Evropski lideri traže veću vojnu potrošnju, ali bez saglasnosti o mirovnim trupama

Evropski lideri, koji su se sinoć sastali u Parizu na hitnim pregovorima, pozvali su na veće izdvajanje sredstava kako bi se pojačale odbrambene sposobnosti kontinenta, ali su ostali podijeljeni po pitanju slanja mirovnih snaga u Ukrajinu radi podrške bilo kakvom mirovnom sporazumu.

Lideri su se takođe saglasili da bi bilo opasno zaključiti prekid vatre u Ukrajini bez istovremenog postizanja mirovnog sporazuma, kao i da su spremni da pruže bezbjednosne garancije Ukrajini „u zavisnosti od nivoa američke podrške“, rekao je jedan evropski zvaničnik.

Sastanak u Parizu sazvao je francuski predsjednik Emanuel Makron nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp organizovao bilateralne mirovne pregovore sa Rusijom, isključivši evropske saveznike i Ukrajinu iz pregovora o okončanju rata, planirane za danas u Saudijskoj Arabiji.

Makron je prethodno razgovarao sa Trampom, saopštili su njihovi kabineti. Zvaničnik Bijele kuće opisao je razgovor kao „prijateljski“.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takođe je rekao da je imao „dug“ razgovor sa Makronom o bezbjednosnim garancijama.

„Dijelimo zajedničku viziju: bezbjednosne garancije moraju biti snažne i pouzdane“, napisao je Zelenski na mreži X, dodajući: „Bilo koja druga odluka bez takvih garancija – poput krhkog primirja – samo bi bila još jedna obmana od strane Rusije i uvod u novi ruski rat protiv Ukrajine ili drugih evropskih nacija.“

Tramp je prošle sedmice šokirao Ukrajinu i evropske saveznike kada je objavio da je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je već dugo izolovan od strane Zapada, kako bi razgovarali o okončanju rata, a da se prethodno nije konsultovao sa njima. Sada se Evropa suočava s realnošću budućnosti sa smanjenom američkom zaštitom.

Odluka SAD-a izazvala je svijest među evropskim nacijama da će morati same da preduzmu više koraka kako bi osigurale bezbjednost Ukrajine.

Britanski premijer Kir Starmer, koji je prije sastanka rekao da je voljan da pošalje mirovne trupe u Ukrajinu, izjavio je u ponedjeljak da bi evropske zemlje mogle rasporediti trupe samo ako postoji američka bezbjednosna garancija. Dodao je da je prerano govoriti o broju britanskih vojnika koji bi mogli biti poslati.

Raspoređivanje mirovnih snaga ne bi samo povećalo rizik od direktnog sukoba s Rusijom, koja je pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu 2022. godine, već bi dodatno iscrpilo evropske vojske, čija su sredstva već smanjena dugogodišnjom relativnom stabilnošću i podrškom Ukrajini.

Postoje i ozbiljna pitanja o tome kako će neke evropske zemlje, čije su javne finansije već pod velikim pritiskom, finansirati proširene vojne obaveze.

Kit Kelog, Trampov izaslanik za Ukrajinu, izjavio je da će posjetiti Ukrajinu od srijede i na pitanje da li će SAD pružiti bezbjednosne garancije za eventualne evropske mirovne snage, odgovorio:

„Bio sam s predsjednikom Trampom, i politika je uvijek bila: nijedna opcija se ne isključuje“, rekao je Kelog.