Rusija se suočava s rastućim ekonomskim rizicima jer niže cijene nafte, budžetska ograničenja i rastući korporativni dug prijete finansijskoj stabilnosti, pokazuju dokumenti ruske vlade u koje je Reuters imao uvid. Ovi interni izvještaji, pripremljeni od strane Ministarstva ekonomije i Centralne banke za diskusiju s premijerom Mihailom Mišustinom, ističu zabrinutosti koje nadilaze uporno visoku inflaciju od 10%.
Uprkos ponovljenim javnim uvjeravanjima predsjednika Vladimira Putina i najviših zvaničnika o otpornosti ruske ekonomije pod zapadnim sankcijama, izvještaji ukazuju na šire izazove, posebno nakon povećanja proizvodnje nafte u SAD i zemljama članicama OPEC-a. Dokumenti su takođe prethodili objavi američkog predsjednika Donalda Trampa u srijedu o razgovorima s Putinom radi rješavanja sukoba u Ukrajini.
Recesija na vidiku
Izvještaj Ministarstva ekonomije upozorava na sve veću vjerovatnoću da bi ekonomsko usporavanje moglo dovesti do „tehničke recesije“ prije nego što se inflacija smanji. Visoke kamatne stope – za koje se očekuje da će ostati na 21% kada Centralna banka Rusije održi sastanak u petak – ograničavaju kreditiranje i investicije, dodatno sputavajući potencijal rasta Rusije.
„Nedostatak investicija sada znači manji rast BDP-a (sporiji rast) za dvije do tri godine“, navodi se u izvještaju.
Neizvjesnost cijena nafte i fiskalni pritisci
I Ministarstvo ekonomije i Centralna banka ističu rizik koji predstavljaju pad cijena nafte, što bi moglo ozbiljno uticati na ruski savezni budžet. Izvještaj Centralne banke identifikuje „značajan rizik“ da bi rast proizvodnje nafte u SAD mogao preplaviti tržište, smanjujući globalne cijene. Takođe se navodi da je rezervni kapacitet OPEC zemalja i dalje blizu rekordnih nivoa, otprilike jednak obimu ruskog izvoza sirove nafte.
„Budžetska ograničenja u narednih 5-10 godina mogla bi biti stroža nego što se u ovom trenutku čini“, upozorava Centralna banka, sugerišući dugoročne fiskalne izazove za Moskvu.
Rastući troškovi kompanija i rizici duga
Ministarstvo ekonomije takođe naglašava sve veće troškove s kojima se suočavaju kompanije, ponavljajući zabrinutosti koje je u parlamentu iznio potpredsjednik vlade Aleksandar Novak. Ukupni rast korporativnih troškova – uključujući radnu snagu, poreze, tarife i kamate—između 2024. i 2025. godine procjenjuje se na 14,8 biliona rubalja (163,9 milijardi dolara), što čini oko 45% privatnih investicija u fiksnu imovinu prošle godine.
S obzirom na spoljne pritiske i slabu domaću potražnju, kompanijama će biti teško da prenesu troškove na potrošače, što će smanjiti profitne marže i povećati rizik od loših dugova. Izvještaj takođe napominje da bi rast ponude mogao zaostajati čak i za usporenom tražnjom, posebno u poljoprivrednom sektoru, gdje se u 2025. očekuju povećanja cijena.
Ograničeni izgledi za rast
Ruska ekonomija je pokazala otpornost nakon početnog pada 2022. godine, oslonivši se na državnu potrošnju, vojnu proizvodnju i izvoz energije. Međutim, kombinacija nedostatka radne snage, slabe rublje i istorijski visokih kamatnih stopa opteretila je ekonomske izglede posljednjih mjeseci.
U januaru je Reuters izvijestio da je predsjednik Putin privatno izrazio sve veću zabrinutost zbog distorzija u ratnoj ekonomiji Rusije, prema pet izvora upoznatih sa situacijom. SAD takođe pomno prate cijene nafte kao polugu pritiska na Moskvu, pri čemu je američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio da bi niži energetski prihodi mogli natjerati Rusiju na pregovore o Ukrajini.
Fiskalni izazovi i Nacionalni fond bogatstva
Prihodi od energije čine otprilike trećinu ruskog budžeta, a visoke cijene nafte pomogle su Moskvi da se nosi s rastućim fiskalnim deficitom. Samo u januaru, deficit je porastao na 1,7 biliona rubalja jer je Rusija unaprijed obezbijedila sredstva za 2025. godinu.
Kako bi pokrila uporne budžetske manjkove, Rusija se sve više oslanja na svoj Nacionalni fond bogatstva (NFB). Međutim, likvidna sredstva fonda su pala sa 112,7 milijardi dolara prije rata u Ukrajini na samo 37,5 milijardi dolara danas.
„NFB nije dizajniran da pokriva pad prihoda tokom dužeg perioda“, upozorava Centralna banka u svom izvještaju, ukazujući na zabrinutost zbog održivosti fonda kao finansijskog jastuka.
Neizvjestan ekonomski put
Dok se Rusija provlači kroz ove ekonomske izazove, kreatori politika suočavaju se s teškim odlukama u vezi sa kamatnim stopama, investicionim podsticajima i fiskalnom strategijom. Sa padom cijena nafte, rastućim korporativnim dugom i ograničenim budžetskim resursima, ekonomska putanja zemlje ostaje neizvjesna u godinama koje dolaze.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR