Godinama su Njemačka i njeni saveznici, koji vole štednju, bili fiskalni "ubice" Evrope. Njihov moto bio je jednostavan: Nema zajedničkog duga, nema budžetskih slobodnih prostora i apsolutno nijedan prazan ček za Brisel. Zajedno, ova koalicija bogatih sjevernih zemalja – Austrija, Danska, Švedska, Finska i Holandija – držala je finansijske konce Evropske unije čvrsto, nadmašujući Južnu Evropu u maratonskim pregovorima o budžetu. Ali, pukotine se formiraju u jedinstvenom frontu sjevera. Rat na granicama Evrope, ekonomske promjene i predsjednik Sjedinjenih Američkih Država koji razmatra povlačenje iz NATO-a natjerali su na preispitivanje – a štedljiva koalicija klati se baš kad EU priprema svoj naredni veliki sukob oko budžeta.
U prošlosti, ove štedljive zemlje razvile su „dobro povezanu, dobro pripremljenu strategiju za zaustavljanje ideja koje su se odnosile na povećanje troškova“, rekao je zvaničnik EU vlade sa iskustvom u nadgledanju više pregovora o budžetu za POLITICO. Međutim, predstojeći pregovori o budžetu za period 2028-2034 obećavaju da će biti „potpuno drugačiji“, prema tom zvaničniku, kojem je, kao i drugi citirani u ovoj priči, omogućena anonimnost jer mu nije dozvoljeno da govori za javnost. „Grupa nordijskih i baltičkih zemalja [razvija] drugačiju viziju koja je fokusirana na sigurnosno pitanje koje ih razlikuje od drugih štedljivih zemalja poput Holandije i Austrije“, rekla je Eulalia Rubio, analitičarka iz think-tanka Jacques Delors Institute, za POLITICO.
Suverenitet je postao novi poziv za okupljanje, a čak su i tvrdi fiskalni jastrebovi poput Danske ili Finske počeli da razmišljaju o popuštanju u vezi sa trošenjem kako bi ojačali kolektivnu odbranu EU i otpornost na spoljne prijetnje.
Zašto je Danska promijenila stav
Ključni znak ove promjene došao je tokom govora danske premijerke Mette Frederiksen u novogodišnjoj večeri, kada je šokirala veterane pregovora o EU budžetu zalažući se za veće izdatke za odbranu, državnu pomoć i ulaganja u suverenitet Evrope. Za zemlju koja je dugo bila skeptična prema dubljoj integraciji EU, riječi Frederiksen označile su seizmološki pomak. Pritisnuta između ruske ofanzive u Ukrajini i američkog predsjednika koji želi da otme Grenland od njene zemlje, Frederiksen je naglasila francuski pristup EU suverenitetu, koji je Kopenhagen do nedavno smatrao anatemom.
„[Mi] gledamo na državnu pomoć novim očima, gledamo na zajednički dug novim očima i gledamo na EU budžet novim očima. Novi je to period“, rekla je Frederiksen u intervjuu u decembru.
Analitičari su njene riječi označili kao prelomnu tačku u odnosima Danske i EU, a potencijalno i kao klin unutar nordijsko-njemačke koalicije. „[Frederiksen] je lično pomjerila svoju poziciju za 180 stepeni“, rekao je Jacob Funk Kjerkegor, analitičar u think-tanku Bruegel. Po njegovom mišljenju, ovo će omogućiti premijerki da „maksimalizuje uticaj Danske“ tokom pregovora o budžetu, jer može djelovati kao most između različitih grupa zemalja. Ovo nije mali razvoj događaja. Frederiksen je jedan od najstabilnijih i najiskusnijih lidera EU, a njena zemlja će kasnije ove godine uzeti rotirajuće predsjedništvo Savjeta EU – što Kopenhagenu daje značajan uticaj na agendu bloka.
Dilema u vezi sa odbranom
Međutim, nisu svi uvjereni da je štedljiva koalicija na ivici potpune podjele. „Ima mnogo dima i ogledala“, upozorio je jedan EU diplomata. „Teško je prepoznati koji su stvarni stavovi“. Što je sigurno, to je da je ruska invazija na Ukrajinu natjerala sjeverne članice EU na preispitivanje, posebno kada je riječ o troškovima odbrane. Zemlje poput Finske i Estonije, koje su geografski bliže sukobu, sada podržavaju zajednički EU dug za kupovinu oružja – što je bila nemoguća misao za štedljive zemlje u prošlosti. Međutim, drugi članovi koalicije nisu promijenili svoje stavove. Njemačka i Holandija ostaju čvrsto protiv zajedničkog EU duga za odbranu, naglašavajući duboku podjelu unutar koalicije. Austrija će vjerovatno još više pojačati otpor prema EU dugu ako ekstremno-desni političar Herbert Kikl, koji je blizak Rusiji, postane novi kancelar.
Ipak, koalicija nije potpuno mrtva. Štedljive zemlje održavaju zajednički stav kada je riječ o povezivanju regionalnog finansiranja EU – uglavnom usmjerenog na siromašnija područja u južnoj i istočnoj Evropi – sa strukturnim reformama usmjerenim na povećanje konkurentnosti njihovih ekonomija. „Stari štedljivci su se ponovo okupili“ kako bi se protivili povećanju izdataka tokom pregovora u novembru o godišnjem budžetu EU, prema riječima EU diplomate.
Analitičarka iz Jacques Delors Instituta Rubio predvidjela je da bi ova grupa mogla ponovo doći zajedno u predstojećim pregovorima o budžetu: „Ne mislim da će koalicije štedljivih protiv neto korisnika [onih koji dobijaju više od EU nego što uplate] nestati“. Međutim, dodala je, biće tu i „dodatna pritisna grupa koju čine Poljska i istočnoevropske zemlje koje traže veći fokus na sigurnosna pitanja“.
Ipak, mnogi vjeruju da će pravi test sudbine štedljivih zemalja doći ako njemački izbori donesu većinu za Fridriha Merca iz centrističke desničarske Hrišćansko-demokratske unije. Vlada koju predvodi CDU vjerovatno će se oduprijeti velikim EU projektima potrošnje, bilo na odbranu ili zelene investicije, ali ako najvažnija zemlja bloka promijeni mišljenje i postane sklonija trošenju, njeni saveznici koji sada oklijevaju vjerovatno će je slijediti.
„Još čekamo na velikog igrača“, rekao je EU zvaničnik, misleći na Berlin. „Oni su gravitaciona tačka za MFF [Višegodišnji finansijski okvir, EU budžet], svi prate stav Njemačke“.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR