Meta, matična kompanija Facebooka, Instagrama i Threadsa, uvodi velike promjene u politiku moderiranja sadržaja, što ukazuje na značajan pomak u pristupu online govoru i provjeri činjenica. Kompanija, kojom upravlja izvršni direktor Mark Zakerberg, najavila je da će prekinuti praksu angažovanja trećih strana za provjeru činjenica, umjesto toga uvođenjem sistema koji podseća na "community notes" na mreži X Ilona Maska (bivšem Twitteru).
Ovaj novi metod, koji omogućava korisnicima da daju povratne informacije o tačnosti postova, predstavlja drastičan raskid sa prethodnom praksom Mete oslanjanja na nezavisne organizacije za provjeru činjenica. Ova odluka izaziva velike reakcije u tehnološkom svijetu i političkim krugovima, dok kritičari izražavaju zabrinutost zbog mogućeg uticaja na online bezbjednost i širenje dezinformacija.
Kraj prakse angažovanja trećih strana za provjeru činjenica
Program provjere činjenica koji je Meta uvela 2016. godine bio je ključni dio njenog nastojanja da se bori protiv dezinformacija, posebno u vezi sa izborima, javnim zdravljem i kontroverznim temama kao što su antivakserske tvrdnje i govor mržnje. Kroz partnerstva sa nezavisnim organizacijama za provjeru činjenica, Meta je označavala potencijalno lažne ili obmanjujuće postove, pridruživala oznake koje nude dodatni kontekst i smanjivala njihovu vidljivost u korisničkim feedovima.
Međutim, ovaj sistem, koji je prvobitno bio stvoren da poboljša kredibilitet platforme, naišao je na sve veću kritiku, naročito od strane konzervativnih glasova koji su ga optuživali za političku pristrasnost. Nova politika Mete, koja će prvo biti implementirana u Sjedinjenim Američkim Državama, zamijeniće treće strane za provjeru činjenicaj zajedničkim naporima korisnika da ocjenjuju tačnost sadržaja.
Zakerberg je u video obavještenju objasnio da je promena uslijedila zbog zabrinutosti oko političke pristrasnosti nezavisnih provjera činjenica. „Provjerivači činjenica su bili previše politički pristrasni i uništili su više povjerenja nego što su stvorili“, izjavio je Zakerberg. „Ono što je počelo kao pokret za inkluzivnost, sve više se koristi da zatvori mišljenja i isključi ljude sa različitim idejama“. Iako je ovaj potez prikazan kao pokušaj jačanja slobode izražavanja, mnogi ga vide kao politički motivisanu promjenu koja ima za cilj da udovolji konzervativnim glasovima, posebno uz povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću.
Politički pomak i veze sa Trampom
Odluka kompanije Meta dolazi u vremenu pojačane političke osjetljivosti. Novoizabrani predsjednik Tramp, koji je dugo kritikovao Metu zbog onoga što smatra cenzurom desničarskih stavova, treba da preuzme dužnost u januaru 2025. Ova najava se poklapa sa širim ideološkim pomakom Mete, posebno sa zapošljavanjem Džoela Kaplana, republikanca, kao novog šefa globalnih poslova kompanije. Kaplanovo imenovanje, sa donacijom Mete od milion dolara za Trumpov inauguracioni fond, signalizuje pokušaj kompanije da se uskladi sa stavovima dolazeće administracije u vezi sa slobodom izražavanja.
Kaplan, koji je javno izrazio zabrinutost zbog pristrasnosti u tehničkoj industriji u korist ljevice, ponovio je Zakerbergove stavove, navodeći da je prethodno oslanjanje na treće strane za provjeru činjenica bilo "dobronamjerno", ali je na kraju dovelo do "previše političke pristrasnosti u tome šta su odabrali da provjere i kako".
Model "Community Notes" inspirisan praksom na mreži X
Pomak Mete prema "community notes" jasno je podsjećanje na Maskov X, koji je uveo sličan sistem nakon što je Mask preuzeo platformu 2022. godine. Mask je ukinuo nezavisni tim za provjeru činjenica na X-u i zamijenio ga sa korisnički generisanim "community notes" – kontekstualnim pojašnjenjima koja dodaju korisnici koji se ne slažu sa tačnošću određenog posta.
Metina adaptacija ovog modela pohvaljena je od strane Maska i izvršnih direktora X-a, pri čemu je izvršna direktorka X-a Linda Jakarino nazvala sistem "community notes" „značajno uspješnim“ u balansiranju slobode govora i moderiranja sadržaja, dok je Mask rekao da je potez Mete „kul“.
Uticaj na moderiranje sadržaja
Pored ukidanja trećih strana za provjeru činjenica, Meta takođe mijenja svoje automatizovane sisteme moderiranja sadržaja, koji su kritikovani zbog pretjerane cenzure. Meta je priznala da su njeni automatizovani sistemi odgovorni za uklanjanje previše sadržaja koji nije kršio pravila. Zakerberg je naveo primjer sistema koji greškom uklanja sadržaj 1% vremena, što bi moglo predstavljati milione postova s obzirom na ogromnu korisničku bazu Mete.
Nova politika Mete fokusiraće se na označavanje „visokih prekršaja“ kao što su terorizam, seksualna eksploatacija djece, prevara i obmane, dok će ostali kontroverzni sadržaj biti označen od strane korisnika. Kompanija je takođe povukla ograničenja u vezi sa osjetljivim temama kao što su imigracija, rodni identitet i politički sadržaj, naglašavajući da korisnici treba da imaju slobodu da diskutuju o ovim pitanjima na platformi.
Kritike i zabrinutosti zbog povećanja širenja govora mržnje
Iako su promjene politike Mete pozdravljene od strane nekih kao pobjeda za slobodu govora, drugi su duboko zabrinuti zbog mogućih reperkusija. Grupa za borbu protiv govora mržnje, kao što je Global Witness, izrazila je zabrinutost da bi novi sistem mogao dovesti do nekontrolisanog širenja štetnog sadržaja. Molly Rose Foundation, koja se fokusira na online sigurnost za mlade, upozorila je da bi ove promjene mogle da imaju ozbiljne posljedice za ranjive korisnike, posebno u područjima poput samoubistava, samopovređivanja i mentalnog zdravlja.
Real Facebook Oversight Board, eksterni organ odgovornosti, osudio je potez Mete kao „političko udvaranje“, optužujući kompaniju da udovoljava konzervativnim interesima, umjesto da prioritizuje online bezbjednost i odgovorno moderiranje sadržaja. Organizacija je tvrdila da bi odluka Mete da ukloni nezavisne provjerivače činjenica i smanji moderiranje sadržaja mogla imati ozbiljne posljedice, naročito u smislu uloge platforme u borbi protiv dezinformacija i govora mržnje.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR