Rusija je tokom noći izvela razorne napade raketama i dronovima usmjerene prema energetskoj infrastrukturi Ukrajine, što označava nastavak intenzivne borbe između ovih dviju zemalja. Kako temperature opadaju, ruski napadi na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu postaju sve učestaliji i ozbiljniji, s ciljem da se osujeti sposobnost zemlje da se održi tokom najtežih mjeseci godine. Ovaj napad, u kojem je, kako navodi Reuters, lansirano više od 40 raketa i korišćeno više od 70 dronova, dio je kompleksne kampanje za ometanje ukrajinske energetske infrastrukture i degradaciju njenog elektroenergetskog sektora.
Masovni napadi na energetsku infrastrukturu Ukrajine
Najnoviji talas ruske agresije, kako je izvijestio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ciljao je ključne gasne i energetske objekte u zapadnim regijama Ukrajine. Ovi raketni i dronski napadi nijesu bili samo strateški, već i duboko lični za ukrajinski narod, jer direktno pogađaju živote svakodnevnih građana koji zavise od energije za grijanje, kuvanje i opstanak.
Posebno su napadi bili usmjereni na gasnu infrastrukturu u gradovima poput Drohobiča i Strija u oblasti Lviv, kao i u sjeveroistočnoj oblasti Harkov. Uprkos ogromnom obimu napada, ukrajinske vazdušne odbrane pokazale su izuzetnu otpornost, presrećući i obarajući 30 raketa i 47 dronova. Dodatno, 27 dronova je postalo neefikasno primjenom elektronskog ratovanja, što je dokaz kontinuiranih napora Ukrajine da poboljša svoje odbrambene sposobnosti protiv sofisticiranih ruskih taktika. Zelenski je osudio napade, naglašavajući da je primarni ruski cilj ostao isti—ometanje ukrajinskog energetskog sistema, posebno u trenutku kada zemlja već podnosi ledene zimske uslove.
Život u Kijevu i odgovor lokalnih vlasti
Glavni grad Kijev takođe je bio ozbiljno pogođen, s mnogim stanovnicima koji su morali potražiti sklonište u podzemnim metro stanicama dok su sirene za vazdušne napade odjekivale širom grada. Porodice su se gužvale zajedno na jogijskim prostirkama i stolicama, u društvu svojih kućnih ljubimaca, pokušavajući ostati sigurne usred stalne opasnosti. Ove scene postale su previše poznate Ukrajincima koji se snalaze u životu pod stalnim bombardovanjem.
Šteta na energetskoj infrastrukturi u zapadnim regijama podstakla je lokalne vlasti, uključujući guvernera regije Lviv, da brzo reagiraju kako bi ublažili posljedice napada. Regija Lviv, koja obuhvata gradove Drohobič i Strij, pretrpjela je značajnu štetu na energetskoj infrastrukturi, dodatno opterećujući sposobnost regije da obezbijedi osnovne usluge. Ukrajinske vazdušne odbrane u Ivano-Frankivskoj oblasti takođe su presrele neke od dolaznih udara. Uprkos šteti, ukrajinska nacionalna naftna i gasna kompanija Naftogaz potvrdila je da nije bilo većih nestanaka struje i da su snabdijevanja gasom za stanovništvo ostala neprekinuta.
Ovo je posebno značajno jer Ukrajina u velikoj mjeri zavisi od prirodnog gasa, uglavnom za grijanje domova i kuvanje tokom zime. S obzirom na to da se podzemni gasni skladišni kapaciteti nalaze uglavnom u zapadnom dijelu zemlje, uključujući Strij, ovi skladišni objekti postali su sve važniji. Gas koji je uskladišten tokom toplijih mjeseci ključan je za zadovoljenje energetskih potreba zemlje kada dnevna proizvodnja nije dovoljna da pokrije potrošnju.
Rusko obrazloženje za napade
Rusko Ministarstvo odbrane opravdalo je napade, tvrdeći da su oni bili osvetničkog karaktera. Prema ovom ministarstvu, napadi su bili direktan odgovor na korišćenje ukrajinskih ATACMS raketa iz SAD-a i britanskih Storm Shadow raketa, koje su ciljale rusku oblast Krasnodar i prijetile protoku gasa kroz Turkstream gasovod. Rusija je navela da je uspješno pogodila ciljeve, uključujući veliku gasnu skladišnu jedinicu u zapadnom ukrajinskom gradu Strij.
Međutim, uprkos ovim tvrdnjama, dugoročni uticaj napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu bio je značajan. Od marta 2024. godine, Rusija je pojačala bombardovanje ukrajinskih elektrana, uništivši gotovo polovinu energetske proizvodnje zemlje. To je dovelo do čestih nestanaka struje, koji su postali redovna pojava u mnogim ukrajinskim gradovima.
Kao odgovor, ukrajinske firme, stanovnici i lokalne vlasti žurno postavljaju alternativne izvore energije, uključujući solarne panele, baterije i rezervne generatore. Ovi napori imaju za cilj obezbjeđivanje određenog stepena energetske nezavisnosti, posebno tokom kritičnih zimskih mjeseci.
Molba Zelenskog za podršku u vazdušnoj odbrani
U suočavanju sa ovom kontinuiranom krizom, predsjednik Zelenski ponovo je pozvao na jačanje sistema vazdušne odbrane od strane zapadnih saveznika Ukrajine. Tokom svog posjeta susjednom Poljskoj, ponovo je naglasio nužnost pružanja naprednih sistema vazdušne odbrane, koji, prema njegovom mišljenju, mogu igrati ključnu ulogu u zaštiti energetske infrastrukture zemlje. Zelenski je takođe razgovarao o mogućnosti proizvodnje sistema vazdušne odbrane u Ukrajini, što vidi kao realističan i vitalan dio dugoročne strategije sigurnosti Ukrajine.
Molba za jačanje odbrambenih sposobnosti dolazi u trenutku kada Ukrajina i dalje podnosi neprestane napade. Značaj jačanja ukrajinskih odbrambenih sistema nikada nije bio jasniji, s obzirom na to da je energetska mreža zemlje sada pod direktnom prijetnjom. Kako je Zelenski istakao, napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu nijesu samo vojni udari, već su usmjereni na slom volje ukrajinskog naroda.
Karakter sukoba i međunarodne perspektive
U međuvremenu, u Sjedinjenim Američkim Državama, neki od savjetnika novoizabranog predsjednika Donalda Trampa počeli su prilagođavati svoja očekivanja u vezi sa okončanjem rata. Tramp, koji je prethodno obećao da će pregovarati o mirovnom sporazumu prvog dana svog mandata, sada se navodno suočava sa stvarnošću da bi sukob mogao trajati mnogo duže nego što se prvobitno očekivalo. Nekoliko njegovih saradnika, uključujući umirovljenog general-potpukovnika Kita Keloga, koji je imenovan za novog izaslanika za Rusiju i Ukrajinu, priznalo je da bi rat mogao trajati nekoliko mjeseci ili čak godina da bi bio okončan.
Međutim, neki stručnjaci smatraju da bi čak i produženi vremenski okvir koji je Kelog iznio mogao biti previše optimističan. Džon Herbst, bivši američki ambasador u Ukrajini i sada viši saradnik u Atlantic Councilu, smatra da bi za uspješan mirovni sporazum, predsjednik Tramp morao uvjeriti ruskog predsjednika Vladimira Putina da pregovara u dobroj vjeri. Herbst je sugerisao da bi to zahtijevalo pokazivanje Putinu da postoji stvarna cijena za njegovu nepristupačnost.
Rat bez krajna na vidiku
Kako sukob u Ukrajini traje, postalo je sve jasnije da je riječ o ratu istrošenja, bez neposrednog kraja na vidiku. Ruski neprestani napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, posebno tokom hladnih zimskih mjeseci, ist
iču stratešku važnost energetskih resursa u ovom kontinuiranom sukobu. Za Ukrajinu, ulogu nije moguće podcijeniti, jer održavanje pristupa energiji predstavlja pitanje opstanaka. Na globalnoj sceni, rat i dalje mijenja međunarodne odnose, posebno između Zapada i Rusije, s trajnim posljedicama za sigurnost i diplomatiju.
Ukrajinska otpornost ostaje čvrsta, a lideri i građani zemlje prilagođavaju se oštrim ratnim stvarnostima. Dok napadi traju, hitna potreba za većom podrškom međunarodnih saveznika, posebno u vidu sistema vazdušne odbrane, ostaje jasna. Nadolazeći mjeseci mogli bi biti ključni u određivanju buduće dinamike rata, dok se obje strane pripremaju za ono što obećava da će biti dugotrajan i skup sukob.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR