Najbogatiji čovjek na svijetu ilon Mask održao je pozdravni govor neposredno nakon inauguracije novoizabranog predsjednika Donalda Trampa, čijoj je pobjedi doprinio svojim aktivnim učešćem u kampanji.
Skačući po bini Mask se približio mikrofonu i ushićeno obratio okupljenima.
"Evo kako izgleda pobjeda, i ovo nije bila obična pobjeda. Ovo je bila raskrsnica na putu ljudske civilizacije. Dobro, znate, postoje izbori koji dolaze i prolaze. Neki izbori su važni, neki nijesu, ali ovi - ovi zaista imaju značaj. I želim samo da kažem hvala. Hvala što ste to omogućili. Srce mi ide ka vama. Mislim da je budućnost civilizacije sada osigurana. Hvala vama! Imaćemo sigurne gradove, konačno sigurne gradove! Sigurne granice, razumno trošenje, osnovne stvari. A odvešćemo DOGE na Mars. Možete li da zamislite kako će biti fantastično kada američki astronauti postave zastavu na drugu planetu prvi put? Da, kako inspirativno bi to bilo? Znate, u životu uvijek postoje problemi, rješavaš ovaj problem, onaj problem, ali mora biti stvari koje te inspirišu. Mora biti stvari koje te usreće da se probudiš ujutro i kažeš sebi: 'Radujem se budućnosti'. I volim vas!", poručio je Mask.
No, DOGE projekat prve minute Trampovog predsjedavanja nije zaplistao. Naprotiv, ova ideja "Odjeljenja za efikasnost vlade" (DOGE), savjetodavno tijelo koje ima cilj da unaprijedi rad Trampove administracije, a koje predvode Mask i biotehnički preduzetnik Vivek Ramasvami, neposredno pred ceremoniju suočilo se sa tužbom.
Tužba, podnijeta nekoliko minuta nakon inauguracije predsjednika Donalda Trampa, tvrdi da aktivnosti DOGE krše pravila transparentnosti ustanovljena Zakonom o Saveznim savjetodavnim komitetima (FACA).
Pravni osnov
U osnovi tužbe nalazi se tvrdnja da DOGE ispunjava pravnu definiciju „saveznog savjetodavnog komiteta“. Prema FACA, savjetodavni komiteti izvršne vlasti podložni su strogim regulativama kako bi se osigurala transparentnost, ravnoteža i odgovornost. Ovi zahtjevi uključuju javni pristup sastancima, uravnoteženu zastupljenost, zvanične zapisnike sa sastanaka i podnošenje statuta Kongresu. Tužba, koju je podnijela Grupa za nacionalnu bezbjednost, tvrdi da je DOGE zaobišao ova pravila i stoga djeluje nezakonito.
Grupa, zadužena za identifikovanje vladinih propisa i programa potrošnje koji bi mogli da budu ukinuti, radila je iz kancelarija Maskove kompanije SpaceX u Vašingtonu. Članovi panela navodno koriste šifrovanu komunikaciju putem aplikacije Signal i direktno komuniciraju sa raznim američkim agencijama u cilju izrade preporuka o politici.
Međutim, nedostatak formalne strukture DOGE-a, transparentnosti i javne dokumentacije sastanaka izazvao je optužbe da on zaobilazi zakonske zahtjeve koji osiguravaju pravo javnosti na pristup i nadzor vladinih savjetodavnih procesa.
Stav Trampove administracije
Tužba bi mogla biti komplikovana izvršnom naredbom koju predsjednik Tramp očekuje da potpiše, a koja bi mogla da označi DOGE kao zvanično vladino tijelo koje djeluje „unutar“ američke vlade. Naredba, koja je još u fazi razmatranja, mogla bi da promijeni pravni status grupe, što bi moglo zakomplikovati tekući pravni slučaj. Čak i ako neki članovi DOGE-a postanu dio vladine administracije, to bi vjerovatno izložilo grupu različitim etičkim pravilima koja Mask i drugi možda žele da izbjegnu.
Javna organizacija, Public Citizen, takođe priprema tužbu protiv DOGE-a, pozivajući se na njegov nesiguran pravni status. Ova organizacija, u partnerstvu sa Američkom federacijom vladinih zaposlenih (AFGE), poziva na donošenje odluke o tome da li aktivnosti panela zahtijevaju usklađenost sa saveznim zakonima o savjetodavnim tijelima.
Za one koji podržavaju inicijativu DOGE, napori da se podvrgne FACA pravilima predstavljaju nepotrebnu birokratsku prepreku. Podrška se zasniva na stavu da je inicijativa pretežno unutrašnji vladin reformski napor, sa malom potrebom za pridržavanje zahtjeva spoljnih savjetodavnih tijela.
Pravni i politički uticaj
FACA je dugo bio predmet kontroverzi. Iako zakon ima za cilj da obezbijedi transparentnost i odgovornost u savjetodavnim procesima vlade, kritičari tvrde da nameće previše restriktivne zahtjeve na pojedince koji pokušavaju da utiču na savezne politike. Balans između transparentnosti i funkcionalnih potreba izvršne vlasti testiran je u nekoliko pravnih slučajeva tokom godina.
U jednom značajnom slučaju iz 1989. godine, na koji podjseća Washington Post, Vrhovni sud je presudio da savjetodavna uloga Američke advokatske komore prema predsjedniku u vezi sa imenovanjima sudija nije podložna FACA smjernicama, što je odraz priznanja potrebe za određenom fleksibilnošću u primjeni zakona. Slično, slučaj u vezi sa Komisijom za reformu zdravstvene zaštite Prve dame Hilari Klinton iz 1990-ih ustanovio je da ona može biti smatrana zvaničnim vladinim učesnikom, što je izuzelo nju od primjene FACA.
Tužba protiv DOGE-a, međutim, tvrdi da je savjetodavno tijelo značajno drugačije u prirodi i sastavu. Tužba ukazuje da je panel uglavnom sastavljen od izvršnih direktora privatnog sektora, bez jasne zastupljenosti federalnih zaposlenih ili vladinih činovnika. Ovaj nedostatak reprezentacije iz javnog sektora, kao i isključenje javnih glasova iz procesa donošenja odluka DOGE-a, predstavlja glavni problem u tužbi.
Takođe, slučaj otvara pitanja o potencijalnim posljedicama reformskih napora administracije Trampa. Ukoliko sud utvrdi da DOGE ne poštuje FACA, mogao bi da blokira bilo kakve izvještaje ili preporuke koje bi panel proizveo. Pored toga, tužba traži da se Bijela kuća spriječi da implementira predloge DOGE-a dok se grupa ne uskladi sa saveznim zakonima o transparentnosti.
Debata o reformama vlade
Iako se pravni slučaj protiv DOGE-a fokusira na tehničke detalje oko transparentnosti i zakona, on takođe odražava širu ideološku podjelu u vezi sa efikasnošću i odgovornošću vlade. Mask i Ramasvejmi, oba glasna kritičara vladinih propisa i trošenja, zalažu se za ideju pojednostavljivanja savezne birokratije kako bi se smanjilo ono što oni vide kao prepreke koje usporavaju inovacije i ekonomski rast. Za njih, stvaranje DOGE-a predstavlja hrabar korak ka smanjenju, po njihovom mišljenju, prekomjernih ovlašćenja vlade.
Međutim, protivnici pristupa grupe tvrde da vladin reformski proces predvođen privatnim, nevladinim tijelom bez jasnog nadzora nije osnovan na demokratskim principima. Oni insistiraju na tome da bilo koji napor za reformu vladine potrošnje ili propisa mora uključivati veću javnu participaciju i pridržavanje postojećih pravnih struktura.
čitalac
Javio se i pokojni Washington Post. Bolje da nije, pametniji su kad ćute.