Mnogi lideri vodećih stranaka strahuju da bi predizborna rasprava o zabrani Alternative za Njemačku mogla samo ojačati tu partiju pred nacionalne izbore. Hoće li to pomoći ili naškoditi krajnjoj desnici?
Njemački parlamentarci spremaju se za raspravu o kontroverznom prijedlogu zabrane krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD), ali čak ni među kritičarima te partije ne postoji konsenzus o tome da li je mudro pokretati takvu diskusiju samo nekoliko sedmica prije nacionalnih izbora.
„Važno je da građani znaju da se Bundestag bavi ovim pitanjem i jasno ukazuje na to odakle dolaze prijetnje demokratiji“, rekla je Karmen Vege, poslanica iz centrističke Socijaldemokratske partije (SPD) i jedna od inicijatorki prijedloga.
Međutim, mnogi mainstream političari, uključujući i neke iz njene partije, poput kancelara Olafa Šolca, rezervisani su prema tom pitanju.
„Najgore bi bilo“, rekao je nedavno Šolc, „da pokušaji zabrane potraju i na kraju propadnu.“
U četvrtak će poslanici razmotriti prijedlog da se njemačkom Ustavnom sudu naloži ispitivanje da li je AfD protivustavna partija, što bi bio prvi korak ka njenoj legalnoj zabrani.
Ova debata dolazi u trenutku kada konzervativni favorit za kancelara, Fridrih Merc, pokušava da progura strože migracione mjere uz podršku krajnje desnice, čime se narušava Brandmauer (zaštitni zid) koji su mainstream stranke postavile kako bi blokirale AfD. Ovaj događaj izazvao je emotivnu raspravu o tome kako se nositi sa rastom partije.
Iako prijedlog o zabrani AfD-a ima male šanse da bude usvojen, njegovi zagovornici smatraju da su dužni da iskoriste sva sredstva dostupna prema njemačkom ustavu kako bi zaustavili partiju za koju vjeruju da predstavlja ozbiljnu prijetnju demokratiji.
Ipak, mnogi kritičari AfD-a strahuju da bi debata o zabrani samo išla u korist krajnjoj desnici, dodatno otuđujući mnoge birače te partije i jačajući narativ AfD-a da su upravo mainstream partije te koje podrivaju demokratiju ignorišući volju njihovih glasača. Partija trenutno ima podršku od 20% i nalazi se na drugom mjestu u anketama pred izbore 23. februara.
„Pozivi na zabranu AfD-a su potpuno apsurdni i otkrivaju antidemokratski stav onih koji ih zagovaraju“, rekla je Alis Vajdel, kandidatkinja AfD-a za kancelara, za POLITICO prošle godine.
Nikad više
Njemački ustav, koji je osmišljen kako bi spriječio ponavljanje nacističke vladavine, dozvoljava zabranu političkih partija koje pokušavaju koristiti demokratske metode kako bi potkopale samu demokratiju. Svaka partija koja nastoji da uruši „slobodni demokratski poredak“ može biti zabranjena.
Međutim, prag za zabranu partije je visok, i njemački sudovi su to učinili samo dva puta u istoriji: 1952. godine kada je zabranjena neofašistička Socijalistička Rajhs partija, i 1956. godine kada je zabranjena Komunistička partija Njemačke. Dva novija pokušaja zabrane neonacističke Nacionalne demokratske partije (NPD) nijesu bila uspješna.
AfD je prvi put ušao u Bundestag 2017. godine i vremenom postajao sve radikalniji. Pojedini elementi partije već su označeni kao ekstremistički od strane državnih obavještajnih agencija koje prate protivustavne grupe.
Pozivi na zabranu intenzivirali su se početkom prošle godine, nakon izvještaja da su zvaničnici AfD-a učestvovali na tajnom sastanku desničarskih ekstremista koji su planirali masovnu deportaciju migranata i „neasimilovanih građana“.
Zagovornici zabrane – njih 124 iz redova SPD-a, Zelenih i konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU) – nemaju ni približno dovoljno glasova da u četvrtak proguraju svoj prijedlog.
Ali oni tvrde da sve veći uticaj AfD-a i nedavni provokativni postupci – poput dijeljenja lažnih deportacionih karata migrantima kao dio kampanje – čine još važnijim da se pred izbore skrene pažnja na ono što smatraju ekstremizmom te partije.
Mnogi drugi, međutim, upozoravaju da se AfD može pobijediti samo na izborima.
„Siguran sam da u AfD-u postoje radikalni, pa čak i ekstremni elementi“, rekao je konzervativni lider u parlamentu Aleksander Dobrindt na konferenciji za novinare kada je prijedlog o zabrani prvi put predstavljen. „Ali ni pod kojim okolnostima ne želim da dam AfD-u dodatnu priliku da se predstavi kao žrtva“.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR