali to je iluzija“, rekao je Mihailo Podoljak, savjetnik u kancelariji predsjednika Volodimira Zelenskog. „Nijedan pregovarački proces ne može da se odvija jer Rusija nije platila dovoljno visoku cijenu za ovaj rat“, dodao je Podoljak.
Strateška pozicija Zelenskog
Ukrajinski predsjednik Zelenski aktivno radi na tome da se pozicionira kao neko s kim bi predsjednik Tramp mogao da sarađuje, uprkos ruskom napredovanju na istoku. Zelenski je brzo čestitao Trampu na pobjedi na izborima i radio na tome da se sastane sa njim, uz pomoć francuskog predsjednika Makrona, tokom posjete Parizu. Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine, Dmytro Kuleba, opisao je ovo kao „pametnu strategiju“ da pokaže konstruktivnost i spremnost na saradnju sa Trampom.
Zelenskijev „Plan za pobjedu“, predstavljen u oktobru, uključuje prijedloge kao što su zamjena ukrajinskih trupa za američke snage u Evropi nakon rata i ponuda zajedničkih investicija u iskorišćavanje ukrajinskih resursa. Takođe je istakao potencijal resursa da ojačaju Rusiju ili Ukrajinu i demokratski svijet. Međutim, članstvo u NATO i „sveobuhvatan paket strateškog odvraćanja bez nuklearnog naoružanja“ naišli su na mlake odgovore saveznika Kijeva. Članstvo u NATO, iako ključno za opstanak Ukrajine, ostaje sporno unutar saveza.
Zelenski je izrazio spremnost da prihvati članstvo u NATO samo za teritorije pod kontrolom Kijeva, što bi moglo da okonča „vruću fazu“ rata. Ali takva ponuda još nije bila učinjena.
Sigurnosni izazovi Ukrajine
Sa gubicima teritorije prema Rusiji i mogućnošću mirovnih pregovora pod Trampovim vođstvom, pozicija Kijeva je klimava. Zelenskijev ured se zalaže za jače, pravno obavezujące sigurnosne garancije, naglašavajući da prošla obećanja nijesu uspjela. Bez takvih garancija, stručnjaci se plaše da će Rusija ponovo napasti. Predložene su ideje poput raspoređivanja evropskih mirovnih trupa ili Britanske zajedničke ekspedicione snage, ali i dalje postoji skepticizam u pogledu njihove efikasnosti bez učešća SAD.
Zelenski naglašava da svaki prekid vatre mora biti praćen snažnim zaštitnim mjerama za Ukrajinu, jer su prošli sporazumi poput Budimpeštanskog memoranduma iz 1994. i Minski sporazumi iz 2014-15. godine neuspjelo pokušavali da zaustave rusku agresiju.
U nedostatku dugoročnog rješenja, zapadni saveznici nastavljaju da podržavaju odbranu Ukrajine. NATO istražuje dodatne sisteme protivvazdušne odbrane, a Velika Britanija bi mogla da pošalje trupe na obuku. Administracija odlazećeg američkog predsjednika Bajdena fokusira se na pružanje što više vojne pomoći pre nego što napusti vlast. Tramp, ukoliko bude ponovo izabran, nastaviće pomoć, ali će zahtijevati od članica NATO da povećaju trošenje na odbranu.
Sankcije Rusiji, koje su na snazi od početka invazije, još uvijek nijesu oslabile njen privredni sistem, ali pokazatelji ukazuju na pogoršanje ekonomskih uslova u Rusiji, uključujući visoku inflaciju i opadajući rublj. Dok Putin umanjuje uticaj sankcija, finansijski pritisak i značajni gubici Rusije na bojištima mogli bi ga primorati da pregovara.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR