Moskva bi uskoro mogla da se suoči sa poteškoćama u finansiranju rata, a fiskalni prostor možda je upravo ono što ruski lider traži, navodi u današnjoj analizi za Politico Agat Demare iz Evropskog savjeta za međunarodne odnose (ECFR).
Dok predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i predsjednik Rusije Vladimir Putin razmatraju mogućnost sastanka, korisno je zapitati se zašto Moskva sada djeluje spremno da okonča rat u Ukrajini.
Tri godine od početka sukoba, Putin je pokazao svijetu da ga ne brine krvoproliće. A ako mu je cilj bio da uspostavi vladu naklonjenu Rusiji u Kijevu, još je daleko od mogućnosti da to postigne. Međutim, postoji i treća, manje istražena hipoteza koja objašnjava zašto bi ruski predsjednik konačno mogao da bude spreman da sjedne za pregovarački sto:
Moskva bi uskoro mogla da ima problema s finansiranjem rata.
Uobičajeni narativ o fiskalnoj situaciji Moskve ističe da Rusija bilježi manji budžetski deficit i da je njen javni dug nizak (oko 20 odsto BDP-a), što ukazuje na stabilne fiskalne pokazatelje. Ova analiza je tačna za većinu ekonomija, ali u slučaju Rusije postoji jedan ključni problem: Zapadne sankcije ograničavaju sposobnost Moskve da pribavi sredstva na međunarodnim tržištima duga, što Kremlju ostavlja malo prostora za manevrisanje u finansiranju svog – iako malog, ali ipak stvarnog – budžetskog deficita.
Pošto je spoljni dug otpao kao opcija, Moskva je prvobitno pribjegla planu B – primoravanju ruskih banaka da kupuju državne obveznice. Ova strategija je donekle funkcionisala 2022. i 2023. godine, ali su prošle godine počele da se javljaju pukotine u sistemu. Suočene s pritiscima Kremlja da odobravaju stotine milijardi jeftinih kredita odbrambenim kompanijama, dok istovremeno kupuju ogromne količine državnih obveznica, domaće banke su se toliko finansijski iscrpile da sada oklijevaju da preuzmu dodatni dug. Krajem prošle godine, Kremlj je morao da otkaže nekoliko aukcija državnih obveznica jer jednostavno nije bilo kupaca.
Kako se domaće zaduživanje pokazalo sve težim, Moskva je prešla na plan C – korišćenje rezervi Nacionalnog fonda blagostanja (NFB).
Na papiru, ovo izgleda kao razumna strategija. Ukupno je, početkom 2022. ovaj fond raspolagao sa skoro 10 triliona rubalja (oko 110 milijardi dolara), pa se činilo da su likvidne rezerve dovoljne da pokriju budžetski deficit izazvan ratom još nekoliko godina. Međutim, čak i najveće uštede se na kraju iscrpe, i tri godine nakon početka sukoba, likvidne rezerve NFB-a su već smanjene za oko 60 odsto.
Čini se da će za Kremlj ova godina biti posebno teška na fiskalnom planu. U januaru je mjesečni budžetski deficit bio oko 45 odsto viši od planiranog godišnjeg deficita za 2025.
Iz moskovske perspektive, ovi podaci vjerovatno djeluju alarmantno: ako se fiskalni rashodi zadrže na januarskom nivou tokom ostatka godine, rezerve NFB-a bi mogle nestati za samo tri mjeseca. Čak i ako se to ne dogodi – što je vjerovatniji scenario – 2025. će vjerovatno biti posljednja u kojoj će Moskva moći u potpunosti da pokrije budžetski deficit oslanjajući se na te uštede.
Postavlja se pitanje – šta bi se desilo ako Rusija ostane bez novca za finansiranje budžetskog manjka?
S obzirom na to da su domaće banke već preopterećene dugom, mogući državni bankrot bi mogao pokrenuti pravu finansijsku krizu. Ako bi do toga došlo, Kremlj bi bio prinuđen da podrži bankarski sektor. Međutim, s obzirom na to da su rezerve NFB-a pri kraju, ne bi postojala sredstva za dokapitalizaciju banaka. Kuća od karata u koju se ruska ekonomija pretvorila brzo bi počela da se urušava.
Fiskalno gledano, Rusiji ponestaje vremena. Kremlj nema plan D za finansiranje budžetskog deficita, što dovodi u pitanje njegovu sposobnost da nastavi rat. Iz te perspektive, Putin bi u razgovorima sa SAD mogao tražiti upravo fiskalni predah – bilo kroz ublažavanje sankcija (na primjer, olakšavanje ruskog pristupa međunarodnim tržištima duga) ili kroz pauzu u sukobu (što bi Moskvi omogućilo da obnovi finansijske rezerve smanjenjem troškova za odbranu).
Još u septembru 2024. godine, šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov predvidio je da će Moskva, suočena s ekonomskim problemima, pokušati da okonča rat 2025. Njegove riječi sada se možda pokazuju tačnima.
Razlog zbog kojeg bi Putin konačno mogao biti spreman na pregovore djeluje krajnje jednostavno: želi da izbjegne ponižavajući bankrot.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR